Administrator

    Administrator

    Američki znanstvenici rade na generatoru električne energije koji će umjesto vodene pare koristiti CO2 za pokretanje turbina. CO2 bi se zagrijavao i, pod pritiskom, dovodio u superkritično gusto stanje, što će omogućiti povećanje učinkovitosti manjih turbina. Ovakav sustav koji ne proizvodi ispušne plinove, trebao bi započeti sa radom do kraja godine u Teksasu. Dvije trećine električne energije u SAD još se dobiva iz fosilnih goriva čijim se sagorijevanjem pokreću parne turbine. Da bi se postigle visoke temperature, neophodne da bi poces bio učinkovit, para koja se dobiva isparavanjem vode dodatno se zagrijava, širi i tako pogoni turbine. Potom se, na drugom kraju, ponovo kondenzira u vodu. Tijekom tog procesa, koji se naziva Rankinov ciklus (Rankine cycle), isparavanje je faza koja zahtjeva veliko zagrijavanje, koje, samo po sebi, ne povećava ni temperaturu ni učinkovitost. Zamjenom pare superkritičnim ugljen-dioksidom (scCO2), odnosno pokretanjem Brajtonovog ciklusa (Brayton cycle), izbjegava se faza isparavanja, što otvara mogućnost povećanje učinkovitosti cijelog procesa za 30 posto. Očekuje se da će ovi dobici postojati u turbinama manje veličine.
    Portal croenergo.eu


    Can Carbon Dioxide Replace Steam to Generate Power?

    The U.S. Department of Energy hopes to create a more efficient turbine that uses CO2 to make electricity. Engineers are looking into replacing steam with supercritical carbon dioxide, a technique that could unlock up to 50 percent greater thermal efficiency using a smaller, cheaper turbine. Much has changed in the modern electric power plant since Thomas Edison's era, but the parts that actually turn heat into electrons haven't changed since his eureka moments. Whether burning coal, concentrating sunlight or splitting atoms, most thermal power plants use the energy for the same thing: heating water into steam to drive a turbine. Steam-based generation produces 80 percent of the world's electricity. After more than a century of incremental improvements in the steam cycle, engineers have plucked most of the low-hanging fruit and are chasing diminishing returns, spending millions of dollars for every percentage point of efficiency improvement. These upgrades propagate to other steps in electricity production, allowing power plants to extract more work for a given unit of fuel. In a fossil fuel-fired generator, this means less carbon dioxide emissions for the same unit of electricity produced. For a solar thermal plant, this results in higher capacity at lower operating costs. Now engineers are looking into replacing steam with supercritical carbon dioxide, a technique that could unlock up to 50 percent greater thermal efficiency using a smaller, cheaper turbine. Last month, in a budget briefing and in two different hearings before Congress, Energy Secretary Ernest Moniz specifically mentioned the Department of Energy's supercritical carbon dioxide initiatives. The department's 2016 budget request allocates $44 million for research and development on this front, including a 10-megawatt supercritical turbine demonstration system.

    A simpler, smaller, cleaner machine
    The term "supercritical" describes the state of carbon dioxide above its critical temperature and pressure, 31 degrees Celsius and 73 atmospheres. Under these conditions, carbon dioxide has a density similar to its liquid state and fills containers the way it would as a gas. Coffee producers are already using supercritical carbon dioxide to extract caffeine from beans. Materials companies are also using it to make plastics and ceramics. "From a thermodynamic perspective, it's a very good process fluid," said Klaus Brun, machinery director at the Southwest Research Institute, a nonprofit research and development group. "You get a fairly efficient cycle and a reasonable firing temperature." In its supercritical state, carbon dioxide is nearly twice as dense as steam, resulting in a very high power density. Supercritical carbon dioxide is easier to compress than steam and allows a generator to extract power from a turbine at higher temperatures. The net result is a simpler turbine that can be 10 times smaller than its steam equivalent. A steam turbine usually has between 10 and 15 rotor stages. A supercritical turbine equivalent would have four. "We're looking at a turbine rotor shaft with four stages on it that's 4 inches in diameter, 4 feet long and could power 1,000 homes," said Richard Dennis, turbine technology manager at the National Energy Technology Laboratory. He noted that the idea of a supercritical carbon dioxide power cycle dates back to the 1940s, but steam cycles were already very efficient, well-understood and cheap, creating an uphill slog for a new power block to catch on. In addition, engineers were still finding ways to improve the combustion side of power production, so the need to improve the generation side of the plant wasn't as acute until recently.

    Regulations could create an expanding market
    Now regulations and climate concerns are forcing power producers to consider ideas like supercritical carbon dioxide. "In just the closed, indirect cycle, numbers suggest that the thermodynamic efficiency, at similar operating temperatures to a steam cycle, you would see a 3- to 4-percentage-point improvement," Dennis said. With further optimization and better materials, engineers could push performance even higher. The indirectly heated power block would essentially be a drop-in replacement for a steam power block. Such a device would be a boon for nuclear power stations, concentrating solar farms, geothermal installations, combined heat and power systems, and fossil fuel-fired power plants. Supercritical turbines would also be an attractive upgrade from steam systems aboard ships and submarines, producing the same power while occupying less space. Because they use carbon dioxide instead of water as their process fluid, these turbines would also work well in drought-stricken areas. In addition, a supercritical turbine could fit into a directly heated cycle, where a fuel like natural gas burns in the presence of pure oxygen inside the turbine, creating only water and carbon dioxide as waste. Operators could then remove water and sequester the excess carbon dioxide. "With modest success in the technology management program, these cycles could compete with combined-cycle natural gas turbines and carbon capture and storage," Dennis said. The system could also route waste heat back into the front end of the system, further increasing overall efficiency. However, the turbine is not the only component of the power block; a supercritical carbon dioxide system still needs heat exchangers, cooling systems and piping, which add to cost and complexity. And carbon dioxide can corrode materials, so engineers will have to redesign much of the plumbing and support hardware from steam systems to account for these problems. Another concern is that most of the supercritical carbon dioxide systems demonstrated to date were built at kilowatt scales, too small to offer useful lessons for a full-sized version. DOE's pilot proposal would go a long way toward demonstrating the feasibility of supercritical carbon dioxide. "Building a 10-megawatt plant would be a huge, huge step forward," Dennis said.
    www.scientificamerican.com

     

    Supercritical Carbon Dioxide Power Cycles Starting to Hit the Market

    Supercritical CO2 power cycles are gaining increasing attention in the engineering world. sCO2 is an ideal working fluid for use in power generating turbines because it offers high efficiency in a compact footprint and can be matched to many different heat sources. sCO2 power turbines could potentially replace steam cycles in a wide variety of power generation applications resulting in higher efficiencies and lower cost of electricity.

    Supercritical CO2 is a fluid state of carbon dioxide where it is held above its critical pressure and critical temperature which causes the gas to go beyond liquid or gas into a phase where it acts as both simultaneously. Many fluids can achieve supercritical states and supercritical steam has been used in power generation for decades. Supercritical CO2 has many unique properties that allow it to dissolve materials like a liquid but also flow like a gas. sCO2 is non-toxic and non-flammable and is used as an environmentally-friendly solvent for decaffeinating coffee and dry-cleaning clothes.

