Ova zgrada transformirat će izgled Bruxellesa
Tours and Taxis' bivši je napušteni industrijski kompleks u Bruxellesu. U posljednjih nekoliko godina grad je počeo adaptaciju zgrade. Ako gradske vlasti odobre novi prijedlog, cijelo područje pretvoriti će se u luksuzni smještaj s restoranima, trgovinama, poslovnim prostorima i stakelnicima. Krajem 2016. godine tvrtka 'Vincent Callebaut Architecture' predstavila je svoj plan gradskim vlastima od kojih se čeka odgovor za početak radova. Kompleks se nalazi sjeverozapadno od centra grada Bruxellesa, a velik je 1.4 milijuna četvornih stopa. Zgrade danas funkcioniraju uglavnom kao turističke atrakcije, s nekoliko ureda i trgovina. Novi prijedlog sadrži tri „vertikalne šume”, u kojima će rasti ​​30.000 biljaka. Zgrade bi bile izgrađene od masivnog drveta i laminiranog drva, a cijeli kompleks djelomično bi se napajao iz solarnih panela. Uz urede i trgovine balkoni apartmana imali bi male privatne vrtove. Uz vertikalne šume, nalazila bi se i tri plastenika u kojima bi se uzgajalo voće i povrće.
www.prvi.hr

Ova zgrada je zapravo šuma i spasiti će svaki grad: Kula visoka 200 metara na krovu ima raj
U ovakvom svijetu, te zgrade su svjetla točka i prilika da se udahne... Prva vertikalna šuma u Nandžingu (Nanjing) u Kini proizvoditi će 60 kilograma kisika svakog dana, a posjetiteljima će bukvalno stati dah kada ih ugledaju. Zovu ih Nandžing kule (Nanjing Towers) i kada budu dovršene 2018. godine biti će prve azijske vertikalne šume. Dizajnirao ih je Stefano Boeri, talijanski arhitekt, svaka kula će biti visoka 199 metara, a oko njih će biti posađeno 1.000 drveća, 2.500 žbunova iz 23 različite lokalne vrste. Viša kula će sadržati kancelarije, muzej, školu zelene arhitekture i klub na krovu, dok će niža imati bazen na krovu i u njoj će biti hotel Hajat sa 247 soba. Pogledi sa balkona osigurati će posjetiteljima pogled na vrtoglave vertikalne šume koje treba da pomognu regeneraciju lokalnog biodiverziteta. Ovo ipak nisu prve vertikalne šume koje je Stefano dizajnirao. Dvije su već izgrađene u Milanu,a slične zgrade su planirane za Luizijanu, Švicarsku. U nenormalno zagađenom svijetu, ove zgrade su svjetla točka i prilika da se udahne svjež zrak.
www.telegraf.rs

U BORBI ZA KISIK: KINA GRADI “VERTIKALNE ŠUME”
U borbi protiv velikog zagađenja, Kina je počela gradnju prvih “vertikalnih šuma” u Aziji koje će proizvoditi 60 kilograma kisika na dan. U okviru projekta pod nazivom Nanjing Green Towers biti će izgrađene dvije zelene kule od kojih će se viša uzdizati 200 metara. Preko 1.000 stabala i 2.500 biljaka prekrivati će balkone kula, na sličan način na koji su ozelenjene zgrade Bosco Verticale u Milanu 2014. godine. Zelenilo će prekrivati površinu od 6.000 kvadratnih metara, a očekuje se da će apsorbirati 25 tona ugljik-dioksida svake godine. Na osam od 35 katova više kule, nalaziti će se poslovne prostorije, a zgrada će sadržati i muzej, školu “zelene arhitekture” i privatni klub na vrhu zgrade. U nižoj kuli će biti smješten luksuzan hotel sa 247 soba, a na njenom krovu nalaziće se bazen. Završetak izgradnje zelenih kula očekuje se 2018. godine.

