Shell ulaže milijardu dolara godišnje u obnovljivce

Trebalo bi podići cijenu emisijama štetenih plinova, kažu u Shellu. Naftaški div Royal Dutch Shell planira do 2020. godine ulagati do milijardu dolara godišnje u projekte povezane s obnovljivim izvorima energije. Shell je oformio odjel za OIE i nove tehnologije i posvećuje se pronalaženju novih energetskih rješenja, u što će ciljano ulagati milijardu USD godišnje. "Stvaranje investicijskog okruženja za inovacije u sektoru transporta i proizvodnje 'zelene' struje, uključujući inicijative za kupnju električnih automobila, razvoj novih baterija i novih modela vozila, te novu generaciju održivih biogoriva i nove tehnologije skladištenja energije velik je izazov našeg svijeta", naglasio je izvršni direktor Ben van Beurden. Potreba za raznolikim novim rješenjima zahtijeva "poticaje" za tržište kako bi naknadno moglo samo kreirati proizvode isključivo kroz mehanizme natjecanja, a drži da bi države trebale dati tome poticaj kroz određivanje cijena emisijskih kvota štetnih plinova koje će s vremenom usmjeriti potrošače prema čistijim tehnologijama. Milijardu dolara tek je mali dio od 25 milijardi USD koje će ta tvrtka investirati u istom periodu u svoj core business - naftu i plin.
www.energetika-net.com

Direktor Shella: Nafta neće izaći "iz mode" preko noći
Potražnja za naftom bi mogla biti na maksimumu do kraja 2020. ili početkom tridesetih godina ovog stoljeća u najboljem slučaju, i to ukoliko se tehnologija i politika brzo razviju, izjavio je izvršni direktor kompanije Shell Ben van Beurden. Prema njegovim riječima, za smanjenje obujma potrošnje nafte kroz narednih deset godina, biti će potrebno da se politika i tehnologija vrlo brzo razvijaju kako bi se ubrzao prelazak na čistiju energiju, rekao je on. Ipak, misli da nafta neće izaći iz mode preko noći. "Čak i u najgorem scenariju, u kojoj politika stvarno radi u najboljem interesu, gdje tehnologija u velikoj mjeri olakšava, neće doći do značajnijeg smanjenja potražnje za naftom odjednom, čak i ako se to dogodi, nafta neće izaći iz mode preko noći", rekao je. Njegov stav da bi potražnja za naftnim derivatima mogla prestati tako brzo, ozbiljniji je u odnosu na druge analize. BP prognozira da bi potražnja za naftom mogla naglo početi da opada oko 2035. godine. Međunarodna agencija za energiju ne pak smatra kako će potražnja naglo početi opadati tek 2040. godine, čak i pod pretpostavkom da nacije širom svijeta poštuju najavljene "ciljeve i namjere" kako bi ograničile emisije štetnih plinova i generirale više energije iz obnovljivih izvora.
Portal croenergo.eu

Shell CEO urges switch to clean energy as plans hefty renewable spending
HOUSTON (Reuters) - The oil and gas industry risks losing public support if progress is not made in the transition to cleaner energy, Royal Dutch Shell Plc Chief Executive Ben van Beurden said on Thursday. The world's second largest publicly-traded oil company plans to increase its investment in renewable energy to $1 billion a year by the end of the decade, van Beurden said, although it is still a small part of its total annual spending of $25 billion. The CEO said that the transition to a low carbon energy system will take decades and government policies including putting a price on carbon emissions will be essential to phase out the most polluting sources of energy such as coal and oil. "If we're not very careful, with all the good intentions and advocacy that we have, we may, as a sector and society, not make the progress that is needed," van Beurden said at the CERAWeek energy conference in Houston. He said the "biggest challenge" the company faces is maintaining public acceptance of the energy industry. "I do think trust has been eroded to the point that it is becoming a serious issue for our long term future," he continued. "If we are not careful, broader public support for the sector will wane." The Anglo-Dutch company is one of the most vocal supporters of a carbon tax and has invested heavily in bringing on new supplies of natural gas, a cleaner burning fuel source. "This is the biggest challenge as we have at the moment as a company ... The fact that societal acceptance of the energy system as we have it is just disappearing." Shell said on Thursday that its directors will from this year be rewarded in part on how well the company manages its greenhouse gas emissions and how much free cash flow it generates.
Reporting by Ron Bousso; editing by Gary McWilliams and Marguerita Choy
www.reuters.com