    The use of sCO2 in power turbines has been an active area of research for a number of years, and now multiple companies are bringing early stage commercial products to market. The attraction to using sCO2 in turbines is based on its favorable thermal stability compared to steam which allows for much higher power outputs in a much smaller package than comparable steam cycles. CO2 reaches its supercritical state at moderate conditions and has excellent fluid density and stability while being less corrosive than steam. The challenges in using sCO2 are tied to identifying the best materials that can handle the elevated temperatures and pressures, manufacturing turbo machinery, valves, seals, and of course, costs.

    sCO2 power cycles are potentially applicable to a wide variety of power generation applications. Power generation facilities that currently use steam cycles, could in theory, be upgraded to sCO2 that would enable much greater efficiencies and power outputs. Nuclear power, concentrated solar thermal, fossil fuel boilers, geothermal, and shipboard propulsion systems have all been identified as favorable applications for sCO2 cycles and would replace traditional steam Brayton and Rankine cycles. Researchers believe that sCO2 power cycles could lower the cost of electricity approximately 15% over today’s steam cycle technologies. Lower installed cost for sCO2 systems are due to its smaller footprint and reduced balance of plant requirements.

    The single phase nature of sCO2 allows for the design of simple, single phase, single pressure exhaust heat exchangers with low gas-side pressure drop. Due to the superior thermal stability and non-flammability of CO2, direct heat exchange from high temperature sources is possible, permitting higher working fluid temperature (and thus higher cycle efficiency). Because sCO2 is a single-phase working fluid, it does not require the heat input for phase change from water to steam and does not create the associated thermal fatigue or corrosion associated with two-phase flow. Lower operation and maintenance costs for sCO2 are possible because plant personnel are not needed for water quality and treatment functions typically found in steam-based plants.

    sCO2 can be used in either direct or indirect heating scenarios. Indirect heating would use the CO2 in a closed loop recuperated recompression Brayton or Rankine cycle. Indirect heating could replace steam boilers in coal plants, nuclear power, solar thermal, or heat recovery steam generators used in combined cycles. Indirect heating cycles offer thermal efficiencies greater than 50% and are non-condensing making them ideal for heat sources that offer constant temperatures (such as turbine exhaust).

    Echogen is bringing to market their EPS100 8MW heat engine that is targeted for use in combined-cycle applications. Their system is self-contained, closed-loop, and has zero emissions and no water requirements (though water cooling is an option).

    Direct heating can use oxy-fuel combustion in a recuperated Brayton cycle to replace coal and natural gas combined cycles and offers the capacity for integrated carbon capture. Direct heating is fuel flexible and is adaptable for coal, syngas or natural gas and is a water producer.

    NET Power recently announced they will build their first sCO2 50MW demonstration plant that is direct heated. This power plant is fueled by natural gas and has zero emissions of any kind (no smokestack) and has integrated carbon capture. The plant will output pressurized CO2 that will be sold for use in Enhanced Oil Recovery.

    The US Department of Energy is working on integrating sCO2 into nuclear power in order to significantly raise the efficiency and power output. DOE is also working on using sCO2 in solar thermal applications in the Sunshot CSP Program. The Southwest Research Institute (SWRI) and Sandia National Labs have active research programs today in the US and there are other programs in Europe, Asia and in industry.

    Ongoing research programs are focused on demonstrating the commercial viability of sCO2 power cycles at increasingly larger power outputs. Rotordynamics continue to be analyzed and optimized. Heat exchanger research seeks to improve heat transfer correlations for varying geometries and improve heat exchanger durability through testing of materials, fabrication, channel geometry, fouling, corrosion and maintenance. Long-term corrosion and materials testing across all components also continue to be active areas of research.
    breakingenergy.com

    Energetske kompanije budućnosti biti će potpuno drugačije. Govoreći na FT-ovoj konferenciji o energetskim strategijama prvi čovjek britanskog Engieja Wilfrid Petrie kazao je da je trenutno isplativije ići u smjeru smanjivanja potrošnje nego u samu opskrbu energijom. On je zaključio da energetske kompanije sada mogu ići istim smjerom kao telekom-industrija 90-ih godina koja je evoluirala u tvrtke orijentirane na usluge. "Tranzicija prema čistoj energiji nije bila glatka i neće biti glatka. U proteklih šest godina europske energetske kompanije otpisale su 100 milijardi eura vrijednu imovinu i konzervirale oko 60 GW plinskih termoelektrana. To više liči na revoluciju nego na tranziciju", kazao je Petrie dodavši da je proces izuzetno brz, s obzirom na tehnologije i mogućnost mobilizacije potrošača. Engie se okreće "holističkoj alternativi" pa je primjerice prije nekoliko tjedana zaključio akviziciju Keepmoata, tvrtke koja obnavlja zgrade i povećava njihovu energetsku učinkovitost te tako čini dobro zajednici. Oni su do danas instalirali fotonapon na 20.000 zgrada, a to je bitno jer iz zgrada dolazi 30% emisija u Velikoj Britaniji. Petrie je zaključio da je budućnost energije kombinacija energije i usluga, poput telekom sektora koji je ranije zarađivao samo na broju poziva, a sada cijeli paket uključuje besplatni pozive, širokopojasni internet i TV. Tvrtke će morati ići s ponudom usluga energetske učinkovitosti i mjerenja i predviđanja potrošnje, što će utjecati i na energetsko siromaštvo, objavio je PEI.
    Energetika.ba


    T. Kearney: Budućnost energetskih tvrtki regije je u konsolidaciji i restrukturiranju

    Cijene nafte će i dalje biti iznimno nestabilne. Kako bi opstale naftne kompanije moraju povećati svoju efikasnost. Povećanje potražnje za električnom energijom od 35 posto s jedne strane, te povećanje udjela obnovljivih izvora na čak 23 posto ukupne proizvodnje energije s druge strane, samo su neka od predviđanja konzultantske kuće AT Kearney za 2035. godinu, predstavljena danas na 3. Energetskoj Areni 2011., regionalnoj konferenciji o energetskom sektoru u organizaciji Infoarene, piše nacional.hr

    Kako bi se zadovoljile svjetske potrebe za energijom u idućih 20 godina, naftne kompanije godišnje investiraju više od milijardu dolara. Dok Kina čini čak jednu trećinu rasta potražnje za električnom energijom, Europa će i dalje rasti no puno sporije te će s vremenom stagnirati. Takva tržišna kretanja uvelike utječu na odluke o investicijama u određene regije.

    „Vidljiv je trend izlaska naftnih kompanija izvan okvira svojih država. Nacionalne kompanije sve više postaju regionalnim igračima, te danas pet puta više posluju izvan granica svojih država u odnosu na samo pet godina ranije. Tako je i u Jugoistočnoj Europi vidljiv trend konsolidacije vlasništva nacionalnih naftnih kompanija", rekao je ekspert za naftnu industriju principal u AT Kearneyu Ingo Schroeter.

    Najnovije AT Kearneyevo globalno istraživanje pokazuje veću uspješnost specijaliziranih kompanija u odnosu na integrirane naftne kompanije.

    „Cijene nafte će i dalje biti iznimno nestabilne. Kako bi opstale naftne kompanije moraju povećati svoju efikasnost. Najuspješnije će biti one koje se fokusiraju na određeni segment u kojem posluju bolje, bilo da je riječ o eksploataciji nafte ili o preradi nafte i maloprodaji. Ovakvi globani trendovi će zasigurno utjecati i na regiju Jugoistočne Europe. Maloprodajnu mrežu treba dalje razvijati, rafinerijske kapacitete modernizirati i tražiti nove izvore nafte i plina izvan regije.

    Bit će presudno birati ulaganja koja će se najviše isplatiti, a vjerujemo da će se i kod naftnih kompanija u ovoj regiji specijalizacija pokazati kao dobra poslovna odluka", komentirao je Schroeter. Stručnjak za energetiku i telekomunikacije u Jugostočnoj Europi, principal u AT Kearneyu Tomislav Čorak, rekao je kako u regiji očekuje daljnji rast potražnje za energijom, koja će rezultirati ne samo konsolidacijom lokalnih naftnih kompanija, već i ulaskom konkurencije na tržištu električne energije.

