Danska je jedna od zemalja s izrazitom željom da postane energetski neovisna, te da do 2050. godine u potpunosti koristi samo obnovljive izvore energije. Do sada smo vam predstavili energetski neovisan danski otok Samsø, i regiju Ringkøbing-Skjern, a u ovom članku biti će predstavljena ideja u potpunosti neovisne države.

Danska svoju energiju ne uvozi još od 1999. godine, no 2005. godine proizvodnja nafte i plina iz Sjevernog mora dosegnula je svoj vrhunac. Prema podacima iz 2007. godine Danska će vlastitom proizvodnjom moći zadovoljiti isporuke nafte i plina još slijedećih 12 godina, nakon čega bi, ukoliko se potrošnja energenata ne promijeni, trebala početi uvoziti fosilna goriva.

 

U posljednjih nekoliko godina prirodni plin i obnovljivi izvori energije polako izbacuju iz primarne upotrebe kruta goriva i naftu; obnovljivi izvori energije u Danskoj bilježe konstantan značajan rast u udjelu primarnog energenta, te su iznad prosjeka Europske Unije kada je riječ o njihovom udjelu u elektroenergetskom miksu. Vrlo značajnu ulogu ima energija iz energije vjetra, gdje je Danska vodeća zemlja prema instaliranoj snazi po stanovniku, a njezina industrija energijom vjetra izvozi oko 1/3 udjela na ukupnom svjetskom tržištu.

 

Jedna od najvažnijih prednosti Danske, koja joj uvelike pomaže ostvariti ciljeve za 2050. godinu, nalazi se u činjenici da ima najnižu potrošnju energije po jedinici BDP-a u Europskoj Uniji i najveći doprinos obnovljivih izvora u elektroenergetski miks. Tako je od 1980. do 2007. godine BDP porastao za 78%, dok je primarna energetska potrošnja porasla samo za 7.4%, a emisije CO2 smanjene su za 20.5% po stanovniku. Za ovakva drastična smanjenja zaslužna je ispravna politika koja je poticala mjere štednje energije i uvođenje obnovljivih izvora energije, a uvelike je pomogao i pozitivan stav prema novim energentima, pa se tako gotovo sve velike elektrane nalaze u blizini velikih gradova.

 

U ožujku 2012. godine u Danskoj je donesen novi energetski sporazum, koji sadrži niz inicijativa koje bi elektroenergetski i prijevozni sektor trebale približiti cilju o potpunom korištenju obnovljivih izvora do 2050. godine. To podrazumijeva značajne investicije u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore i elektroenergetski sustav do 2020. godine, dok su ciljevi za istu godinu smanjenje potrošnje energije za 12% u odnosu na 2006. godinu, udio od oko 50% energije iz energije vjetra u elektroenergetskoj potrošnji, te više od 35% obnovljivih izvora u ukupnoj energetskoj potrošnji.

 

Veliki naglasak u sporazumu je stavljen na smanjenje potrošnje energije, pa se tako očekuje da će potrošnja u 2020. godini biti 7% manja od potrošnje u 2010. godini. Elektroenergetske kompanije moraju zadovoljiti sve zahtjeve za uštedom energije, a u razdoblju između 2013. i 2014. godine moraju povećati svoj napredak za 75% u odnosu na razdoblje između 2010. i 2012. godine, te za 100% u razdoblju između 2015. i 2020. godine. Po tom pitanju, očekuje se i razvoj strategije za renovaciju i energetsko poboljšanje svih zgrada u Danskoj.

 

Energija vjetra najzastupljeniji je obnovljivi izvor u danskom energetskom miksu, pa je tako prošle godine njezin udio iznosio 25%. Upravo zbog toga pridaje mu se najviše važnosti i većina ciljeva za 2020., odnosno 2050. godinu, vezana je za ovaj energent. Tako će do 2020. godine 600 MW vjetroelektrana na moru biti postavljeno na lokaciji Kriegers Flak, a 400 MW na lokaciji Horns Rev; dodatnih 500 MW biti će postavljeno u blizini obale prije 2020. godine. Nova strategija planiranja potaknuti će razvoj vjetroagregata na kopnu s ukupnim kapacitetom od 1.800 MW do 2020. godine.

