Erste banka financirala prvi projekt kogeneracije u RH
Tvrtka Strizivojna Hrast pustila je u rad prvo kogeneracijsko postrojenje u Hrvatskoj za proizvodnju električne i toplinske energije na bazi izgaranja drvne biomase. Investicija je vrijedna 117 milijuna kuna, a Erste banka, zajedno s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, financirala je oko 70 posto cjelokupne investicije, izvijestili su danas iz banke. Tvrtka Strizivojna Hrast već dugi niz godina bavi se proizvodnjom parketa za domaće i inozemno tržište. Projekt izgradnje kogeneracijskog postrojenja pokrenula je s ciljem proizvodnje vlastite električne i toplinske energije, koristeći resurse iz postojeće proizvodnje (šumska i drvna biomasa). Projektom kogeneracije tvrtka ne planira samo postići uštede u trošku energije i ostvariti povećanje prihoda od prodaje viška električne energije Hrvatskom operatoru tržišta energije d.o.o. (HROTE), već planira i proširenje proizvodnih linija te iskorištavanje viška toplinske energije za povećanje sadašnjih kapaciteta za sušenje drvnih elemenata za daljnju preradu. Kao rezultat povećanja proizvodnih kapaciteta, planira se i povećanje broja zaposlenih za oko 20 posto. ''Erste banka kontinuirano prati trendove razvoja novih djelatnosti te je sukladno potrebama klijenata, razvila novi koncept takozvanog 'eko' ili 'zelenog kreditiranja' koji pokriva najšire namjene ekološki osviještenog segmenta investitora. Prepoznavajući specifičnosti i složenost investiranja u obnovljive izvore energije, u suradnji sa stručnjacima iz Erste grupacije stvorili smo tim ljudi s velikim iskustvom u ovom području koji prate, analiziraju i odobravaju EKO kredite za sve buduće proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora. Veliko nam je zadovoljstvo sudjelovati u realizaciji prvog postrojenja ovog tipa u Hrvatskoj'', rekla je Diana Tureček, voditeljica Službe specijaliziranog financiranja u Sektoru gospodarstva Erste banke. Na ulaganje smo se odlučili jer smo dosad koristili dizelsko gorivo koje je, osim što je ekološki neprihvatljivo, i vrlo skupo. Erste banka je odmah prepoznala projekt kao 'projekt budućnosti' i od prvog kontakta imamo zaista izvrsne odnose. Osim uštede, povećat ćemo i prihode proizvodnjom električne i toplinske energije iz postrojenja, a povratak investicije očekujemo već za šest do sedam godina'', rekla je pomoćnica direktora u tvrtki Strizivojna Hrast Martina Ravlić.
www.poslovni.hr


Ravlić: Proizvodimo parket uz pomoć struje iz biomasa
Premda teško pogođena krizom, drvna industrija i te kako razmišlja i realizira investicije. Tvrtka Strizivojna Hrast nedavno je završila projekt kogeneracije vrijedan 15 milijuna eura. O ulaganju u postrojenje koje istodobno proizvodi električnu i toplinsku energiju razgovarali smo s Martinom Ravlić iz Strizivojne Hrasta, prve tvrtke u Hrvatskoj koja za potrebe proizvodnje parketa koristi struju iz šumske biomase, a višak prodaje HEP-u. Unatoč krizi u drvnoj industriji završili ste investiciju vrijednu 15 milijuna eura.

Kako ste se odlučili na investiciju?
Na ulaganje smo se odlučili jer nam HEP nije bio u stanju isporučiti dovoljne količine električne energije za proizvodnju parketa. Bilo je riječi o tome da nam je nedostajalo barem dvije trećine potrebne količine struje pa smo bili prisiljeni koristiti dizelsko gorivo kao zamjensko gorivo, inače vrlo skupo i ekološki neprihvatljivo gorivo. Mjesečni trošak iznosio nam je samo milijun kuna za dizel.