    „Energiju će u Hrvatskoj i regiji početi nuditi strane kompanije s zapada i istoka, koje su već prošle kroz proces restrukturiranja i koriste modernu tehnologiju. Kako bi bile konkurentne, energetske kompanije u regiji moraju investirati u nove tehnologije. Postupna tranzicija prema obnovljivim izvorima, svjetski je trend prisutan i u našoj regiji. Čiste tehnologije neće još jako dugo vremena u potpunosti zamijeniti fosilna goriva, no zbog rasta cijena nafte obnovljivi izvori postaju sve konkurentnijima te važno područje investiranja naših energetskij kompanija.

    Istovremeno su važna i ulaganja u modernizaciju mrežne infrastrukture preko kojih će biti moguće upravljati obnovljivim izvorima te stvoriti preduvjete ze štednju električne energije. Tako će efikasnije korištenje električne energije smanjiti utjecaj rasta cijena zbog većeg udjela obnovljivih izvora. Osim investicija u nove tehnologije, bitan je element uspjeha povećanje efikasnosti regionalnih kompanija kroz restrukturiranje te pojačano umrežavanje energetske infrastrukture, resursa i znanja", zaključio je Čorak.
    www.ezadar.rtl.hr


    U razvoju energetskog sustava kaskamo 20-ak godina za Europom

    Hrvatska svoju energetsku budućnost treba graditi na korištenju suvremene tehnologije proizvodnje, kao i na sve većem korištenju obnovljivih izvora energije i plina, drže energetski stručnjaci okupljeni na 5. međunarodnoj konferenciji 'Energetska budućnost Hrvatske' održanoj u utorak u organizaciji tjednika Lider

    Ivica Jakić, konzultant i vlasnik tvrtke Ijex, istaknuo je da trenutno sve vodeće europske energetske kompanije izdvajaju svoju konvencionalnu proizvodnju energije u posebne tvrtke, kao što to čine banke osnivajući tzv. loše banke. Istodobno se okreću obnovljivim izvorima energije, i to sve više u regiji jugoistočne Europe, što je prilika za Hrvatsku.

    Jakić je kao hrvatsku prednost naveo činjenicu da u razvoju energetskog sustava za razvijenom Europom kaskamo 20-ak godina, tijekom kojih nismo značajnije razvili 'prljavu' proizvodnju. Sada imamo šansu i velik potencijal brzo razviti taj sektor kroz korištenje suvremene tehnologije, odnosno ulaganja u svojevrsni miks hidroelektrana, elektrana na plin i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uz maksimalno korištenje geografskog položaja koji nam pruža velike mogućnosti interkonekcije.

    Osvrnuo se i na projekt izgradnje LNG terminala, kazavši da se danas takav projekt ne bi isplatio niti jednoj tvrtki zasebno te da stoga u planiranju projekta treba uzeti u obzir da se radi o projektu koji nije namijenjen samo hrvatskom tržištu, već i ostatku Europe pa u njegovu realizaciju treba zajednički ući više regionalnih kompanija.

    Europa je veliki uvoznik energije i o tome ovisi i europski gospodarski rast te je stoga hrvatski LNG terminal, po riječima zamjenika ministra gospodarstva Lea Preleca, trenutno jedan od važnijih energetskih projekata u Europi, što su prepoznali i podržali ga i hrvatska Vlada i Europska komisija.

    No, za sigurnost i stabilnost hrvatskog tržišta, podjednako su važni i prošlog tjedna potpisani ugovori o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na području Slavonije, koji bi u konačnici trebali rezultirati višim udjelom domaće proizvodnje u potrošnji plina, istaknuo je Prelec.

    Pritom je najavio planirane izmjene Zakona o tržištu plina, naglasivši kako će ovo biti zadnja godina u kojoj će Vlada određivati cijenu plina u javnoj usluzi.

    U Hrvatskoj trenutno 16 bilančnih grupa kroz 56 tvrtki opskrbljuje kupce plinom, a zakonskim će se izmjenama veleprodajno tržište plinom posve otvoriti, a plin za javnu uslugu nabavljat će se putem javnih natječaja, najavio je Prelec.

    No, i on ističe da je veći zaokret prema obnovljivim izvorima energije i alternativnim gorivima nužan, iako Hrvatska već sada spada među zemlje s višom proizvodnjom energije iz alternativnih izvora.

    'U odnosu na postojeće stanje, potreban je značajan odmak, ako ne i potpuni zaokret, jer postojeća energetska strategija iz 2009. godine ne korespondira ni sa suvremenom realnošću u svom kvantifikacijskom dijelu niti s novom energetskom i klimatskom politikom Europske unije u svom kvalitativnom dijelu', rekao je Prelec.
    www.tportal.hr

    eTree, koje ima solarne panele, puni uređaje poput telefona, pruža hlad i bežični internet. Neobično stablo s velikim kvadratičnim listovima koji služe kao solarni paneli, „izraslo“ je usred Neversa, grada u centralnoj Francuskoj koji je predstavio prvo „e-drvo“ u toj državi, čiji će fotovoltaični listovi omogućiti punjenje mobilnih električnih uređaja, surfanje internetom ili zaštitu od sunčevih zraka. E-Drvo (eTree) podsjeća na ekološke solarne klupe koje korisnicima omogućuju da se sklone u hlad, da napune električne uređaje te im pružaju Wi-Fi hotspotove. Nadahnuta stablom akacije iz izraelske pustinje Negev, ova futuristička konstrukcija koristi solarne panele, montirane na „granama“, za pohranu energije i proizvodnju električne energije iz Sunca. Koristeći ovu struju, e-Drvo napaja USB punjače za mobilne uređaje, omogućuje besplatan Wi-Fi za to područje i LCD zaslon koji donosi informacije poput količine električne energije proizvedene na stablu, a može poslužiti i kao noćna rasvjeta. Osim što proizvode električnu energiju, grane i solarni paneli pružaju hlad za sjedenje ispod „stabla“. Izum je plod saradnje dvije kompanije, francuske i izraelske, čiji je prototip proizveden 2014. godine.

    Simbol gradske uprave
    E-Drvo dijelom je društveno-ekološka kompanija, a dijelom ekološka skulptura čiji je cilj promicanje svijesti o okolini i održivosti, kao i uspostavljanje veza između zajednice i prirode. „To je simbol angažmana gradske uprave još od 2014.“, s ponosom ističe gradonačelnik Neversa Denis Thuriot, koji vodi računa o razvoju digitalne ekonomije u gradu. „Denis Thuriot bio je vrlo motiviran i imao je jasnu viziju o tomu na koji bi način e-Drvo moglo koristiti njegovim kolegama, ali i stanovnicima grada“, rekao je sukreator solarnog drveta Bernard Bitan. Prvo ovako e-Drvo postavljeno je 2014. u Parku prirode Ramat Hanadiv u Izraelu. Ondje ga je „zasadila“ izraelska firma za obnovljive izvore Sol-logic. Godine 2015. prvo funkcionalno e-Drvo predstavljeno je na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP 21, održanoj u Francuskoj krajem 2015. godine. Osim u Izraelu, najviše ovakvih stabala postavljeno je u Sjedinjenim Američkim Državama te u Kazahstanu. Godinama na nekoliko lokacija u Srbiji postoje slične skulpture koje se koriste za punjenje mobitela i sličnih uređaja.
    Izvor: Al Jazeera i agencije