Prva vertikalna šuma u Kini
Firma Stefano Boeri Architetti donosi koncept vertikalne šume koji je popularizovan u Milanu. Projekt pod nazivom „Nanjing Towers“ je planiran za grad Nanjing i u okviru njega će se nalaziti dvije zelene kule. One mogu gradu pružiti dašak svežeg zraka tako što će proizvoditi oko 60 kilograma kisika svakog dana apsorbirajući ugljik-dioksid. Kule će sadržati 1.100 stabala rascvjetalog drveća (od toga će 23 vrste biti lokalne) i 2.500 kaskadnih žbunova i biljaka koji će pomoći u pročišćavanju zraka. Dvije kule, jedna visoka 200 metara a druga 108 metara, nalaziti će se iznad „Nanjing Pukou“ distrikta. Ovu oblast iz firme Stefano Boeri Architetti opisuju kao područje koje će dovesti modernizaciju na jug kineske pokrajiine Jiangsu i pomoći da se razvije „Yangtze River“ ekonomska zona. Investiciona kompanija u vlasništvu države „Nanjing Yang Zi“ promovirala je kulu i navela je da je investitor projekta firma Stefano Boeri Architetti. U okviru više kule će se nalaziti poslovne prostorije, kancelarije, muzej, „zelena“ arhitektonska škola i klub koji će biti smješten na krovu. Dok će u drugoj kuli biti 247 soba hotela „Hyatt“ i krovni bazen. Bazna zgrada ili nešto nalik podijumu će biti visoka oko 20 metara i uključivati će prodavnice, restorane i konferencijsku salu. Balkoni na zgradama će omogućiti stanovnicima da se zbliže sa prirodom tako što će oni moći da uzgajaju i održavaju zelenilo koje će činiti fasadu zgrada. Šestotina visokog drveća i 500 srednjeg rasta će rasti na kulama. Iz firme Stefano Boeri Architetti kažu da će drveće i kaskadno bilje pomoći obnovi bioraznolikosti u tom području. Ove zelene kule neće biti prve samo u Kini, već i u cijeloj Aziji. I vjerojatno je da neće biti ni posljednje jer ambiciozna arhitektonska firma ima za cilj da projektira vertikalne šume u Šangaju, Guidžou, Shijiažuangu, Liudžou i Čungkingu. Stefano Boeri Architetti ima za cilj da i dalje popularizira ovaj koncept uz knjigu „A Forest City“ koju je izdala njihova kancelarija u Kini a koju je objavio Tongji University Press. Knjiga bi trebalo da izađe u aprilu. Predviđeni rok za završetak radova „Nanjing Towers“ je 2018. godine.
www.gradjevinarstvo.rs

Japanci otkrili novi izvor energije - zapaljivi led!
Ovo je prvi put da je plin uspješno izvučen iz podmorskih rezervoara metan hidrata i mogao bi da bude alternativa za poznate rezerve nafte i zemnog plina, što je posebno značajno za Japan, koji je najveći uvoznik ovih energenata na svijetu. Japan je izvjestio da je uspio da izvuče plin iz podmorskih nalazišta metan hidrata, koji je poznat i kao “zapaljivi led”. To je proboj za koji kažu da bi mogao da bude prvi korak ka eksploataciji obećavajućeg, ali i dalje nedovoljno poznatog izvora energije. Ovo je prvi put da je plin uspješno izvučen iz podmorskih rezervoara metan hidrata i mogao bi da bude alternativa za poznate rezerve nafte i plina, što je posebno značajno za Japan, koji je najveći uvoznik zemnog pliva na svijetu. Japansko ministarstvo ekonomije, trgovine i industrije izvjestilo je da je tim na istraživačkom brodu Čikju počeo probnu ekstrakciju plina iz sloja metan hidrata, koji se nalazi na 300 metara ispod morskog dna. Brod je bušenje vršio od januara u oblasti Pacifika na dubini od 1.000 metara, i na oko 80 kilometara od obale Japana. Japan bi mogao konačno da ima vlastiti izvor energije – rekao je Takami Kavamoto, predstavnik “Japanske korporacije za naftu, plin i metal”, državne firme koja vodi probno bušenje. Tim će nastaviti sa ekstrakcijom u naredne dvije nedjelje, nakon čega će analizirati koliko plina je izvučeno. U korporaciji se nadaju da će ovaj način dobivanja plina postati ekonomski isplativ u narednih pet godina. Stručnjaci procjenjuju da plin u obliku metan hidrata u cijelom svijetu ima najmanje duplo više od svih ostalih rezervi fosilnih goriva. U japanskom Nacionalnom institutu za naprednu industrijsku znanost i tehnologiju procjenju da u japanskim vodama postoje rezerve od sedam biliona kubnih metara plina, što bi pokrilo stogodišnje potrebe Japana. Metan hidrat je supstanca koja nastaje kada je plin zarobljen ispod leda ili morskog dna. Izgleda kao led, ali gori kada se zagrije, a stručnjaci kažu da ga ima u izobilju ispod morskog dna i u nekim arktičkim oblastima.
www.telegraf.rs