 

Kada je riječ o ostalim obnovljivim izvorima, Sunčevoj energiji, energiji valova, biomasi i geotermalnoj energiji, u razdoblju od 4 godine 100 milijuna danskih kruna (oko 13.5 milijuna eura) biti će uloženo u razvoj i upotrebu novih tehnologija obnovljivih izvora za elektroenergetsku potrošnju, a dodatnih 25 milijuna kruna u pokazne i ispitne centre za energiju valova.

 

Potrošnja energenata za grijanje postepeno će u potpunosti biti prebačena na obnovljive izvore energije, odnosno na biomasu, a 35 milijuna kruna biti će uloženo u promociju novih tehnologija geotermalne energije i toplinskih pumpi. Kada je riječ o grijanju u zgradama, od početka 2013. godine u novim je zabranjeno postavljanje bojlera na naftu i prirodni plin, dok će za postojeće zgrade to vrijediti od 2016. godine, a u razdoblju od 2012. do 2015. godine za promjenu u starim zagradama biti će uloženo 42 milijuna kruna.

 

Kada je riječ o potrošnji energije u industriji, odlučeno je da će za promociju energetski učinkovite upotrebe obnovljivih izvora u 2013. godini biti uloženo 250 milijuna kruna, a u razdoblju od 2014. do 2020. godine dodatnih 500 milijuna kruna.

Dugoročno gledano, prijevoznički sektor će se, prilikom prelaska sa fosilnih goriva na biogoriva i električnu energiju, suočiti sa najradikalnijim promjenama. Kako bi se taj prelazak olakšao, u planu je dodatna strategija, te ulaganje 70 milijuna kruna u postaje za punjenje električnih vozila, infrastrukturu za vozila na vodik, te infrastrukturu za transportna vozila koja će koristiti prirodni plin. Do 2020. godine u ukupnoj potrošnji goriva biti će 10% biogoriva.

 

Velika potrošnja električne energije u kombinaciji sa energijom vjetra nužno zahtijeva inteligentan energetski sustav, što zahtijeva izradu strategije razvoja pametnih mreža i spremnost na sudjelovanje svih elektroenergetskih kompanija, a strategija po ovom pitanju očekuje se uskoro.

 

Investicije u istraživanje i razvoj ključne su za stvaranje novih rješenja, ali i stvaranje novih radnih mjesta, pa će tako značajni napori biti uloženi u razvoj ispitnih i pokaznih centara, razvoj novih tehnologija i razvoj komercijalizacije tih tehnologija. Uz to, 9,5 milijuna kruna biti će uloženo u razvoj tehnologija koje će s energetski neovisnog otoka Samsø u potpunosti ukloniti fosilna goriva, koja se trenutno koriste u manjoj mjeri još samo u sektoru prijevoza.

www.vjetroelektrane.com

Najveća svjetska solarna termoelektrana Ivanpah prošla je svoje prvo testiranje to jest prvu proizvodnju električne energije. Više od 1000 heliostata (ravnih zrcala koja reflektiraju sunčevu svjetlost prema unaprijed određenoj meti) bilo je usmjereno prema solarnom kolektoru te je uspjelo zagrijati vodu do točke proizvodnje pare čime je dokazano da je elektrana spremna za komercijalni rad. 377 MW solarna elektrana Ivanpah u vlasništvu je tvrtki NRG Energy, Google-a i Bright Source Energy dok je za izgradnju zadužen Bechtel. Elektrana koristi više od 300 tisuća zrcala kako bi usmjerila sunčevu energiju prema tri centralno postavljena stupa/kolektora i započela proizvodnju električne energije koja će moći zadovoljiti potrebe čak 140 tisuća američkih kućanstava. Prva jedinica projekta Ivanpah je u stupnju dovršenosti od 90%, dok su jedinice dva i tri na 70% dovršenosti, navodi se na službenim stranicama projekta. Sljedeća faza projekta obuhvatiti će testiranje parnog pritiska i stavljanje dodatnog toka pare na turbine. Kada se dosegne određena razina tlaka, a kao dio priprema za službeni početak rada, sustav će biti pročišćen slanjem pare kroz cijevi kako bi se spriječio ulazak krhotina i eventualnog otpada u parne turbine.