HEP ima niskougljične ambicije

HEP bi želio 50% svog portfelja imati u obnovljivcima do 2030. U Hrvatskoj gospodarskoj komori pred velikim brojem zainteresiranih održano je danas javno predstavljanje i stručna rasprava o prijedlogu Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050., za koju javna rasprava završava ovaj tjedan. Robert Krklec, savjetnik u Upravi HEP Proizvodnje i predsjednik Udruženja energetike HGK rekao je da HEP podržava donošenje te strategije iako unutar sektora postoje razmišljanja da je prvo trebalo donijeti novu Energetsku strategiju a zatim Niskougljičnu. "HEP bazira svoj strateški razvoj na niskougljičnim tehnologijama, jer želi održiv i fleksibilan portfelj elektrana, stoga planira ulagati u revitalizacije postojećih hidroelektrana te investirati u vjetroelektrane i fotonaponske elektrane te visokoučinkovite kogeneracije na biomasu i bioplin. Želja kompanije je do 50% portfelja do 2030. imati u obnovljivim izvorima energije", rekao je Krklec. Kako bi se to ostvarilo potreban je stabilan i poticajan regulatorni okvir s čim svi investitorima imaju problem u zadnje vrijeme, rekao je, te dodao da ulaganja u elektroenergetsku mrežu koja podržava OIE ima svoju cijenu. Krklec drži da su ulaganja u energetsku učinkovitost u zgradarstvu doista razlog za optimizam i zapitao se je li si Hrvatska općenito postavila previsoke ciljeve, jer o njima treba pregovarati, a ne samo prepisati zadane EU brojke. Ivo Čović iz Končar Elektroindustrije rekao je da je ta tvrtka spremna svojim inovacijama i proizvodima sudjelovati na tržištu, ali sve će ovisiti o stimulaciji koju će dati država i zato je upozorio da poticaje treba usmjeravati u razvoj industrije i proizvodnje, a ne u forsiranje uvoza. "HEP je katkada bio zapreka većoj primjeni obnovljivih izvora. Trošak priključka za obnovljivce je vrlo velik i treba ga smanjiti jer je riječ o monopolu. HEP uopće nije zakoračio u razvoj vjetroelektrana i fotonaponskih elektrana i nadam se da će se uskoro dogoditi dramatičan iskorak u tom pravcu", rekao je Čović, inače bivši predsjednik Uprave HEP-a. Bojan Reščec iz Zajednice OIE pri HGK je kazao da je politička igra 'toplo-hladno' za investitore u te oblike energije uzdrmala povjerenje investitora ali da drži da su ciljevi koje spominje strategija za OIE osvarivi, jer su ti izvori postali 'mainstream' a troškovi su se smanjili. Emanuel Kovačić iz INA-e je upozorio da će u budućnosti biti manje besplatnih ETS kvota i bit će skuplje te da Hrvatska između ostalog treba odrediti svoje ciljeve za primjenu biogoriva. Ljubomir Majdandžić je, govoreći u svoje ime, savjetovao da se poveže Niskougljična strategija sa Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama, a da bi Hrvatska dostigla prosjek EU već sada bi trebala umjesto 50 MW u solaru imati 500 MW. Ana Pavičić Kaselj, jedna od autorica Niskougljične studije, prigovorila je da prioriteti i mjere izgledaju kao da ih je pisala druga osoba i da mjere nisu dovoljno detaljno razrađene, dok su neki segmenti manje ambiciozni od već postojećih usvojenih planova, poput Trećeg NAP-a za energetsku učinkovitost. Andreja Ana Lopac iz LNG Hrvatske je govorila o ogromnim potencijalima plina kao goriva u prometu te da bi trebalo napraviti punionice za brodove u većim lukama, a i INA bi sada nepridobiv plin mogla pročišćavati i prodavati na svojim pumpama. Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera komentirao je da hrvatska brodogradilišta mogu isporučivati dijelove za vjetroelektrane te da bi država kroz energetsko zadrugarstvo i investicije građana koji zarađuju na turizmu trebala više ustrajati na primjeni fotonapona.
www.energetika-net.com