Kako ste zatvorili financijsku konstrukciju?
U početku smo financiranje imali dogovoreno s PBZ-om, no onda se dogodila kriza i banka je odustala iako smo u međuvremenu dogovorili da 40 posto potrebnog iznosa kreditira HBOR. Potom smo ispočetka tražili u Splitskoj banci, no devet mjeseci smo čekali odobrenje kredita zbog gomilu ekstratroškova koje su nam zaračunali, pa smo u trenutku njihova odobrenja odlučili odustati o njihova "preskupog" financiranja i obratili smo se Erste & Steiermärkische banci i u tjedan dana zatvorili financiranje. S Erste bankom imamo izvrsne odnose. Oni su bili jedini koji su odmah prepoznali projekt kao "projekt budućnosti". Osim Erstea u investiciji je sudjelovala i Svjetska banka sa 1,5 eura kredita preko tvrtke HEP ESCO uz naših 20 posto vlastitih sredstava. Sve u svemu, od dana kad smo krenuli u investiciju trebalo nam je pet godina, godinu i pol samo za zatvaranje financijske konstrukcije radi poremećaja na tržištu kapitala.

U kojem roku očekujete povrat uloženog?
Uz mjesečnu uštedu od milijun kuna za dizel, prihodi na mjesečnoj razini od postrojenja bit će oko dva milijuna kuna. Očekujemo povrat investicije za šest do sedam godina.

Vaš projekt kogeneracije prvi je takav u Hrvatskoj. Osim financijskih, jeste li imali drugih prepreka pri investiranju?
Kad smo krenuli u projekt, nitko nije zapravo znao o čemu je riječ pa smo lokacijsku dozvolu čekali devet mjeseci. Poslije je s dozvolama išlo brže, no proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora potpuno je novo područje i zapravo su tek na našu inicijativu u Sabor došli prijedlozi zakona koji uopće reguliraju tu problematiku.

U krugovima proizvođača s jedne strane vas hvale za hrabrost što ste u krizi investirali, a s druge kritiziraju da ste u investiciju ušli bez sklopljenog ugovora o nabavi sirovine od Hrvatskih šuma?
Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, pogotovo šumske biomase, kod nas je u povojima i pravila se tek uspostavljaju. Mi sa Hrvatskim šumama imamo odličnu suradnju, kao izvoznik 1,2 milijuna četvornih metara parketa jedan smo od najvećih kupaca, ujedno među tri najbolja kupca i platiša. Za sve je potrebno vrijeme, no imamo ugovor o dugoročnom otkupu struje i vjerujemo da ćemo uskoro sklopiti ugovor na toliko za nabavu sirovine s Hrvatskim šumama.
www.poslovni.hr

Mato Ravlić otvara sezonu elektrana na biomasu
Strizivojna Hrast, proizvođač parketa iz Strizivojne kod Vinkovaca otvara u lipnju prvu kogeneracijsku elektranu na šumsku biomasu koja će prodavati električnu struju Hrvatskoj elektroprivredi. U Elektranu Hrast Strizivojna snage 3,3 MW, vlasnik kompanije Mato Ravlić uložit će oko 115 milijuna kuna. Toplinska energija koristiti će se u njihovoj sušari, ali i za grijanje niza objekata u općini. Projekt je rađen u suradnji s poduzećem HEP-ESCO, a financijski su ga pomogli Svjetska banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Fond za zaštitu okoliša, nadležna ministarstva te lokalna zajednica. Povrat investicije bit će između 4 i 5 godina. Ravlić je ishodio lokacijsku dozvolu za još jednu elektranu Slavonija DI u Slavonskom Brodu snage 4,66 MW, ali koja će struju početi proizvoditi u 2013. godini.