Zapaljiv snijeg - novi izvor energije
Hidrat zemnog plina, takozvani "zapaljiv snijeg", je čvrsto spajanje molekula zemnog plina i vode. Izgleda kao komprimirani snijeg ili rastresit led, a svoju strukturu zadržava i na temperaturi iznad nule. Međutim, eksploatacija hidrata gasa je mač sa dvije oštrice jer taj spoj može da izmjeni sastav Zemljine atmosfere. Američka vlada namjerava da investira u naučno-tehničko usavršavanje komercijalne eksploatacije prirodnog plina iz podvodnih nalazišta hidrata. SAD, kao i neke druge zemlje ograničenih rezervi energenata, istražuju perspektivne izvore ugljovodika i, mada je još rano govoriti o rentabilnim postupcima eksploatacije hidrata plina, očekuju da se oslobode zavisnosti od plina uz pomoć "zapaljivog snijega". Hidrat metana, takozvani "zapaljivi snijeg", je čvrsto spajanje molekula plina i vode koje nastaje pri određenom pritisku i temperaturi, a po vanjskom izgledu sliči na komprimirani snijeg ili rastresit led. Svoju strukturu “zapaljiv snijeg” uspjeva da zadrži i na temperaturi iznad nule. Ovo spajanje plina i vode najčešće se gomila u pukotinama sedimentnih stijena, na kopnu u područjima vječno zamrznutog tla i na dnu oceana. Mnogi prirodni plinovi stvaraju hidrate, ali se u prirodi najčešće sreće hidrat metana, posebno spajanje metana s vodom, koje se prilikom gorenja lako raspada na vodu i plin. Jedan kubni metar prirodnog hidrata sadrži do 180 kubnih metara metana. Američka vlada je 2006. godine u znanstvena istraživanja hidrata plina uložila 8,6 miliona dolara. Ovogodišnje istraživanje, financirano iz federalnog budžeta, bilo je usmjereno na potvrđivanje mogućnosti eksploatacije hidrata plina na Arktiku i distanciranog otkrivanja i djelimičnog mjerenja kvaliteta arktičkih hidrata plina, navodi se u izvještaju Glavne kontrolne uprave kongresa SAD. Veliku nadu u ova nalazišta polaže i američko ministarstvo energetike. "Rezerve prirodnog plina metana u metanskim hidratima su 100 puta veće od rezervi plina koji se eksploatira iz tradicionalnih nalazišta, što može iz korjena da promijeni predstavu o neophodnom uvozu plina iz drugih zemalja", izvjestilo je, kako su prenjele agencije, američko Ministarstvo energije. Sovjetski znanstvenici su još tokom 40-ih godina XX vijeka pretpostavljali da postoji hidrat plina u pojasima vječno zamrznutog tla, a krajem 60-ih godina pronađena su prva nalazišta u bivšem SSSR. Nakon serije istraživanja, utvrđene su ogromne rezerve goriva u vidu hidrata plina u cijelom svijetu, tako da se na hidrate ubrzo počelo gledati kao na perspektivan energent. Za sada je poznato više od 200 nalazišta hidrata plina većinom ispod morskog dna. U njima je koncentrirano 10-100 biliona kubnih metara metana, što je uporedivo sa ukupnim rezervama tradicionalnog prirodnog gasa. "Ispitivanje hidrata plina u svijetu je čisto teoretske prirode, a tehnologija eksploatacije i ciljno istraživanje nalazišta se zasad uopšte ne spominje. U narednih 100 godina takvi radovi su potpuno neefikasni sa ekonomske tačke gledišta", izvjestio je Valentin Nazarov, direktor sektora za geološko-ekonomske procjene rezervi nafte i plina Sveruskog naučno istraživačkog instituta za geološka istraživanja. Eksploatacija hidrata plina je u isto vrijeme, mač sa dvije oštrice, zbog potencijalne ekološke opasnosti, s obzirom da to spajanje može da izmjeni sastav Zemljine atmosfere, upozorava ruski znanstvenik. Mnoge zemlje, uvoznice plina, pokušavaju da osvoje tu potencijalnu energetsku sirovinu. Bez obzira na nedavne uspjehe eksperimentalnih istraživanja, rano je govoriti o ekonomski rentabilnom načinu dobivanja plina iz hidrata. Najveće uspjehe u ovom pravcu postigli su Nijemci, koji su istraživanje svojih znanstvenika usmjerili ka usavršavanju tehnologije eksploatacije. Hidrat plina istražuju zemlje sa ograničenim energetskim sirovinama - Njemačka, Japan i SAD, ali i Kina, čije Ministarstvo prirodnih sirovina je prošlog ljeta izvjestilo da je iz Južnokineskog mora uspješno izvađen uzorak hidrata prirodnog plina. Rusija posjeduje rezerve hidrata plina uglavnom na Arktiku, ali eksploatacija te sirovine još nije komercijalne prirode. Hidrat metana nema akutalnu važnost za Moskvu, jer su rezerve nafte, gasa i uglja dovoljne Rusiji za još 100 i više godina.
Vera Zdravković. Tanjug