    Prvo europsko 'e-Drvo'
    Neobično stablo s velikim kvadratičnim listovima koji služe kao solarni paneli, "izraslo" je usred Neversa, grada u središnjoj Francuskoj koji je u ponedjeljak predstavio prvo europsko "e-drvo" čiji će fotovoltaični listovi omogućiti punjenje mobilnih električnih uređaja, surfanje internetom ili zaštitu od sunčevih zraka. E-Drvo (eTree) podsjeća na ekološke solarne klupe (Green Sun Rising Solar Benches) koje korisnicima omogućuju da se sklone u hlad, da napune električne uređaje te im pružaju Wi-Fi hotspotove. Nadahnuta stablom akacije iz izraelske pustinje Negev, ova futuristička konstrukcija koristi solarne panele, montirane na "granama", za pohranu energije i proizvodnju električne energije iz sunca. Koristeći ovu struju, e-Drvo napaja USB punilišta za mobilne uređaje, omogućuje besplatan Wi-Fi za to područje i LCD zaslon koji donosi informacije poput količine električne energije proizvedene na stablu, a može poslužiti i kao noćna rasvjeta. Osim što proizvode električnu energiju, grane i solarni paneli pružaju hlad za sjednje ispod "stabla". Izum je plod suradnje dviju tvrtki, francuske i izraelske, čiji je prototip proizveden 2014. E-Drvo dijelom je društveno-ekološka tvrtka, a dijelom ekološka skulptura čiji je cilj promicanje svijesti o okolišu i održivosti, kao i uspostavljanje veza između zajednice i prirode. "To je simbol angažmana gradske uprave još od 2014.", s ponosom je istaknuo gradonačelnik Neversa Denis Thuriot, koji vodi računa o razvoju digitalne ekonomije u svojem gradu. "Denis Thuriot bio je vrlo motiviran i imao je jasnu viziju o tomu na koji bi način e-Drvo moglo koristiti njegovim kolegama, ali i stanovnicima grada, pa smo odlučili postaviti prvi primjer takvog "stabla" u Europi", rekao je sukreator solarnog drveta Bernard Bitan. Prvo e-Drvo postavljeno je 2014. u Parku prirode Ramat Hanadiv u Izraelu. Ondje ga je "zasadila" izraelska tvrtka za obnovljive izvore Sologic. Godine 2015. prvo funkcionalno e-Drvo predstavljeno je na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP 21, održanoj u Francuskoj krajem 2015. Identična će "biljka" biti postavljena i u Neversu. Osim u Izraelu, najviše e-Drveta postavljeno je u Sjedinjenim Državama te u Kazahstanu.
    hr.n1info.com

    U BiH se svake godine prikupi blizu 110.000 tona starih guma, ne računajući gume teretnih vozila i drugih mašina. Ako bi automobilske bile ostavljene na jednoj hrpi, u zavisnosti od kvalitete, bile bi na istom mjestu i za 2.000 godina. Zato ih se rješavamo vatrom, a zbog sagorijevanja u velikoj mjeri zagađujemo zrak. Postoji i mnogo bolje rješenje. Kompanija SGI je prije tri godine pokrenula prvu fabriku za reciklažu guma u Bosni i Hercegovini. Uprava planira širenje na regionalno tržište, a već ima pogone u austrijskom Innsbrucku. „Tehnologija koju mi zastupamo je tehnologija koja pirolitičkom metodom vraća stare otpadne gume i ulja u njihovo prvobitno stanje. To je tzv. „reverse process“, gdje sirovine od kojih je nastala guma, vraćamo u njihovo prvobitno stanje“, navodi Kerim Zubčević, direktor SGI-ja.

    Samoodrživi sistem
    Gumu treba prvo izrezati na sitne komade, zatim ubaciti u reaktor i zagrijati na temperaturu između 350 i 400 stepeni. Tada ona prelazi u plinovito stanje, a plin dalje, putem cijevi, putuje kroz spremnike sa hladnom vodom. U njima prelazi u tečno stanje, te se dobija pirolizno ulje. Kako objašnjava šef smjene u pogonu Hasan Suljić, ovo ulje se dalje obrađuje kako bi se odvojila fosilna goriva i ostali korisni elementi. Sve što ostane nakon procesa je plin koji se vraća nazad u reaktore i koji preuzima ulogu zagrijavanja, tako da ovaj sistem nakon jednog sata postaje samoodrživ. „Iskorištenost gume je 100%. Sve što ostane nakon reciklaže ide ponovo u upotrebu“, kaže Suljić.

    Svi standardi zadovoljeni
    Nakon reciklaže, 40 posto gume biva pretvoreno u dizel, a pet posto u benzin. Blizu 30 posto postaje karbon koji se najčešće koristi u autoindustriji i kozmetičkim preparatima, a 10 posto pretvara se u čelik topljenjem žice iz gume. Od jedne desetine nastaju teška ulja, dok se preostalih pet posto gume pretvara u otpadne plinove koji se iskoriste u procesu reciklaže. Za 14 sati, fabrika reciklira 10 tona gume. Budući da se, prema podacima kompanije SGI, u BiH svake godine prikupi blizu 110.000 tona starih guma, i to ne računajući gume teretnih vozila i drugih mašina, sirovine za rad ove fabrike izgleda da ne može nestati. „Proces reciklaže zadovoljava sve ekološke standarde, samim tim i gorivo koje nastaje reciklažom guma zadovoljava sve standarde tržišta. U praktičnom smislu to znači da ovaj dizel možemo uzeti i direktno nasuti u rezervoar automobila“, javlja novinar Al Jazeere Emir Nuhanović koji je posjetio ovaj pogon u Mostaru.
    Izvor: Al Jazeera


    Tvrtka iz Viteza proizvodit će gorivo od starih guma
    Recikliranjem starih guma proizvodilo bi se dizel gorivo, benzin, teška ulja, karbon, žica i drugi proizvodi. Tvrtka Greta Green iz Viteza podnijela je zahtjev za izdavanje okolišne dozvole za postojenje za recikliranje otpadnih autmobilskih guma. Investitor planira graditi pogon u industrijskoj zoni Vitezit u Vitezu, a recikliranjem starih guma proizvodilo bi se dizel gorivo, benzin, teška ulja, karbon, žica i drugi proizvodi koji se mogu dobiti recikliranjem starih guma, piše Radio Vitez Tvrtka je podnijela zahjev za okolišnu dozvolu Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, a u njemu se ističe da bi proizvodni proces bio ekološki čist, bez emisije otpadnih plinova (otpadni plinovi se ponovo procesuiraju i filtriraju), bez otpadnih materijala i nus produkata. Cjelokupan proizvodni proces bi reciklirao 98% uporebljivog materijala. Postrojenje je opremljeno suvremenom i efikasnom opremom za zaštitu okoliša, koju čine sustav za uklanjanje prašine, za spaljivanje otpadnog plina i sustav za prečišćavanje ulja, navodi se u zahtjevu na stranici Ministarstva.
    www.vecernji.ba