Solarna elektrana u obliku džinovske pande
U Kini je počela da radi najsimpatičnija solarna elektrana na svijetu - sa panelima u obliku džinovske pande. Kompanija "Panda Green Energy Group Limited" objavila je da je njena elektrana "Panda" zvanično povezana na mrežu u kineskom gradu Datong, u provinciji Šansi. Dizajn pande napravljen je korištenjem crnih jednokristalnih silicijskih solarnih ćelija iz kineske kompanije i bijelih tanko-filmskih solarnih ćelija koje je osigurala američka kompanija "First Solar", objavio je USA Today. "Projektiranjem solarne elektrane u obliku pande, cilj nam je da potaknemo interes tinejdžera i entuzijazam za primjenu solarne energije", izjavio je izvršni direktor "China Merchants New Energy Group" Alan Li. "Da bismo se nosili sa klimatskim promjenama, mi moramo ne samo da pozivamo vlade i kompanije, već i da motiviramo svako domaćinstvo, svaku slijedeću generaciju, čime zajednički činimo napore u stvaranju 'zelene' budućnosti", rekao je Li. "China Merchants New Energy Group", najveći akcionar kompanije "Panda Green Energy", prošle godine je radila sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) kako bi uključila mlade u projekat dizajniranja inovacija. Plus, na putevima je više džinovskih pandi. Kompanija "Panda Green Energy" u okviru programa "Panda 100" planira izgradnju mnogo više lokacija "zelene energije", koja će, prema njihovom priopćenju, moći da osigura 3,2 milijarde kilovata struje dobivene iz "zelene energije" tijekom 25 godina. To se može uporediti sa uštedom od 1.056 miliona tona ugljena ili smanjivanjem emisija ugljik-dioksida od 2,74 miliona tona, navodi se u projektu.
rs.n1info.com


China Just Built a 250-Acre Solar Farm Shaped Like a Giant Panda
Most solar farms align their solar arrays in rows and columns to form a grid. A new solar power plant in Datong, China, however, decided to have a little fun with its design. China Merchants New Energy Group, one of the country's largest clean energy operators, built a 248-acre solar farm in the shape of a giant panda. The first phase, which includes one 50-megawatt plant, was completed on June 30, according to PV magazine. The project just began delivering power to a grid in northwestern China, and a second panda is planned for later this year. Called the Panda Power Plant, it will be able to produce 3.2 billion kilowatt-hours of solar energy in 25 years, according to the company. That will eliminate approximately million tons of coal that would have been used to produce electricity, reducing carbon emissions by 2.74 million tons. China Merchants New Energy Group worked with the United Nations Development Program (UNDP) to make the Panda Power Plant a reality. The project is part of a larger effort to raise awareness among young people in China about clean energy, the UNDP wrote in a statement. The groups hope to build more panda-shaped solar plants throughout China in the next five years.
www.sciencealert.com

Volvo od 2019. izbacuje automobile isključivo na fosilna goriva
Švedski proizvođač automobila (iako u kineskom vlasništvu) Volvo najavio je danas kako će izgledati njihova strategija prelaska s automobila na fosilna goriva prema električnim automobilima. Ostvari li se ovaj plan Volvo bi mogao postati prvi veliki proizvođač koji je u potpunosti prešao na struju, jer kažu – već od 2019. godine prestat će proizvoditi automobile pokretane isključivo motorima s unutarnjim sagorijevanjem. Već za dvije godine, dakle, svako Volvo automobil koji izađe iz tvornice bit će ili hibridni ili na potpuno električni pogon. Ovaj potez potaknut je prije svega sve većom potražnjom kupaca za takvim automobilima, izjavio je CEO kompanije Håkan Samuelsson. U razdoblju od 2019. do 2021. godine Volvo će lansirati pet novih elektroautomobila – tri će biti predstavljena pod markom Volvo, a dva pod markom Polestar, koja označava napredne sportske automobile. Povrh toga, kompanija će predstaviti i širok raspon hibridnih benzinskih i dizelskih motora u kombinaciji s elektromotorima, a koji će biti ugrađivani u sve modele njihovih vozila. Uskoro, dakle, niti jedan Volvo neće na cestu bez elektromotora, dok će motori na fosilna goriva postupno biti izbacivani. Osim toga, kompanija mnogo ulaže i u ekološku održivost svoje proizvodnje te planira do 2025. godine biti u potpunosti "klimatski neutralna".
www.bug.hr