Metan-hidrat je energent budućnosti?
Metan-hidrat se sve češće spominje kao supstanca sa još većim energetskim potencijalom i eventualnom isplativošću. Iako je u poslednje vrijeme u fokusu energetskih istraživanja i eksploatacije plina i nafte iz škriljaca, sada se spominje i metan-hidrat kao supstanca sa još većim energetskim potencijalom i eventualnom isplativošću. Hidrat metana ima strukturu "salate", smrznute molekule vode opkoljene su oko metana i formiraju naizgled neobičan komad leda. Međutim, kada približite šibicu ovom "ledu" on počne da gori. Naftna kompanija Konoko Filips u svojoj laboratoriji oko bušotine na Arktiku pokušava da ustanovi najbolji način eksploatacije ovog materijala. "Geolozi su uzbuđeni zbog ovog hidrata zbog načina na koji zaleđena voda zarobljava metan i skladišti njegov energetski potencijal", kaže profesor geoloških nauka sa Univerziteta u Teksasu Piter Flemings. Osim hladnih vremenskih uvjeta za formiranje ovih hidrata potrebno je i okruženje visokog pritiska, pa se oni najviše mogu pronaći ispod sedimenata pod dubokim ledenim vodama Arktika. Administracija za energetsko informiranje (EIA) procjenjuje da metan-hidrati sadrže više ugljika nego sva ostala fosilna goriva na planeti zajedno. EIA smatra da se pod ledom nalazi najmanje 100.000 biliona kubnih stopa prirodnog plina. Za usporedbu EIA je u 2013. procjenila da je ukupan potencijal plina iz škriljaca oko 7.000 kubnih stopa.
www.b92.net


I Kina ušla u utrku za 'gorućim ledom'
Kad se metan i ledeno hladna voda spoje pod ekstremno visokim pritiskom, nastaje tvar paradoksalna u samom svom nazivu: gorući led. Riječ je o kristalima metan-hidrata, koji je već provjeren i dokazan kao izvor čiste energije, ali pri tom i izuzetnio opasan za klimu. Početkom godine američko Nacionalno istraživačko vijeće označilo je 'zapaljivu vodu', poznatu i kao metan-hidrat, kao potencijalni izvor prirodnog plina. Sada je kineska državna agencija Xinhua objavila da se i Kina pridružila SAD-u, Japanu i Južnoj Koreji u 'lovu' na ovaj čudnovati mineral. Navodno se pod Aljaskom nalazi 2,42 bilijuna kubičnih metara metan-hidrata, što odgovara količini od 3 milijarde tona nafte, odnosno energije dovoljne za zagrijavanje 100 milijuna američkih domova tijekom čitavog desetljeća. Prema kineskim izvorima, zalihe metan-hidrata u provinciji Qinghai odgovaraju količini od 35 miljardi tona nafte, što je dovoljno za zadovoljavanje kineskih potreba za energijom tijekom sljedećih 90 godina. Na nesreću, Kina još uvijek nema kapaciteta za vađenje tog minerala. Čak i uz očekivani ritam razvoja, kinesko ministarstvo zemlje i prirodnih resursa procjenjuje da će im trebati 10 do 15 godina prije nego plin dobiven ih hidrata nađe svoj put do kineskih kućanstava. No, metanovi hidrati, zarobljeni na dnu oceana mogu postati nestabilni uslijed porasta površinskih temperatura mora. Dođe li do nekontroliranog ispuštanja metana u atmosferu, globalno zatopljenje moglo bi nadmašiti i najodvažnije procjene o promjeni klime. Ima sve više znanstvenika koji vjeruju da su metanovi hidrati bili uključeni u neka od najtoplijih razdoblja u povijesti Zemlje.
dnevnik.hr