    Čak 1,7 milijardi kuna investicija u energetsku obnovu zgrada. Znatno više novca za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Idućih mjeseci Hrvatska će imati više od tisuću gradilišta i oko 1,7 milijardu kuna ukupnih investicija koje će pokrenuti građevinski sektor u narednih 18 mjeseci, do kada moraju biti završeni projekti energetske obnove koje je pokrenula Vlada. Naime, iz Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja (MGIPU) objavili su da je odobreno povećanje alokacije sredstava za energetska obnovu višestambenih zgrada te za energetska obnovu zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja. Kad je riječ o pozivima za energetsku obnovu višestambenih zgrada početna alokacija sa 152 milijuna kuna povećana je na 560,9 milijuna kuna bespovratnih sredstava. „Ukupno je zaprimljeno 649 prijava, od čega kriterije prihvatljivosti zadovoljava 596 prijava što dovodi do ukupne investicije u vrijednosti 939,9 milijuna kn“, pojasnio je ministar graditeljstva Lovro Kuščević. Svrha tog poziva je provedba mjera energetske obnove i korištenje obnovljivih izvora energije u višestambenim zgradama koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje i/ili hlađenje kroz integrirani pristup. Također, ministar Kuščević je rekao kako je u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga 'Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja' osigurano 152 milijuna kuna iz EFRR-a, no zbog velikog broja prijava koje su zadovoljile kriterije prihvatljivosti traženo je i odobreno od strane Upravljačkog tijela povećanje alokacije na 348,7 milijun kuna bespovratnih sredstava. Radi se o 234 prijave od kojih kriterije prihvatljivosti zadovoljava 223 prijava, iznos ukupne investicije 781,3 milijuna kuna od čega je 348, 7 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Prema riječima ministra Kuščevića svi prijavljeni projekti za energetsku obnovu višestambenih zgrada i javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja, a koji zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti bit će sufinancirani iz EU fondova. Za javne ustanove koje se bave odgojem i obrazovanjem odnosno vrtiće, osnovne i srednje škole, učeničke domove i fakultete sufinancirat će se 223 projekta, odnosno 61 vrtić, 4 fakulteta, 138 osnovnih škola, 17 srednjih škola, jedna školska dvorana i dva učenička doma. „S obzirom na veliki odaziv naših sugrađana mi smo sukladno traženjima povećali alokacije i tako odobrili dvostruko više sredstava od onoga što je prvobitno planirano. Od 100 milijuna eura bespovratnih sredstava koje smo namijenili za smanjenje potrošnje energije u stambenim zgradama već smo kroz ova dva poziva alocirali gotovo 75 milijuna eura što govori o alokacijskoj sposobnosti i onome što trebamo raditi,“ kazala je ministrica EU fondova Gabrijela Žalac. Vlada je prošli tjedan donijela odluku o produžetku financiranja Programa energetske obnove 2014.-2015., a realizacijom brojnih zgrada u vlasništvu država i gradova uštedjet će se 51,5 milijun kWh godišnje.
    www.energetika-net.com

     

    Više novca iz Europskog fonda za regionalni razvoj - 1.000 gradilišta u narednih 18 mjeseci
    Alokacije sredstava u okviru poziva "Energetska obnova višestambenih zgrada“ povećana je sa 152 milijuna kuna na 560 milijuna kuna bespovratnih sredstava, izvijestili su nadležni ministri. Ukupno je zaprimljeno 649 prijava, od čega kriterije prihvatljivosti zadovoljava 596 prijava što dovodi do ukupne investicije u vrijednosti 940 milijuna kuna. Svrha ovog Poziva je provedba mjera energetske obnove i korištenje obnovljivih izvora energije u višestambenim zgradama koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje kroz integrirani pristup. 348 milijuna kuna bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada. Nadalje, u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga "Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja" osigurano 152 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, no zbog velikog broja prijava koje su zadovoljile kriterije prihvatljivosti traženo je i odobreno od strane Upravljačkog tijela povećanje alokacije u ukupnom iznosu od 348 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Radi se o 234 prijave od kojih kriterije prihvatljivosti zadovoljava 223 prijava, iznos ukupne investicije 781 milijun kuna od kojih je 348 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

    1,7 milijardi kuna investicija u idućih 18 mjeseci
    Svi prijavljeni projekti za energetsku obnovu višestambenih zgrada i javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja, a koji zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti bit će sufinancirani iz EU fondova. Ovim novcima otvorit će se preko tisuću gradilišta, što je oko 1,7 milijardi kuna ukupnih investicija, pri čemu projekti moraju biti završeni u narednih 18 mjeseci. Za javne ustanove koje se bave odgojem i obrazovanjem odnosno vrtiće, osnovne i srednje škole, učeničke domove i fakultete sufinancirat će se 223 projekta, odnosno 61 vrtić, 4 fakulteta, 138 osnovnih škola, 17 srednjih škola, jedna školska dvorana i dva učenička doma.

    Obnova Firula, Lepoglave, Poljuda, Zarazne...
    Vlada RH prošli je tjedan donijela Odluku o produžetku financiranja provedbe Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014.-2015. godine koju je predložilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Riječ je o korištenju nacionalnih sredstava za projekte koji su već ugovoreni. Radi se o KBC Firule – Split, Kaznionica Lepoglava, Sveučilište Sjever-Varaždin, Zatvorska bolnica u Zagrebu, Zgrada državnog zavoda za mjeriteljstvo, Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu, Opća bolnica Varaždin, Športski centar bazeni Poljud, KB Merkur, Policijska akademija Zagreb, Opća bolnica Šibensko-Kninske Županije, čijim će se završetkom obnove ostvariti uštede od ukupno 30 milijuna kuna godišnje i 51 milijun kWh godišnje.
    Izvor: MGIPU

     

    Ministar Kuščević otkrio koliko će zgrada dobiti sredstva za energetsku obnovu
    Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja zajedno s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova kreće u realizaciju dvaju programa. Prvi se odnosi na energetsku obnovu višestambenih zgrada u koju će se uložiti 939 milijuna i 928 tisuća kuna uz sufinanciranje države u iznosu od 60 posto. Drugi program odnosi se na energetsku obnovu odgojno-obrazovnih ustanova. Iznos te investicije je 781 milijun i 344 tisuće kuna, od kojih će država sufinancirati od 35 do 60 posto. U Dnevniku Nove TV gostovao je ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević.

    Ambiciozan vam je plan. Prvo je financiranje energetske obnove više-stambenih zgrada. Za to ste povećali iznose, kako vam je to uspjelo?
    Puno rada i uspjeh je tu. Ministarstvo je izradilo program, pripremili uvjete i osiguralo 152 milijuna kuna europskih sredstava. Raspisali smo natječaj kojeg je evaluirao Fond za zaštitu natječaja. Stiglo je 649 prijava, od kojih dokumentaciju zadovoljava njih 596. Ukupno se za višestambene zgrade od nas traži 560 milijuna kuna, a vrijednost investicije je 939 milijuna kuna. Kad smo vidjeli da se traži više sredstava od predviđenog, sjeli smo za stol s ministricom Žalac i dogovorili povećanje alokacije i odobrena su sredstva za 596 zgrada.

    Kada će početi prvi radovi?
    Sad će oni primiti odluku u narednih 15 dana. Slijedi potpisivanje ugovora, a radovi moraju biti gotovi u idućih 18 mjeseci,

    Imate više novca i za obnovu zgrada javnih ustanova, vrtića , bolnica... Koje su prve na redu?
    Napravili smo istu stvar. Raspisali smo poziv na 152 milijun kuna. Javio se veliki broj škola i vrtića. Odobrili smo ih 223. Ukupna vrijednost investicija je 780 milijuna kuna, a mi ćemo sufinancirati 350 milijuna kuna. Sve županije su zastupljene. Ukupno je riječ o 61 vrtiću, 4 fakulteta, 38 osnovnih škola, 17 srednjih škola, školska dvorana, studentski domovi i tako dalje.

    Kad će novi natječaji?
    Kad realiziramo cijeli projekt vrijedan 1,7 milijardi kuna ide novi program. Vlada je nedavno usvojila novi program energetske obnove zgrada javnog sektora. Tu će se moći javljati i općinske zgrade, društveni domovi, vatrogasni domovi i zgrade u vlasništvu vjerskih zajednica. Tu očekujemo da ćemo koncem godine ili početkom sljedeće raspisati novi natječaj za kojeg smo osigurali novih 50 milijuna eura.