All Volvo cars to be electric or hybrid from 2019
Landmark move as first big manufacturer says it will stop making vehicles solely powered by internal combustion engine. All new cars launched by Volvo from 2019 onwards will be partially or completely battery-powered, in what the company called a “historic end” to building models that only have an internal combustion engine. Between 2019 and 2021, the firm will introduce five 100% electric models, and ensure the rest of its conventional petrol and diesel range has a hybrid engine of some form. It is the first major manufacturer to make such a bold move. Håkan Samuelsson, the Volvo chief executive, said: “This announcement marks the end of the solely combustion engine-powered car.” He said the company was reacting to customers who had asked for electric cars, though the move will also help the Swedish firm meet legally-binding carbon targets for new cars sold in the EU from 2020. The carmaker, owned by Chinese automotive giant Geely, has yet to build a single fully electric car but already sells five plug-in hybrid models that can run a few dozen miles on battery power before switching to a conventional engine. The pricing of those models suggests drivers will pay a premium for future Volvo cars – the basic plug-in hybrid version of its XC90 SUV crossover costs £61,650, £13,250 more than the basic diesel edition. Several of the major carmakers, including Renault-Nissan, BMW and VW, have declared ambitious plans for electric cars, supported with grants by governments, which see them as a key way of tackling air pollution and climate change. The VW emissions scandal gave added impetus for companies to focus on the technology, as politicians and campaigners increasingly blamed diesel for cities’ air quality problems. The cars that Volvo produces from 2019 onwards will range from battery-only to plug-in hybrid – which can run for a significant distance before switching to petrol or diesel – and mild hybrids, where a battery helps a conventional engine achieve greater fuel economy.  Asked if the announcement showed diesel was dead, Samuelsson said: “Long-term, diesel will get more and more expensive, because it requires some after-treatment.” Volvo said in May it was considering ceasing development on next-generation diesel engines. Of Elon Musk’s Tesla, whose ‘mass market’ Model 3 is expected to roll off the production line later this week, Samuelsson said: “It’s a tough competitor. But with this decision we are really becoming the second premium car maker in the world which will also be all-electrified.” Volvo said the first of its electric cars will be built in China, but others would be made in Europe and the US. The company said it had not yet decided on a battery supplier. Prof David Bailey, an automotive expert at Aston University, said: “It’s indicative of the speeding up of the shift over to electrics, particularly in the wake of the VW dieselgate scandal, and it’s a sign that the industry is really starting to move and it will become mainstream. “By the mid-2020s I expect there to be a tipping point where the electric car starts to outcompete the internal combustion engine. It’s the way it’s going.” The potential carbon savings of a widespread shift to electric cars are huge. Although globally coal still accounts for about 40% of electricity generation and gas around 21%, countries such as the UK now source a significant amount of power from low carbon sources, such as renewables and nuclear. A quarter of UK carbon emissions are from road transport.

www.theguardian.com

EKOLOŠKI PROBLEMI I PROFIT? Umjesto u reciklaži, milijuni plastičnih boca završit će na smeću
Nakon što je prošli tjedan ukinuta naknada za ambalažu za mlijeko i mlječne proizvode, što je posljedično trebalo smanjiti njihovu cijenu, one su u trgovinama još uvijek uglavnom iste. Prijelazno razdoblje predviđa da građani još do kraja listopada uz naknadu mogu vraćati u trgovine boce mlijeka i mliječnih proizvoda, a trgovci i reciklažna dvorišta do kraja studenoga imaju pravo dobiti povrat naknade isplaćene potrošaču te isplatu troškova preuzimanja ambalaže. Promjena pravilnika trgovcima smanjuje opseg posla i troškove, a proizvođačima mlijeka ukidanje naknade ništa ne znači, jer je riječ o prolaznoj stavci, piše Glas Slavonije.

60 milijuna boca
“Kao potrošač mogu reći da nisam primijetila da je igdje snižena cijena mlijeka i mliječnih proizvoda. Možda je taj rok i prekratak, s obzirom na zalihe robe i prijelazno razdoblje koje imaju trgovci za prodaju tih proizvoda u ambalaži s povratnom naknadom” kaže Tanja Popović Filipović, predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača u Osijeku. Godišnje se vraća 534 milijuna boca i limenki, odnosno 93 posto. Ambalaža od mlijeka i mliječnih proizvoda čini 11 posto od toga, što je oko 60 milijuna plastičnih boca. Te bi boce trebale završiti na reciklaži, no vjerojatno će završiti na deponijama otpada.

Povrat naknade i za drugu PET ambalažu?
U Zelenoj akciji tvrde da se povratna naknada za ambalažu pokazala kao ekološki izuzetno efikasna mjera. Vjeruju da bi trebalo razmisliti i o uvođenju povratne naknade za još neke vrste PET ambalaže za koje ta naknada sada ne postoji. Upozoravaju da su ovom mjerom pogođeni najsiromašniji koji doslovno žive od skupljanja boca. Također, uvjereni su da nije za očekivati da će trgovci smanjiti cijene mliječnih proizvoda jer bit time izgubili 10,5 milijuna kuna, piše Glas Slavonije. “Nikako mi nije jasno zašto je ministarstvo ukinulo naknadu samo za ambalažu za mlijeko i mliječne proizvode. Zašto onda nisu ukinute i za proizvođače voda, sokova ili domaće vinare. Mislim da se iza toga krije nečiji profit, a ne stvarna briga za potrošače”, zaključuje Popović Filipović.
net.hr


Plastične boce: Korisne, nužno zlo ili bi ih trebalo zabraniti?