www.croenergo.hr

 

Do sada smo se uglavnom divili koncentrirajućim solarnim elektranama u Španjolskoj, no čini se da je prva faza do sada najvećeg ovakvog projekta koji je baziran u Kalforniji sve bliže punom pogonu i isporučivanju električne energije u mrežu. Solarna koncentrirajuća termalna elektrana Ivanpah trenutno je najveći projekt solarne termalne elektrane u svijetu, a trebao bi se sastojati od izgradnje tri postrojenja u fazama s ukupnom instaliranom snagom od 377 MW. Ukupno se sastoji od 170 tisuća heliostatskih zrcala koja fokusiraju zrake sunca na centralni toranj pri vrhu kojeg se nalazi solarni kotao u kojem se proizvodi para koja se potom iskorištava na način vrlo sličan onome kao što je ciklus klasične termoelektrane. Za prvu fazu elektrane od Siemensa je naručen turbinsko–generatorski blok koji je do sada najveći ikad primijenjen u solarnoj termalnoj elektrani, a ima instaliranu snagu od 123 MW, a ukupna površina koju će zauzeti sve tri faze ove elektrane iznosi 1600 hektara pustinje Mojave, svega šezdesetak kilometara od Las Vegasa. Investitori u ovaj projekt su NRG Energy, Google i BrightSource Energy, a glavni izvođač radova je multinacionalna kompanija Bechtel koja je sudjelovala i u određenim projektima izgradnje i u Hrvatskoj. Inače, upravo ovih dana je izgradnja ove solarne elektrane doživjela prijelomni trenutak budući da je prva faza elektrane uspješno prošla ispitivanje pod punim opterećenjem heliostatskog zagrijavanja gdje je voda u solarnom kotlu dovedena gotovo do temperature na kojoj počinje proizvodnja pare. Ovo je prvi put da je taj pokus izveden pod punom snagom budući da je do sada uglavnom maksimalna količina heliostata koja je bila uperena prema solarnom kotlu bila maksimalno pet do deset radi kalibracije sustava upravljanja njihovim zakretanjem. Sljedeći korak u testiranjima ove elektrane jest početak proizvodnje pare kako bi se ustanovio je li moguće postići određeni tlak za funkcioniranje termalnog kruga elektrane. Sve u svemu, čini se da je prva faza ove solarne elektrane spremna za puštanje u pogon što znači da će nakon izgradnje dodatnih dviju faza ovaj projekt nadmašiti sve dosadašnje solarne termalne elektrane u svijetu. Ukupna vrijednost investicije u ovaj projekt prema javno dostupnim informacijama iznosi 2.2 milijarde dolara, odnosno 5.8 milijuna dolara po instaliranom megavatu.

www.zelenaenergija.hr

 

 