    Što je sa sufinanciranjem stambenih kredita?
    Danas sam potpisao konačan prijedlog Zakona i uputio ga u vladu. Očekujem da će vlada usvojiti kroz dva tjedna i uputiti ga u Sabor u drugo čitanje. Nakon što ga Sabor usvoji, u očekujem, prvoj polovici lipnja, tada ide raspisivanje natječaja. Ako sve ide po planu, u srpnju očekujem raspisivanje poziva.
    DNEVNIK.hr.

    Regionalni energetski forum (REF) je održan u Tuzli. Prilika je ovo da više od 150 stručnjaka razgovaraju o aktuelnim temama u oblasti energetskih politika, primjeni novih tehnologija, kao i pravcima razvoja energetike općenito. Na dvodnevnom forumu koji se po treći put održava u Tuzli sudjeluju stručnjaci iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Kine, Finske, Poljske, Njemačke, Belgije, Austrije i Bosne i Hercgovine. "Mnogo se konferencija, događaja i foruma održava u BiH i regiji, postoji mnogo iskazanog interesa za investicije, a velikih organiziranih investicija nema. Očigledno je da nešto u sistemskom smislu nije u redu. Ako se svugdje spominje da je u regiji, a posebno u BiH, energetika područje u kojoj ima interesa da se investira, a ne dolazi do realizacije projekata, onda nešto strukturno nije kako treba", kazao je u ime REF-a prof. dr. Mirza Kušljugić te dodao: "To zahtjeva da se u širi kontekst stavi šta su te investicije koje se očekuju, odnosno da se stavi u kontekst regulative Europske unije, ekonomske snage regije, novih tehnoloških rješenja. Ciljna grupa foruma su pored inženjera i ekonomisti te pravnici. Ovaj put to se oslikava i sa izlagačima. Energetski sektor je potrebno multidisciplinarno posmatrati jer drugačije više ne može." Predstavnici elektroenergetske industrije, regulatornih agencija, vladinih institucija, akademske zajednice, specijaliziranih istraživačkih i stručnih organizacija, proizvođača opreme i inžrnjering kompanija danas i sutra raspravljat će o ključnim izazovima energetske tranzicije i razvoja elektroenergetskog sektora. "U okviru energetske tranzicije veoma je važno istaći da nisu uključeni samo proizvođači električne energije, jer su tu i potrošači. To je novi interes EU, a naša ideja je da budemo malo ispred vremena, da to što prepoznamo kao promjene koje dolaze prenesemo sa stručnog stanovišta na okruženje, ali sa tri potporna cilja – ekonomija, pravo i tehnika", izjavio je prof. dr. Slavko Krajcar iz Zagreba. Pod okriljem REF-a bit će realizirana i tri tematska foruma na temu "Implementacija Sporazuma o energetskoj zajednici u novim okolnostima", zatim "Velika ulaganja u nove energetske objekte na Zapadnom Balkanu" te "Potrošnja energije, sigurnost snabdijevanja i integracija u tržišta električne energije jugoistočne Evrope". Moto ovogodišnjeg REF-a je da svaka strateška odluka u oblasti energetike sa sobom nosi rizik. "Ne postoje investicije bez rizika sa tim iznosom, ali najveći rizik je ne donijeti nikakvu odluku. To je stanje koje oslikava regiju u zadnjih pet do šest godina. Postoji jedan vremenski okvir koji daje predah od ekonomske krize. Naime, od 2009. godine potrošnja električne energije stagnira, a da nije tako kolokvijalno region bi već bio u mraku, odnosno bio bi veliki uvoznik električne energije", rekao je Kušljugić. Na putu energetske tranzicije prema Krajcarovom mišljenju na skali od jedan od pet Hrvatska dobija slabiju četvorku, dok Kušljugić ističe da BiH po ovom osnovu još uvijek ne može biti ocijenjena, jer, uvjetno rečeno, nije izašla na ispit. Kušljugić naglašava da je energetska tranzicija u glavama Bosanaca i Hercegovaca već počela, međutim to ne znači njeno provođenje. "Elektroenergetski sistem bivše Jugoslavije je projektiran i osmišljen '70-ih godina. Velika je stvar da je dosad uspio zadovoljiti potrebe industrije i okruženja, ali ovakav sistem ne može da nastavi sa radom, barem ne može ukoliko imamo namjeru da uđemo u EU", zaključio je Kušljugić.
    Energetika.ba / Klix.ba

     

    Otvoren treći Regionalni energetski forum u Tuzli
    Premijer Tuzlanskog kantona Bego Gutić otvorio je danas treći dvodnevni stručno-poslovni skup ”Regionalni energetski forum Tuzla – REF” na kojem će stručnjaci iz Bosne i Hercegovine i država okruženja diskutovat o aktuelnim temama iz oblasti energetskih politika, primjeni novih tehnologija i pravcima razvoja energetike uopšte. Prvi tematsko-programski fokus ovogodišnjeg REF-a je proces izgradnje Energetske unije, kao i osnovni koncepti takozvanog ”zimskog paketa reformi EU” s osvrtom na refleksije na region. Energetski sektor se nalazi na velikoj prekretnici i za njegov opstanak i razvoj potrebne su nove investicije u savremene tehnologije. Vlada TK-a je svjesna ovog stanja i nastoji da bude aktivan partner u pronalaženju najboljih razvojnih rješenja. Mi s pažnjom pratimo procese restrukturiranja elektro-energetskog sektora u BiH i regionu, a posebno realizaciju započetih investicija na području TK-a – rekao je Gutić. Poseban događaj u okviru REF 2017 posvećen je uključivanju i pružanju prilika mladim stručnjacima iz BiH i regiona da predstave svoje istraživačke radove i projekte kojima doprinose procesu energetske tranzicije. Kao i prethodnih godina, na forumu učestvovuju predstavnici Sekretarijata Energetske zajednice iz Beča uz brojne druge međunarodne i bh. stručnjake u oblasti energetike i ekonomije, predstavnike nadležnih ministarstava, regulatornih institucija, operatora sistema, tržišta i akademske zajednice. Nosilac aktivnosti REF-a 2017 je Udruženje za razvoj NERDA uz podršku European Climate Foundation sa sjedištem u Briselu, saopćeno je iz Vlade TK-a.
    www.biznisinfo.ba

    MOL je lider razvoja tehnologije na benzinskim postajama. WSJ prenosi procjenu konzultantske tvrtke Wood Mackenzie kako će električni automobili vjerojatno smanjiti potražnju za benzinom u SAD-u za pet posto, a moguće i do 20 posto do 2035. godine. Znameniti američki poslovni dnevni list "The Wall Street Journal" pozabavio se ovih dana s benzinskim postajama budućnosti. Među ekskluzivno društvo najznačajnijih svjetskih naftnih kompanija svrstao je i MOL grupu. Naftni giganti svijeta iznijeli su vizije benzinskih postaja budućnosti, odnosno kako će sutra kada potreba za naftom počne opadati zadržati i poboljšati svoja maloprodajna mjesta. Kompanije poput Shella, BP-a, Totala i MOL-a iznijele su načine unaprjeđenja goriva, širenja ponude sa LNG-om, vodikom, električnim brzim punjačima, prehrambenim proizvodima, ugostiteljskim uslugama. WSJ prenosi procjenu konzultantske tvrtke Wood Mackenzie kako će električni automobili vjerojatno smanjiti potražnju za benzinom u SAD-u za pet posto, a moguće i do 20 posto do 2035. godine. Upravo zato svjetski naftni divovi pripremaju se za novo okruženje, a WSJ ističe primjer MOL-a kao jedne od naprednijih naftnih korporacija: "U Mađarskoj, naftna tvrtka MOL grupa razmatra načine integriranja svoje maloprodajne ponude s razvojem autonomnih automobila i širenjem dijeljenje vožnje ("ride sharing"). MOL-ov šef maloprodaje Peter Ratatics nudi viziju tvrtke koja će u tom pogledu pružati uslugu s velikim brojem autonomnih vozila. "Za 10 ili 15 godina, kupci bi mogli dok su na poslu čak odlučiti što žele za večeru, a MOL automobil će ih kasnije pokupiti s namirnicama koje su već pripremljene i spremljene odostraga", kazao je Ratatics za The Wall Street Jounal. Dok neke od velikih kompanija eksperimentiraju s mobilnim aplikacijama kako bi ubrzali proces punjenja goriva, planiraju povećanje ponude LNG-a na postajama ili njihovo pretvaranje u prehrambene supermarkete, MOL grupa gleda i dalje. Prema vremenu kada će benzinske postaje postati prilika za novu i bolju budućnost.
    direktno.hr