Drvoprerađivači prednjače
U fazi testiranja za puštanje u rad je i kogeneracijsko postrojenje u Đuro Đaković Elektromontu, dok u Jasenovcu lani od studenog elektranu snage 7,2 MW elektične i 23 MWh toplinske energije, gradi austrijska tvrtka RES bioenergija. Austrijanci ne kriju da će ovdje uskoro izgraditi 4 elektrane na šumsku biomasu. Kogeneracijska postrojenja već se grade i kod većih drvoprerađivača kao što su Spin Valis, Spačva, Požgaj parketi, Javor Križevci, Finvest itd. Poseban interes iskazuju i veliki poduzetnici izvan branše od kojih je najviše prašine digao prijatelj šefa HSS-a Borislav Hrlec. Poduzetnik povratnik Hrlec zbog bolesti malo je usporio s prikupljanjem dokumentacije za elektranu koju će sa stranim investitorima graditi u Koprivničkom Ivancu. No, nakon što se Hrvatskim šumama prigovorilo da su Hrlecu omogućile dugogodišnji ugovor o nabavi drvne sječke po povoljnim uvjetima, kriteriji za dodjelu su pooštreni.

I dalje nema strategije
Brzi povrat investicije, povoljniji izvori financiranja, dostupnost sirovine i sigurno tržište, glavni su argumenti za investitore. U Registru projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (OIEKPP) koje ima Ministarstvo gospodarstva, uneseno je više od 400 projekata od čega ih na šumsku biomasu otpada 45. Ipak jedan od najvećih ima HEP za bioelektranu koje je i jedini investitor. Elektrana bi bila u blizini V. Gorice, a sirovina bi se nabavljala u radijusu od 50 kilometara. Godišnje proizvodilo bi se struje 130 GWh i toplinske energije od 92 do 130 GWh, a njezina izgradnja stajala bi 60 milijuna eura. Za usporedbu, danas elektrane u Trbovlju i Klagenfurtu koriste sječku koju im prodaju Hrvatske šume. Iako HŠ izvoze biomasu, upućeniji se pitaju ima li je za sve projekte i tvrde kako se pretjeruje s raspoloživim količinama. Zato valja donijeti strategiju korištenja drvne mase u kojoj bi prednost imali drvoprerađivači.

Nanjušili zaradu
Jako Andabak, vlasnik koncerna Sunce najavio je gradnju elektrane za što je kupio dio šuma, a dio uzeo u najam od Đakovečke biskupije. U poodmakloj fazi s izgradnjom u Udini je Stjepan Hrešć, bivši vlasnik tvornice madraca Hespo. Na sjeveru Like gradit će elektranu od 6,5 MWe vrijednu do 25 milijuna eura i Nenad Porges, bivši ministar gospodarstva.
www.poslovni.hr

Uskoro započinje izgradnja najveće hrvatske kogeneracijske elektrane na biomasu
Nositelj projekta, tvrtka Uni Viridas d.o.o., i izvođač projekta, tvrtka MW Power OY, potpisali su ugovor o izgradnji najveće hrvatske kogeneracijske elektrane na šumsku biomasu, električne snage 9,7 MW. Većinski vlasnik tvrtke Uni Viridas je Unit Investment N.V., tursko-belgijska kompanija sa više od 40 godina iskustva na području energetike, koja posjeduje oko 3.000 MW elektrana, uključujući termoelektrane na prirodni plin, velike hidroelektrane, te elektrane na obnovljive izvore energije na području Turske, Europe i Bliskog istoka. Finska kompanija MW Power OY među vodećim je europskim proizvođačima opreme na području biomase. Suradnja ovih kompanija najveća je zelena investicija na području Vukovarsko-srijemske županije. Ugovor su u Babinoj Gredi potpisali predsjednik uprave Uni Viridasa, Cem Sirin, i članica uprave, Sunčica Lalić, te predsjednik uprave MW Power, Jorma Lehtoviita.
www.obnovljivi.com