"Ako bi se uklonila pošast vode u boci, eliminirali bismo jedan od najvećih problema s kojima se suočava naš okoliš." - Capt. Charles Moore, oceanograf i osnivač organizacije Algalita. Plastične boce su odgovorne za jedan od najvećih ekoloških problema oceana. Drugi veliki problem je količina onečišćenja uzrokovana proizvodnjom plastičnih boca. Plastične boce s vodom također ispuštaju štetne kemikalije u vodu koju sadrže, osobito kada su ostavljene u toplim ili vrućih okruženjima. Jednokratne plastične boce (kao i ostali jednokratni plastični predmeti) nikada se neće u potpunosti razgraditi nakon što su odbačene. Boce koje nisu reciklirane i nepravilno su zbrinute često završavaju na odlagalištima otpada i/ili u oceanima.

Nastanak plastične boce
Plastične boce nastaju iz kemijskih spojeva izdvojenih iz naftnih derivata. Zagrijavanjem ti spojevi međusobno reagiraju, stvarajući plastiku koja se zatim oblikuje u različite predmete pa tako i plastične boce. Čak oko 7% svjetske potrošnje nafte odnosi se na proizvodnju plastike. Nakon proizvodnje, plastične se boce pune različitim sadržajima, uključujući kemikalije, te se plasiraju na tržište i iskorištavaju.

Pogrešno i štetno korištenje plastične boce
Nakon uporabe, plastične boce najčešće završavaju ili na odlagalištima otpada gdje ostaju stoljećima jer se jako sporo razgrađuju, ili u rijekama i morima gdje se nakon stotina godina raspadaju u mikroplastiku, a brojne ih životinje zamjene i za hranu. Iako kombinacija svjetlosnih zraka i/ili vode može pomoći da se boca razgradi, sitni komadi plastike i dalje ostaju. To su oni sitni dijelovi koji sadrže mnoge od štetnih kemikalija koje su uključene u proizvodnju boca i koje završavaju u želucima bezbroj morskih životinja i ptica. Kada jedemo ribu koja je pojela plastiku, mi također jedemo tu plastiku u tragovima.

Pravilno korištenje plastične boce
Iako bi bilo najbolje se da plastične boce (i drugi plastični materijali) ne proizvode i ne koriste, njihovo pravilno korištenje podrazumijeva odvojeno prikupljanje i iskorištavanje, odnosno plasiranje u proces recikliranja nakon čega od njih nastaje sirovina za novu proizvodnju, čime se štede resursi i štiti okoliš.

Što vi možete napraviti
Kako bi se smanjila potrošnja plastičnih boca, možete napraviti sljedeće:
Koristiti staklene boce ili limenke umjesto plastičnih
Svaku iskorištenu plastičnu bocu odvojiti i staviti u kantu za plastiku nakon čega će ona biti upućena u proces recikliranja

Piti vodu iz pipe, umjesto flaširane vode
Umjesto bacanja plastičnih boca u kantu, možete ih staviti sa strane pored kante ili direktno dati ljudima koji skupljaju boce jer je u Hrvatskoj za određene plastične boce od pića (bilo koja osim mlijeka) moguće u trgovinama dobiti i povratnu naknadu, što za cilj ima veće prikupljanje i recikliranje plastičnih boca. Rezultati su pozivitini i sa socijalne strane. Zanimljivo je da se skoro 92% plastičnih boca koje su u sustavu povratne naknade reciklira. Zelena akcija traži da se plastične boce za higijenske i kuhinjske potrepštine (npr. boce za šampon, ulje, ocat) također uključe u taj sustav.

O autorima: Marija Mileta i Marko Košak članovi su Zelene akcije, udruženja građanki i građana za zaštitu okoliša.
Više o zaštiti okoliša za bolje danas i sutra čitajte na Green Livingu.
Tema: Green Living
www.24sata.hr

Pića iz PET boca opasna po zdravlje?
Skladan i zdrav odnos čovjeka, stakla i prirode narušila je pojava plastike. Osim što plastika istiskuje staklo s polica supermarketa, ona je ozbiljan ekološki problem. Znanstvenici su dokazali da se otrovni spojevi iz PET ambalaže s vremenom nakupljaju u piću koje se nalazi u boci, otkriva nam u svojoj knjizi ''Druga strana potrošačkog raja'' prof.dr.sc. Valerije Vrček. Prof.dr.sc. Valerije Vrček mladi je znanstvenik koji u knjizi ''Druga strana potrošačkog raja'' piše o malim, velikim, poznatim i nepoznatim znanstvenim kontroverzama. Neke od brojnih tema o kojima piše su GMO hrana, korištenje teflona u pripremi hrane, hormonska terapija, lijekovi, mobiteli, mamografija, proizvodi od polikarbonatne plastike, itd. Pročitaj zanimljive ulomke o ekologiji i plastičnim ambalažama iz knjige ''Druga strana potrošačkog raja'' u izdanju Školske knjige.