     

    HD INA FUTURE 750 1


    Bežično punjenje: Ovo će zamijeniti benzinske postaje u budućnosti!
    U budućnosti sve više ljudi vozit će električne automobile, a u Nissanu vjeruju kako ćemo takva vozila puniti bežično putem punjača ugrađenih u gradsku infrastrukturu. Iako je sigurno da će većina ljudi sljedećih godina i dalje voziti klasične automobile koje ćemo morati puniti gorivom na benzinskim postajama, tehnološke i automobilske kompanije već nam pokazuju što možemo očekivati u nekoj daljoj budućnosti. Trenutno možemo prepoznati dva velika trenda koji bi u budućnosti trebali obilježiti tržište automobila – prvi trend su električni automobili te danas i na hrvatskim cestama možemo vidjeti e-vozila, a sve je više i punionica za njih, a drugi trend su autonomna vozila, odnosno automobili kojima upravljaju računala. Takvi automobili bez problema su već odvozili stotine tisuća (testnih) kilometara, no proći će još dosta vremena prije nego postanu svakodnevica na (hrvatskim) cestama. Kako bi se što bolje pripremili za budućnost kojom će dominirati električna vozila, Nissan je najavio planove vezane uz način punjenja ovih vozila, odnosno pokazali su što bi u budućnosti moglo zamijeniti današnje benzinske postaje. Umjesto parkiranja automobila na posebna mjesta i povezivanja s izvorom energije putem kabela, u Nissanu vjeruju kako će se automobili puniti bežično, pri čemu vlasnici ovih automobila neće morati odlaziti u posebne postaje za punjenje, već će se bežični punjači ugraditi u gradsku infrastrukturu. U videozapisu kojeg je ova kompanija objavila na YouTubeu, prikazan je bežični punjač ugrađen u pločnik tako da kada vlasnik parkira automobil pored njega, on se automatski počne puniti. Iako smo još daleko od masovnog korištenja bežičnih punjača (neki modeli pametnih telefona danas se mogu bežično puniti, no ta tehnologija ipak još nije dovoljno usavršena), tehnološke kompanije već dugo vremena razvijaju tehnologiju bežičnog punjenja koja će nam u budućnosti omogućiti da baterije telefona, tableta i prijenosnih računala punimo bez potrebe za njihovim povezivanjem kabelima s izvorom električne energije, ali i da na ovaj način punimo baterije električnih automobila. Nissan će više informacija o ovom konceptu bežičnog punjenja automobila predstaviti sljedeće godine, najvjerojatnije na sajmu automobila u Ženevi.
    zimo.dnevnik.hr


    HD INA FUTURE 750 2


    NISSAN OTKRIVA: Evo kako će izgledati benzinske stanice u budućnosti
    Kako će izgledati benzinske stanice u budućnosti i hoće li to uopće više biti benzinske stanice, ovih dana pokušao nam je dočarati Nissan. Ponudili su nam mali uvid u njihov projekt koji će biti predstavljen u ožujku sljedeće godine. Prema kratkom video zapisu i nekoliko fotografija može se zaključiti kako je riječ o bežičnom punjaču smještenom u rubnom dijelu nogostupa. Detaljniji opis morat ćemo pričekati još neko neko vrijeme, no jasno je kako Japanci namjeravaju označiti punjač LED svjetlima kako bi bio vidljiv. A svjetla će promijeniti boju iz zelene u plavu kako bi signalizirali početak punjenja. Jednako tako, prošlog mjeseca Nissan je predstavio 7-kilovatni bežični punjač koji može za jednu noć punjenja napuniti nove baterije (60 kW) za koje u Nissanu navode kako bi trebale omogućiti autonomiju od oko 500 km. Vjeruje se kako se projekt “benzinskih stanica bUdućnosti” temelji na ovom uređaju. Inače, Nissan na ovom projektu surađuje s Foster + Partners, tvrtkom koja se bavi inovacijama u arhitekturi. Za svoj dosadašnji rad dobili su 680 nagrada, a pobijedili su i na 120 nacionalnih i međunarodnih natjecanja.
    net.hr

     

    HD INA FUTURE 750 3

     

    Inine samoodržive, ekološki prihvatljive i inovativne postaje bit će prve ove vrste u Hrvatskoj
    Na danas održanoj konferenciji za novinare predstavljeni su rezultati natječaja za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja benzinske postaje Kman Jug u Splitu koji su proveli INA, d.d. i Društvo arhitekata Splita - DAS. Ocjenjivački sud koji je djelovao u sastavu: prof. Ante Kuzmanić, dipl.ing.arh. (predsjednik Ocjenjivačkog suda), Davor Peruško, Zoran Obradović, Saša Bui, dipl.ing.arh., Lea Pelivan, dipl.ing.arh. i Marijana Bronzović, dipl.ing.arh. (zamjenica člana Ocjenjivačkog suda) donio je odluku o redoslijedu nagrada: nagradu u iznosu od 50.000 kn dobili su autori Goran Karlović, dipl.ing.arh. i Petra Starčević, dipl.ing.arh; nagradu u iznosu od 30.000 kn dobili su autori Stanislava Odrljin, dipl.ing.arh., Nikša Vukša, diz.viz.komunikacija i Jelena Zanchi, dipl.ing.arh; nagradu u iznosu od 20.000 kn dobili su autori SKROZ d.o.o. Zagreb, Andrea Jelčić, dipl.ing.arh., Marin Jelčić, dipl.ing.arh. i suradnik: Saša Mitrović, dipl.ing.građ. Nagrađeni radovi predstavljeni su u prostorijama Društva arhitekata Split. Ovo je drugi natječaj za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje samoodržive benzinske postaje koji INA provodi u suradnji s Društvom arhitekata. Izgradnja prve "zelene" postaje planirana je u Zagrebu na lokaciji sadašnje BP Stupnik-Istok. Projekt "Energija za budućnost" INA je pokrenula 2013. godine, a "zelene" postaje čiju izgradnju ovaj projekt predviđa bit će u potpunosti samoodržive kroz primjenu alternativnih izvora energije u svrhu grijanja/hlađenja, ventilacije i klimatizacije prostora, upotrebu kišnice za čišćenje, ispiranje toaleta i zalijevanje zelenih površina, grijanje prometnih površina u svrhu otapanja snijega, upotrebu nano-tehnologije na vanjskim i unutarnjim površinama u svrhu visoke izdržljivosti i efekta samo-čišćenja, upotrebu LED rasvjete u interijeru i eksterijeru sa sistemom kontrole potrošnje te upotrebu recikliranih materijala gdje god je to moguće i opravdano.
    Portal croenergo.eu