U Japanu sa morskog dna izvučen gas metan-hidrat
Japanski znanstvenici uspjeli su danas po prvi put da sa morskog dna izvuku gas metan-hidrat, kristaliziranu mješavinu vode i plina, zvanu "gorući led", koja bi mogla spasiti Japan od nestašice energenata. "Pripreme za ovaj poduhvat počele su nekoliko godina ranija, a testiranje je počelo danas", izjavio je novinarima ministar industrije Toshimitsu Motegi. On je dodao da je namjera da se razvije pouzdanija tehnologija s ciljem postizanja komercijalne eksploatacije. "Četiri sata nakon početka eksperimenta uspjeli smo da proizvedemo izvjesnu količinu gasa", precizirao je ministar. Motegi je rekao da je cilj da se u naredne dvije sedmice uspostavi stabilan proces vađenja plina. On je naglasio da je tehnički proizvodnja plina metan-hidrata kompleksnija od plina iz škriljaca. Ovo istraživanje predvodi japanska kompanija JOGMEC, oko 80 kilometara od poluostrva Acumi u teritorijalnim vodama oblasti Aići. Ispod oceana postoje velike zalihe metan-hidrata, ali se do sada vjerovalo da se ne isplati njegova eksploatacija. Podmorske zalihe metan-hidrata mogle bi podmiriti japanske potrebe za prirodnim plinom za siljedećih sto godina. Japan je danas najveći kupac tekućeg prirodnog plina na svijetu. Potražnja za plinom povećana je zadnje dvije godine nakon nuklearne nesreće u Fukušimi, koju je prouzrokovao cunami 11.marta 2011.godine, nakon čega je zaustavljeno gotovo svih 50 nuklearnih reaktora.
www.klix.ba

Utopian off-grid Regen Village produces all of its own food and energy

James Ehrlich, founder of ReGen Villages, commissioned Danish architectural firm EFFEKT to envision a future where self-sustaining communities could grow their own food and produce their own energy. ReGen Villages are planned off-grid communities that address issues ranging from climate change to food security through sustainable design. They plan to start building these utopian communities this summer. There are five principles behind the ReGen Villages: “Energy positive homes. Door-step high-yield organic food production. Mixed renewable energy and storage. Water and waste recycling. Empowerment of local communities.” Homes in these gorgeous communities are totally designed for sustainable living. They’re powered by photovoltaic solar panels, but passive heating and cooling systems take pressure off the electrical use of each house. Families grow their own vegetables and fruit in connected greenhouses. Together, the houses form a “shared local eco-system.” Villages include several public squares that are equipped with electric car-charging stations, and there are also vertical aquaponic farming spaces. The community shares water storage facilities and waste-to-resource systems. In addition, there are areas for livestock, communal dining, playgrounds, and community learning centers. EFFEKT Partner Simon Lynge told Dezeen, “Our modern lifestyle is utterly unsustainable and this calls for more resilient solutions for the future. The technology already exists, it is just a matter of applying science into the architecture of everyday life. ReGen Villages is engineering and facilitating the development of off-grid, integrated, and resilient neighborhoods that power and feed self-reliant families around the world. The time has come to redefine residential real-estate development for the next three billion people coming to the planet.” ReGen Villages already has plans to take their vision to the next level with the first community to be built in the Netherlands this summer. They’re also planning pilot projects in Sweden, Germany, Norway, and Denmark, with plans in the early stages for communities in China, Africa, and the United Arab Emirates.
inhabitat.com