Ekologija i kič ambalaže
U stalnom postavu zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt nalazi se najveća zbirka stakla u Hrvatskoj. Krilata čaša od bijeloga nitastog stakla, bilikumi (čaše dobrodošlice) u obliku čizama, staklene boce i bidermajerske posude te vitraji i skulpture otkrivaju razdoblja baroka i rokokoa, historicizma i secesije. Više od 6000 predmeta prikazuje povijest staklarske proizvodnje te svjedoči o osebujnom odnosu čovjeka i prirode kroz umjetničko i industrijsko oblikovanje stakla. Najstariji tragovi takvog stvaralaštva su staklene posude iz Mezopotamije, napravljene oko 1500. godine pr. Krista. Osim što je djelo ljudskih ruku, staklo nastaje i prirodnim procesima. Fulguriti su staklene forme koje mogu nastati udarom groma u pustinjski pijesak, dok se opsidijani formiraju hlađenjem vulkanske lave. Osnovni kemijski sastav prirodnih oblika stakala sličan je staklu koji čovjek već stoljećima proizvodi.

Plastikom protiv stakla
Skladan i zdrav odnos čovjeka, stakla i prirode narušila je, na poseban način, pojava plastike. Za razliku od stakla, koje svojim oblikom upućuje na povijest i kulturu civilizacija, plastika je sirovi produkt industrije polimera čija forma i kemijski sastav otkrivaju tek privremeno stanje na tržištu ambalaže i jeftinih materijala. Nasilje petrokemijskog monopola, profita i kiča ugrozilo je proizvodnju stakla, a kulturi i tradiciji pijenja vina, piva ili čaja nametnuta su instant - otkrića za jednokratnu upotrebu - plastične čaše i PET boce. Osim što plastika istiskuje staklo s polica supermarketa, ona je ozbiljan ekološki problem i moguća opasnost za zdravlje. Talijanski su znanstvenici dokazali da se di(2-etilheksil)-ftalat nalazi u vodi koja se čuva u plastičnim bocama od polietilentereftalata (obične PET boce). Taj spoj, koji je teratogen i uzrokuje rak jetre, vremenom migrira iz PET ambalaže i nakuplja se u vodi. Slične rezultate objavili su znanstvenici sa Sveučilišta u Napulju koji upozoravaju da je u PET bocama koncentracija ftalata u vodi 20 puta veća nego u vodi iz staklenih boca.

Q-Pack
Q-pack - grab and go tehnologija. Izgleda da plastični proizvodi industrije polimera imaju kratko poluvrijeme tržišnog života, ali su posljedice njihove upotrebe dugotrajne. Mnogi su raspadni produkti otrovni, a i teško se biološki razgrađuju. Nažalost, sinergizam neodgovorne znanstvene znatiželje i tržišnog profita omogućuje razvoj uvijek novih vrsta polimera. Pojava Q-Pack boca za pivo na hrvatskom tržištu samo je nova verzija PET ambalaže. Pitanje je vremena kada će znanstvenici otkriti otrovne kemikalije koje migriraju iz Q-Pack ambalaže. Osim što onečišćuje okoliš, neprimjerena uporaba plastike ''onečišćuje'' i način života i čovjekov odnos prema stvarima koje postaju ''jednokratni'' otpad. Plastične boce pripadaju (sub)kulturi mobilne potrošnje s privlačnim tržišnim argumentima: grab and go (''zgrabi i kreni'') ili consume on the move (''konzumiraj u pokretu'').