     

    HD INA FUTURE 750 4

    Najveća plutajuća solarna farma puštena je u rad. Postrojenje snage 40 megavata izgrađeno je iznad nekadašnje, a danas poplavljene rudarske regije. Kina je objavila da je završena izgradnja najvećeg fotonaponskog postrojenja na svijetu i da je ono spojeno na lokalnu elektroenergetsku mrežu, javljaju mediji. Ovo je jedan od koraka Vlade Kine, koja je kritizirana zbog emisije štetnih plinova, u nastojanju da predvodi primjenu sistema obnovljive energije. Smješteno u gradu Huainanu, u provinciji Anhui, ovo 40-megavatno postrojenje napravila je kompanija Sungrow Power Supply Co. Sama lebdeća mreža solarnih ploča izgrađena je iznad nekadašnje, a danas poplavljene rudarske regije. Solarne farme postaju sve popularnije u svijetu zbog jedinstvenog dizajna, koji je efikasan i rješava probleme gradskog planiranja. One oslobađaju zemlju u gusto naseljenim područjima te umanjuju isparavanje vode. Hladniji zrak na površini također pomaže u smanjenju rizika od atrofije solarnih ćelija, što se često dešava pri izlaganju većim temperaturama. Ovo je samo jedno u nizu ovakvih postrojenja koja se otvaraju u Kini. U 2016. godini pokrenuto je slično 20-megavatno postrojenje na istom području. Tu je i solarni park Longyangxia Dam, solarna elektrana koja je proglašena najvećom na svijetu, a koja se prostire na više od 25 kvadratnih kilometara. Ključni razlog prelaska na solarna postrojenja jest veliki pad u trošku izgradnje. Cijena izgradnje mogla bi do 2020. godine pasti i za trećinu, a predviđa se da će ovakva postrojenja postati konkurentna rudnicima uglja u narednoj deceniji. Kina je, također, najavila planove za povećanje upotrebe nefosilnih izvora goriva za 20 posto.
    Izvor: Agencije

     

    HD SOLAR FLOATING 750 2

    HD SOLAR FLOATING 750 3

    HD SOLAR FLOATING 750 4

    Najzelenija gradska kuća u Švedskoj je prekrivena sa solarnim panelima i zelenim krovom. Arhitektonski biro Christensen & Co Architects je nedavno završio prvu fazu Gradske kuće Lunda, zgrade koja će po završetku biti najzelenija gradska skupština u Švedskoj. Zid zavjesa sa naboranom formom u obliku slova W uvodi prirodnu svjetlost u interijer i nudi poglede ka okolnom pejzažu. Gradska kuća se nalazi u povijesnom centru grada Lund i smjestiti će 25.000 metara kvadratnih kancelarija, konferencijskih sala, javno prizemlje i pristupačan zeleni krov. Gradska vijećnica grada Lunda je opremljena sa solaranim panelima i geotermalnim hlađenjem, a koristi samo dio energije koju inače troši tipična vladina zgrada. Njena dinamična fasada u obliku slova W je bila od ključnog značaja u smanjenju energetskog otiska zgrade, a svaka fasada je pažljivo orijentirana kako bi se optimizirale pasivne tehnologije i solarni toplinaki dobici. Fasade koje gledaju ka sjeveru su u potpunosti zastakljene kako bi se pružilo maksimalno prirodno osvjetljenje unutra, dok su fasade okrenute ka jugu prekrivene sa dinamičnim panelima, kontrolirane solarno, koje se upravljaju prema dnevnoj svjetlosti. Fasade koje su okrenute ka gradskom centru su projektirane sa klasičnim arhitektonskim elementima kako bi se uklopile sa povijesnim karakterom gradske zone. Pristupačni zeleni krov također ima veliku ulogu u stvaranju gradske kuće u Lundu energetski efikasnom. Pored eliminacije ugljik-dioksida, zeleni krov pomaže u reguliranju unutrašnje temperature, sakuplja kišnicu, i pruža prirodno stanište za lokalnu floru i faunu. Zeleni krov također djeluje kao produžetak između susjednog novog parka i gradskog centra.
    www.gradjevinarstvo.rs

     

    HD VIJECNICA LUND 750 1

    HD VIJECNICA LUND 750 2

    HD VIJECNICA LUND 750 3

    HD VIJECNICA LUND 750 4

    HD VIJECNICA LUND 750 5

    HD VIJECNICA LUND 750 6

    HD VIJECNICA LUND 750 7

    HD VIJECNICA LUND 750 8

    HD VIJECNICA LUND 750 9

    HD VIJECNICA LUND 750 10

     

    Malezijska tvornica usklađuje eleganciju sa prirodom. Sa ovim produžetkom malezijske tvornice JST, japanski arhitekt Rjuiči Ašizava je radio zajedno sa prirodom, hvatajući sunce, vjetar, kišnicu i geotermalnu energiju kako bi izgradio živu zelenu tvornicu koja sjedi lagano na zemlji. Sa elegantnim islamskim arhitektonskim elementima i naprednim inženjeringom, kompleks je u potpunosti nadmašio uobičajenu tvorničku tipologiju. U nastavku pročitajte kako bi saznali kako ova jedinstvena struktura funkcionira u skladu sa prirodom u stvaranju zavidne radne sredine. Veliki zeleni krov pokriva prizemlje i podiže se sa okolnog pejzaža do nivoa centralne kule. Zemljište na krovu štiti zgradu od Sunca i sprječava pojavu nepodnošljivih temperatura u tvornici. Ispod se nalazi šuma stubova sa heksagonalnim završecima koji nose krov. Unutar ovih arabesknih stubova se nalaze cijevi koje provode vodu sa krova u podzemni rezervoar, odakle se ona poslje redovno koristi za zaljevanje biljaka. Kretanje vode također uvlači zrak unutra što prirodno hladi i ventilira prostore ispod. Prirodno svjetlo prodire u tvorničku halu preko ornamentalnih refleksivnih panela koji imitiraju ugaoni dizajn nosećih stubova, smanjujući potrebu za neprijatnim fluorescentnim osvetljenjem, štedeći energiju i podržavajući mirnu radnu sredinu za visokotehnološki proizvodni pogon kompanije JST. Centralna kula sadrži kancelarijske prostore koji podtiču zen atmosferu među zaposlenima, a njena orijetacija istok-zapad smanjuje efekte sunčevog zračenja i održava hladnije temperature unutra. Kada radnici odu na pauzu, oni su u mogućnosti da prošetaju po zelenom krovu preko putića koji povezuje kulu sa krovom i okolnim pejzažom. Biljke penjačice su usmjerene da rastu uz žice, formirajući zelenu fasadu koja štiti staklo od Sunca i pruža manju količinu svjetlosti unutra. Biljke se također nadnose nad putićem koji podtiče zaposlene da se prošetaju napolje u obližnjoj šumi ili oko okolnih objekata.
    www.gradjevinarstvo.rs

     

    HD TVORNICA JST 750 1

    HD TVORNICA JST 750 2

    HD TVORNICA JST 750 3

    HD TVORNICA JST 750 4

    HD TVORNICA JST 750 5

    HD TVORNICA JST 750 6

    HD TVORNICA JST 750 7

    HD TVORNICA JST 750 8

    HD TVORNICA JST 750 9

    HD TVORNICA JST 750 10

    HD TVORNICA JST 750 11

    HD TVORNICA JST 750 12

    HD TVORNICA JST 750 13

    O nama

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok dozračene Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Petra Svačića 37a, 31400 Đakovo
    Ured:
    Kralja Tomislava 82, 31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr 
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503