Prvi pogledajte nebodere od 19 katova, 68 metara i 200 miljuna kuna

U Ilici 212 – 214, na uglu s Mandaličinom, pored kazališta Exit, potkraj rujna konačno počinje gradnja Crystal Centra, stambenog i poslovno-hotelskog kompleksa od 22 tisuće četvornih metara bruto, koji će sa svoja dva staklena nebodera od 19 katova i pratećim sadržajima utjecati ne samo na promjenu urbane vizure Črnomerca, nego i na kvalitetu života građana tog dijela Zagreba. Arhitektonski projekt napravila je Radionica arhitekture Gorana Rake, renomiranog arhitekta i profesora na Arhitektonskom fakultetu, koji je za Arheološki muzej Narona u Vidu dobio nagradu Vladimir Nazor, a investitor je SG Kristali 1978. (projektno društvo SGZ Stanograd), koji su izgradili više od četiri tisuće stanova i poslovnih prostora u Zagrebu te Dubrovniku, Zaprešiću i drugim gradovima, a poznati su i po tome što vode računa o ekološkim standardima. Investicija je vrijedna 200 milijuna kuna, što uključuje cijenu zemljišta i buduće građevinske radove te sve priključke, a završetak radova planiran je za dvije godine, odnosno, u zadnjem kvartalu 2018. Do sada je prodano 20 posto stanova. Prema riječima investitora Zvonimira Škegra ml., direktora tvrtke SG Kristali 1978., koja je gradila brojne objekte u Ilici, do ideje o gradnji takvog kompleksa došli su nakon istraživanja tržišta, kad su otkrili da u tom dijelu Zagreba, na Črnomercu, postoji deficit takvih stambenih i poslovno-hotelskih sadržaja. Stoga je odlučeno da se upravo u Ilici, jednoj od najzagrebačkijih ulica, koja se prvi put spominje još 1431. godine, izgradi suvremeni stambeni i poslovno-hotelski kompleks, koji će svojom kvalitetom odgovarati današnjim standardima života u urbanim europskim metropolama. 'Vođeni višegodišnjim iskustvom uz vrhunski arhitektonski tim, spajanjem tradicionalnih i modernih elemenata, razvili smo urbani projekt koji se svojom globalnom idejom i razvojem detalja, u potpunosti uklapa u najnovije europske trendove projektiranja i gradnje, odnosno visokokvalitetnog življenja u urbanim sredinama', kaže Škegro, objašnjavajući da će Crystal Centar 'imati sve osim crkve i škole'.