Plastika se ''otapa'' Literaturna vrela navedena u ovim znanstvenim radovima potvrđuju da je problem migracije ili ispuštanja kemikalija u vodu i druga pića, koja se nalaze u plastičnim PET bocama, poznat više od tri desetljeća. Znanstvenici su otkrili cijeli arsenal kemikalija koje s vremenom migriraju iz PET ambalaže u vodu: heksanon, heptanon, oktanal, nonanal, benzaldehid, dimetil-terefta120 lat, benzen, kloroform, diklormetan, toluen... Jacek Nawrocki i suradnici sa Sveučilišta u Poznanu, objavili su studiju koja upozorava da koncentracija acetaldehida, formaldehida i acetona u vodi u PET bocama često prelazi dopuštene granice za pitku vodu. Aditivi koji se dodaju u PET polimere, poput dokosenamida, također migriraju iz ambalaže u vodu. Svi ti primjeri potvrđuju sumnje znanstvenika da plastična ambalaža nije ni nepropusna ni stabilna, a ni biološki inertna. Naprotiv, pod utjecajem svjetlosti i temperature struktura PET polimera se razgrađuje i otrovnim produktima onečišćuje ono što se nalazi u boci. Lista ''zloglasnih'' polimera Slični problemi uočeni su u većine plastičnih polimernih materijala. Polivinilklorid (PVC) postao je ''zloglasan'' jer je otkriveno da ga u proizvodnji i pri raspadu redovito prati kancerogeni monomer - vinil-klorid. Vinil-klorid oštećuje jetru, izaziva neurološke poremećaje, oštećenja testisa i imuniteta. Zbog otrovnih aditiva, poput ftalata, olova i kadmija, PVC se teško reciklira, a njegovim spaljivanjem nastaju još otrovniji spojevi - dioksini. Zbog svega navedenoga mnoge zemlje zakonski onemogućuju široku upotrebu PVC-a. Drugi ''zloglasni'' polimer je polikarbonatna plastika (PC), koja se upotrebljava za proizvodnju dječjih bočica, posuda za hranu i za unutrašnje oblaganje limenki za piće. Dokazano je da takva tvrda prozirna plastika ispušta otrovni bisfenol A, koji uzrokuje učestale poremećaje diobe spolnih stanica što uzrokuje teška oštećenja ploda i pobačaje. Ni ''razvikani'' polimer politetrafluoretilen (PTFE), poznatiji kao teflon, nije inertan. Taj polimer, kojim se presvlače tave, bio je vrlo popularan u kuhinji, no otkriveno je da pri visokim temperaturama razvija otrovne pare koje u čovjeka mogu uzrokovati ''teflonsku groznicu''.
zdravakrava.24sata.hr

Carnegie wraps up CETO 5 wave energy project
Carnegie Wave Energy has received the final grant payment from the Australian Renewable Energy Agency (ARENA) for the CETO 5 Perth Wave Energy Project. Carnegie received the final payment of Au$935,000 ($675,000) from ARENA for the successful completion of the Project including 12 months of operation. This final payment marks the end of the ARENA Perth Project funding agreement and brings the total ARENA funds received for the Project to Au$13.1 million ($9.45 million). After achieving over 14,000 hours of deployment across over its 12 months of operation, collecting a wealth of key engineering and environmental data, validating its computational models, and having met all requirements of the funding agreements, Carnegie completed the operational phase of the Perth Project at the end of 2015. All three CETO 5 units were safely retrieved and brought back to shore for inspection, analysis and decommissioning ahead of the CETO 6 Project activities. As part of its internal analysis of the Perth Project, Carnegie conducted a performance assessment of the CETO 5 Project, based on industry standards for performance assessment of wave energy converters, which found excellent correlation between the modelled performance and the measured performance, according to Carnegie. Subsequently, an external review of the project has been carried out by ARENA’s independent technical engineering firm which confirmed that the Project met all its objectives. Carnegie’s Managing Director and Chief Executive Officer, Michael Ottaviano said: “The Government grant support for the Project has enabled Carnegie to deliver Carnegie’s first CETO wave energy array here in Western Australia. The Project achieved a number of world firsts and paves the way for the delivery of Carnegie’s commercial product platform, the CETO 6 generation. We’d expect to begin to place first component orders with suppliers for our Garden Island CETO 6 project from next quarter. Earlier this year, Carnegie announced the receipt of all Western Australian Government grant funding for the CETO 5 project.
tidalenergytoday.com

Najveći vertikalni vrt na svijetu
Na fasadi trgovačkog centra Centro Commerciale Fiordaliso koji se nalazi na periferiji Milana, u mjestu Rozana, napravljena je najveći vertikalni vrt na svijetu površine 1.263m2. Ovaj vertikalni vrt ima 44.000 pojedinačnih sadnica i više od 200 vrsta biljaka. Velika biljna fasada je djelo talijanskog arhitekta Francesca Bollanija i Fakulteta iz Monpeljea na jugu Francuske. Timu za izgradnju ovog projekta bilo je potrebno godinu dana za sađenje biljaka u stakleniku i 90 dana za njihovu postavku na fasadu. Za ugradnju na fasadu korišteni su i mali metalni kontejneri koji su slagani po principu lego kockica. Radi sprječavanja odljevanja vode i umiranja biljaka kao poslejdice toga, zasađena je mahovina u međuprostorima, koja vodu akumuilira i održava neophodnu vlažnost podloge za rast i razvoj biljaka. Vrt je napravljen još tijekom 2010. godine, ali je titula najvećeg na svijetu dodijeljena tek ovog mjeseca. U njenu izgradnju uloženo je milion eura, a ova investicija smatra se ulaganjem u smanjenje emisije ugljik-dioksida koji nastaje od brojnih trgovina koje se nalaze u tržnom centru.
tamoiovde.wordpress.com