BrightSource Energy je čini se pobijedio u licitiranju na aukciji za 500 MW solarni projekt Palen u Californiji, koji je bio prodan od strane Solar Trust of America LLC nakon što je kompanija podnijela bankrot u mjesecu travnju. Izvori kažu da je BrightSoure Energy bio pobjednički kupac za projekt, i kompanija sada čeka odobrenje od suda za projekt. Od tih ranih prognoza, Bloomberg News je potvrdio da je BrightSource bio največi ponuđač. Naravno, ne čudi, financijski detalji pogodbe nisu objavljeni. Projekt Palen je bio predodređen za izgradnju u južnoj Kaliforniji, i koristio bi solarne termalne kolektore koji bi generirali do 500 MW snage. Ali Solar Trust je nedavno odlučio prodati prava na projekt, kao i planove za 1 GW projekt Blythe u Kaliforniji i 500 MW projekt Amargosa Valley, nakon što je jedna od njihovih matičnih tvrtki, Njemačka tvrtka Solar Millennium, podnijela zahtjev za stečaj. Najnovija stjecanja će dodatno ojačati poziciju BrightSourcea kao jednog od svjetski vodećih solarno toplinskih developera. Kompanija koja iza sebe ima IT giganta Googlea među financijskim podupirateljima, brzo razvija solarne projekte velikih razmjerau južnim i zapadnim državama. Također iz kompanije potvrđuju da je projekt Ivanpah, solarni toranj sa 392 MW snage, dovršen 40 posto.
obnovljiviizvorienergije.com

 

Tvrtka Google, poznata po svojim inovativnim online rješenjima, upravo je sklopila posao vrijedan 168 milijuna dolara investiravši u solarnu plantažu u pustinji Mojave (centralna Kalifornija). Posao je sklopljen sa tvrtkom BrightSource Energy koja je specijalizirana za razvoj i održavanje solarnih izvora energije velikog obujma, a uložena sredstva biti će iskorištena za njihov projekt Ivanpah. Ivanpah je sustav pretvaranja električne energije iz solarne koji se temelji na termalnoj tehnologiji i, kako piše na web stranici projekta, "dizajnom odgovornom prema okolišu", sve u cilju dobavljanja pouzdane, čiste i jeftine energije za Kaliforniju. Elektrana će stvarati energiju putem tehnologije zvane "električni tornjevi". Zrcala (heliostati) u pustinji su poslagana u redove i pozicionirana tako da sunčeve zrake usmjeravaju u prijemnik na vrhu tornja. Prijemnik zatim stvara paru koja pokreće velike turbine za dobivanje električne energije. Efikasnost sustava leži upravo u činjenici da velike količine sunčeve energije završe u malom prijemniku. Toranj će biti visine 140m, a čitavo postrojenje će brojati 173 000 heliostata, svaki s dva zrcala, što će činiti projekt Ivanpah najvećom solarnom elektranom na svijetu. Projekt je trenutno u fazi izgradnje i njegov dovršetak se očekuje do 2013. godine. Investicija ovakve prirode nije prva za Google, koji čini se, u zadnjih godinu dana sve češće iskazuje interes za ekološki obnovljive izvore energije. Rick Needham iz Googlea komentira "Nadamo se kako će ova investicija u Ivanpah biti poticaj za daljnji razvoj ove obećavajuće tehnologije i isto tako potaknuti ostale tvrtke da krenu istim stopama investicije u 'čistu' energiju."
znano.st

 

Pasivnu kuću u malom francuskom gradu Besankuru, nedaleko od Pariza, projektirali su arhitekti iz firme Karawitz Architecture. Urbano tkivo ovog mjesta odlikuje se gusto protkanim uličicama, dvorištima i malim zgradama. Zahtjev za najvećom mogućom energetskom efikasnošću počinje s orijentacijom zgrade. Zgrada koja podrazumjeva skoro potpuno zatvaranje sa sjeverne strane, kako bi se izbjegli toplinski gubici. Ovo je suprotno u odnosu na južnu fasadu, koja je potpuno transparentna i okrenuta ka vrtu, tako da na najbolji način koristi toplinu od Sunčevog zračenja u zimskom periodu. Kuća je više od vježbe u ekološkom planiranju i konstrukciji, ona omogućava visok kvalitet života svojim stanovnicima. Nastala je po ugledu na tradicionalnu arhitekturu tog podneblja i, kako arhitekti objašnjavaju, "Estetski, to je skulpturalna i apstraktna replika tradicionalne kuće". Jednostavna kubatura kuće nastala je na osnovu urbanističkih regulacija.

www.ekokucamagazin.com