Kontroverze oko nebodera
Projekt gradnje poslovno-stambenog kompleksa u Ilici 212-214. na Črnomercu, nije išao glatko i bio je praćen kontroverzama. Naime, zemljište je kupljeno još prije 30 godina, a prvi pozivni, anketni natječaj raspisan je 2007. godine i na njemu je prema tada važećem GUP-u prvom nagradom nagrađen rad arhitektonskog studija Penezić/Rogina. Međutim, taj natječaj je poništen, a oni su optužili Stambeno-graditeljsku zadrugu Stanograd da želi izigrati 'autorske, pravne i financijske' obaveze prema njima kao autorima prvonagrađenog rada. Na novoraspisanom natječaju pobijedio je onaj Radionice arhitekture, međutim, recesijski udar zaustavio je gradnju, spominjali su se i blokada računa i dugovi dobavljačima, a protiv gradnje nebodera pobunili su se i stanovnici okolnih zgrada. No direktor Stanograda Zvonimir Škegro, kojeg su mediji nazvali 'kraljem tužbi', opovrgavao je te glasine, tvrdeći da je od 125 stambenih zadruga opstao jedino Stanograd. U međuvremenu je projekt novog nebodera proglašen gradskim projektom, što je začudilo i neke gradske zastupnike s obzirom na to da je upravo Stanograd pokrenuo višemilijunske tužbe protiv Grada. Škegro se u to vrijeme hvalio kako je od tri tužbe, sve dobio. Kako je pisao tportal, tužbe su se mogle svesti na zajednički nazivnik: Škegro od Grada kupuje zemlju, a Grad je iz nekog razloga propustio uknjižiti Stanograd na ta zemljišta. Vrijednost te moderne interpolacije, koja po Škegrinom mišljenju svojom realizacijom i tehničkim i funkcionalnim rješenjima nastavlja razvoj Ilice za treće tisućljeće, prepoznala je i Skupština grada Zagreba, proglasivši Crystal Center gradskim projektom od iznimnog značenja za Grad Zagreb. Glavne sastavnice kompleksa bit će apart-hotel visoke klase s četiri zvjezdice, koji će imati 70 soba, i Crystal Tower – dva stambeno-poslovna nebodera, visoka 68 metara, s ukupno 19 katova, u kojima će stambeni dio – luksuzni stanovi od 50 do 200 četvornih metara – biti smješteni od šestog kata naviše. Uz to, stanovnici novog nebodera, kao i građani kvarta, dobit će dodatne sadržaje. Wellness centar s bazenom prostirat će se na 550 četvornih metara, a teretana na 300 kvadrata, dok će ostatak prostora zauzeti dječji vrtić, restoran, polivalentna kazališna dvorana, čija će funkcija ovisiti o potrebama tržišta, poliklinika, slastičarnica, drogerija, caffe bar i trgovina. Garaže će biti smještene u tri podzemne etaže; ulaz je predviđen iz Ilice, a izlaz iz Mandaličine ulice, kako bi se osiguralo lagodnije uključivanje u promet. Također, projektiran je i zeleni vrt u unutrašnjosti centra. Na pitanje zašto se neboder zove Crystal Center, Škegro je pojasnio da je naziv inspiriran oblikovnim rješenjem koje je dobiveno natječajnim radom autora Gorana Rake, ali inspiraciju vuče i iz povezanosti obilježja kristala sa samim projektom. Naime, ideja je da se stvori prostor koji će oblikom i bojama, te svjetlosnom igrom i promjenjivošću boja kroz godišnja razdoblja, biti 'ugodan oku i duši kao što kristal svojom čvrstom strukturom čuva povijest zemlje, oblikom i bojom oplemenjuje svoje okruženje, povećava energiju, čisti prostor u okruženju, privlači ljubav, jednom riječju – iscjeljuje'. Po riječima arhitekta Gorana Rake, koji je sa svojim timom iz Radionice arhitekture na čelu s voditeljicom projekta Fani Frković pobijedio na javnom arhitektonskom natječaju, njihova se ideja temeljila na dvije bitne karakteristike: poštujući sve zadane programske odrednice natječaja, oni su 'uvukli' neboder s Ilice u dvorište, a zatim su ga 'razbili' na dva dijela, odnosno, dva nebodera, koji će biti spojeni 'zglobom', tj. hodnikom, što će omogućiti bolju organizaciju stanova, a osim toga izgledat će prihvatljivije. 'Stambeni dio protezat će se od šestog do 19. kata Crystal Towera, a imat će više od 50 luksuznih stanova površine od 50 do 200 četvornih metara. Mi smo forsirali organizaciju stanova kroz cijelu širinu tako da s jedne strane puca pogled na Sljeme, a s druge na jug, prema Savi, no pitanje je investitora i tržišta, odnosno, platežne moći kupaca, hoće li se ta ideja moći u potpunosti realizirati', ističe Rako. Također, zamislili su koncept 'zelenog' nebodera, što je trenutačno veliki trend u svijetu, međutim, s takvom koncepcijom nisu se složili vatrogasci zbog sigurnosnih razloga tako da za sada ta ideja 'ozelenjenog' nebodera s puno biljaka još visi u zraku.
www.tportal.hr