Organska farma u pustinji Wadi Rum
Dolinu Wadi Rum na jugu Jordana u blizini granice sa Saudijskom Arabijom često nazivaju „Dolina Mjeseca“. Pejzaž ove oblasti je izuzetno neobičan i zanimljiv, a za njegov izgled su se pobrinule priroda i ljudska ruka. Na površini od 720 kvadratnih kilometara nalazi se niz uskih klisura, granitnih planina, pećina i pješčanih dolina prekrivenih crvenim pijeskom. Područje je prirodno bezvodno, padaline su rijetke i oskudne, a prirodne vegetacije ima veoma malo. Prije više od dvadeset godina, 1986, beduini Wadi Ruma su započeli jedinstveni poljoprivredni projekt koji je dugo promatran kao utopija. Tek u posljednje 4 godine, nakon angažiranja brojnih svjetskih stručnjaka za poljoprivredu, uspješna farma u pustinji je postala realnost. Najveća mještovita poljoprivredna farma Jordana, Rum Farma, prostire se u ovoj pustinji na 2,000 hektara. Iako odabir lokacije može djelovati nerazumno, sve dobiva smisao kad znamo da se ispod pustinje Wadi Rum nalazi bogat vodonosni sloj koji se prostire od Jordana do dobrog dijela Saudijske Arabije. U početku je borba sa prirodom, naročito sa vrelim pustinjskim vjetrom, bila teška i neuspješna. Odluka da farma bude organska, bez upotrebe vještačkih gnojiva i pesticida, predstavljala je dodatni izazov. Usjevi na Rum Farmi se gnoje isključivo stajskim gnojivom dobijenim od životinja, ovaca, koza i krava, kao i usitnjenom suhom travom koja se u debelom sloju polaže oko sadnica drveća kao dodatna zaštita od isušivanja korjena. Farma je specijalizirana za uzgoj povrća i žitarica na otvorenom. Najviše se uzgaja pšenica, kukuruz, patlidžan, kupus, smokve, nar, bundeva, krompir i rajčice. Usjevi se uzgajaju posebnim tehnikama uzgoja i navodnjavanja koji su korišteni u starom Egiptu. Voda se izvlači iz podzemnih izvora, sa dubina od 30-400m, a pomoću kružnih rampi sa mlaznicama natapa polja zanimljivog kružnog izgleda, raspoređena na površini od 78 hektara. Posebno konstruirani plastični kanali između zasada služe za dodatnu hidrataciju biljaka tijekom ekstremno visokih pustinjskih temperatura. Najveći dio Jordana se snabdjeva hranom sa ovih farmi, a konvoji kamiona svakodnevno prelaze stotine kilometara da svježe proizvode sa Rum Farme dopreme do glavnog grada Amana i ostalih jordanskih gradova.
izvor: Desert Food Forest

Invelox proizvodi 600% više energije od konvencionalnih vjetroagregata
Američka kompanija SheerWind predstavila je novitet pod nazivom INVELOX, vjetroagregat u obliku tunela koji je u mogućnosti proizvoditi do 600% više energije u odnosu na tradicionalne vjetroagregate. U kompaniji ističu kako, nakon iscrpnih ispitivanja na terenu, mogu zaključiti da njihov INVELOX vjetroagregat značajno nadilazi performanse tradicionalnih vjetroagregata, te može smanjiti kapitalna ulaganja na manje od 750 dolara/kW. Sustav INVELOX radi na način da omogućava slabim vjetrovima koji pušu u blizini tla prolazak kroz tunel, čime se prirodno ubrzava protok vjetra. Za razliku od drugih vjetroagregata, također minimizira utjecaj na okoliš i faunu, te ne zahtijeva vladine poticaje kako bi bio profitabilan. Uz sve navedeno ovaj novitet bi mogao rezultirati rješenjem koje donosi promijene na području obnovljivih izvora energije, posebice kada se uzme u obzir da ga je moguće relativno lako integrirati u postojeće sustave. SheerWind je objavila kako INVELOX radi već pri brzinama vjetra od 0.45 m/s (1 milja/h), te je do sada, prilikom proizvodnje, uspio iskoristiti rekordnih 72% ukupnog kapaciteta. Vjetoragregat je već sada uspio privući pažnju velikih kompanija, vladinih institucija i stručnjaka iz industrije, a obveza kompanije da radi što učinkovitije na područjima koja do sada nisu razmatrana, imajući na umu cijene od 10 dolara/MWh, čini je donosiocem promjena kod proizvodnje električne energije, istaknuo je Dr. Daryoush Allaei, glavni izvršni direktor SheerWind-a.
inhabitat.com