Nova vizura Ilice: Zeleni tornjevi s hotelom, bazenima, knjižnicom...
Zvonimir Škegro o gradnji sanja još od 1984. godine, otkako je kupio zemljište, a projekt je vrijedan 250 milijuna kuna. Nakon višemjesečnog natječaja konačno je poznato kako će izgledati nova vizura Ilice. Iako su parametri već definirani i potvrđeni odlukom Gradske skupštine, koja je projekt zbog različitih javnih sadržaja proglasila gradskim, izabran je prvonagrađeni rad arhitektonske tvrtke Radionica arhitekture koji je jasno definirao obrise velikog kompleksa. Na broju 212 – 214, gdje je sada šljunčano parkiralište, krajem 2016. niknut će dva povezana i ozelenjena tornja na 19 katova s hotelom, sportsko-rekreacijskim centrom s javnim bazenom, dječjim centrom u sklopu kojeg bi se održavala i škola plivanja za djecu, višenamjenskom dvoranom za kazališne i zabavne sadržaje, knjižnicom i čitaonicom, garažom... – Bitno je bilo poštovati dva parametra – zadržati javni sadržaj koji je Skupština izglasala te sačuvati staru jezgru Ilice – rekao je Zvonimir Škegro, direktor društva Kristali d.o.o., investitora u gradnju kompleksa. Društvo u vlasništvu Stanograda, stambeno-graditeljske zadruge, od Britanskog trga do Črnomerca sagradilo je 32 kuće. Cijena kvadrata nepoznata Projekt vrijedan 250 milijuna kuna kandidirali su i kao strateški projekt od važnosti za državu, od koje će na taj način dobiti potporu u ishođenju dozvola, dok će Vladina Agencija za investicije i konkurentnost “uskočiti” u vezi s kreditiranjem. U tornju će donjih šest katova biti namijenjeno poslovnim prostorima, dok će ostatak biti za stanovanje. Na zadnja dva kata protezat će se dva penthousea od 350 četvornih metara. Cijena kvadrata stanova još nije poznata. Kao mali grad Bit je, dodaje Škegro, da čitav kompleks, koji će se sastojati od tri objekta, funkcionira kao zasebna urbana cjelina, odnosno mali grad. Tamo će stanovnici moći dobiti sve usluge koje im trebaju, od frizera, postolara, kišobranara, a postoji mogućnost da ti obrti djeluju u prostorima besplatno. Kompleks će oblikovno, likovno, glazbeno i gastronomski predstavljati Zagreb i Hrvatsku. Tako će se, primjerice, u ugostiteljskom dijelu na velikim ekranima vrtjeti priča o kravati, nuditi vina po regijama, prezentirati nacionalni parkovi. – Provući ćemo i potočić kroz prostor kako bismo istaknuli podzemne vode koje teku ispod Ilice – rekao je Škegro te najavio da radovi kreću u veljači ili ožujku.
www.vecernji.hr

Na Krku otvorena najveća mreža električnih punionica u Hrvatskoj

Mreža od 11 e-punionica obuhvaća niz funkcionalnosti poput vidljivosti na vodećoj eRoaming platformi puni.hr, mogućnosti rezervacije punjenja, pristupa SMS-om i pametnom aplikacijom koja povezuje više od 40.000 europskih punionica. Tvrtka Ponikve eko otok Krk d.o.o. zajedno s Hrvatskim Telekomom i ostalim partnerima danas je na otoku Krku svečano otvorila čak 11 punionica za električna vozila gdje će otočani i turisti moći napuniti svoje električne automobile i motore. 'Drago nam je da smo na Krku i na razini Hrvatske prepoznati kao glavni partner za e-mobilnost. Za Hrvatski Telekom je to priča šira od samih punionica – to je novi koncept koji omogućava razvoj cjelovite digitalne platforme za povezivanje niza ICT usluga i rješenja, poput pametnog parkinga i povezanih vozila. HT je inovator i predvodnik u ovom segmentu, koji korisnicima pruža cjelovit ekosustav infrastrukture usluga i punjenja – po principu ključ u ruke', istaknula je Danijela Demirović iz Hrvatskog Telekoma. Punionice Hrvatskog Telekoma i Ponikva na otoku Krku dio su najnaprednije mreže punionica za električna vozila u Hrvatskoj, koja obuhvaća niz funkcionalnosti, poput vidljivosti na vodećoj eRoaming platformi puni.hr, mogućnost rezervacije punjenja, pristup SMS-om i pametnom aplikacijom koja povezuje više od 40.000 lokacija u Europi, specijalno rješenje dojave nepravilnog parkiranja na poziciji za punjenje uz video nadzor lokacije te slobodan pristup Internetu, kao i zasebno mjerenje potrošnje energije u realnom vremenu. Električne punionice su dio dugoročne strategije Krka da postane prvi 'pametni otok' u Hrvatskoj, a projekt uključuje prvo cjelovito rješenje upravljanja Ponikva nad svim otočkim servisima primjenom ICT rješenja iz područja tzv. Interneta stvari kako bi se povećala kvaliteta života građana i postigle uštede.
www.tportal.hr