Gradi se kogeneracijsko postrojenje vrijedno 50 mil. eura
Prema riječima Sunčice Lalić, vlasnice tuzemnog partnera Energia Solutione, radi se o pogonu kapaciteta 9,7 MW koji će biti najveći takav pogon u Hrvatskoj.Predstavnici tvrtke Uni Viridas, koja je nositelj projekta, i izvođača radova MW Power OY potpisali su danas u Babinoj Gredi sporazum o izgradnji kogeneracijskog postrojenja na šumsku biomasu koji će nositi naziv Viridas Biomass. Prema riječima Sunčice Lalić, vlasnice tuzemnog partnera Energia Solutione, radi se o pogonu kapaciteta 9,7 MW koji će biti najveći takav pogon u Hrvatskoj. Ovo je početak realizacije projekta vrijednoga 50 milijuna eura. Izgradnja pogona započinje u srpnju i nalazit će se u industrijskoj zoni Tečine. Prema planovima pogon će započeti sa radom tijekom 2015 godine, rekla je Lalić. O važnosti investicije u Babinoj Gredi govori i to da je ovo prvo direktno strano ulaganje u Hrvatsku u 2013 godini te da je to trenutno najveća greenfield investicija na području Vukovarsko – srijemske županije. Sa završetkom pogona tijekom 2016. godine započinje druga faza projekta u okviru kojega će u istoj industrijskoj zoni biti izgrađenu staklenici, peletarnica i hladnjača. Taj drugi dio projekta težak je 20 milijuna eura i on će rezultirati zapošljavanjem 100-ak nezaposlenih osoba. Partneri u projektu su napomenuli da je u pripremi projekta potpisan i 14-godišnji ugovor o otkupu električne energije sa HROTE-om kao i 14-godišnji ugovor sa Hrvatskim šumama koji će osigurati sirovine za pogon. Dvije godine smo radili na projektu i samo mi znamo s čime smo se sve suočavali tijekom realizacije. Radi svih problema u nekoliko navrata smo čak razmišljali i da odustanemo od svega. Na sreću upornost i ustrajnost svih partnera rezultirala je potpisivanjem ovoga ugovora, rekla je Lalić. Član Uprav tvrtke Erhan Ozil rekao je da je čista energija zapravo energija budućnosti te da je ova tvrtka već godinama u ovome poslu te da imaju i niz planova za dalja ulaganja na području Hrvatske. Ukupni energetski kapacitet Hrvatske iznosi 4000 MW od čega svega 150 MW dolazi iz obnovljivih izvora energije. Cilj je svakako povećati udio energetski obnovljih izvora energija. Do 2020. godine u Hrvatskoj bi svake godine trebalo ulagati 100 milijuna eura u izgradnju pogona za proizvodnju energetskih pogona koji koriste obnovljive izvore energije, rekao je Ozil. Izvođač radova i proizvođač opreme na izgradnji pogona u Babinoj Gredi je finska tvrtka MW Power OY koja je vodeći europski proizvođač opreme na području biomase.
www.vecernji.hr


Sunčica Lalić može dobiti sječku od Hrvatskih šuma tek kad izgradi elektranu
Tvrtka Uni Viridas tri godine s općinskim načelnikom priprema gradnju elektrane i staklenika, a još nije uplatila novac za zemljište. Žao mi je zbog negativne medijske kampanje pokrenute nakon što je objavljeno da bivša manekenka Sunčica Lalić može sklopiti ugovor s Hrvatskim šumama o isporuci drvne sječke u idućih 14 godina uz još dvadesetak kupaca. Tako je Poslovnom dnevniku rekao Josip Krnić, općinski načelnik Babine Grede. Naime, tvrtka Uni Viridas u vlasništvu bračnog para Sunčice Lalić i Dragana Jurilja, kontroverznog poduzetnika i bivšeg partnera Vladimira Zagorca, doista u ovom nerazvijenom slavonskome mjestu namjerava graditi bioelektranu za proizvodnju električne i toplinske energije, vrijednu tridesetak milijuna eura. Uz popratne sadržaje, staklenike i hladnjaču ukupna investicija doseže i 50 milijuna eura. Glavni ulagač, koji stoji iza Uni Viridasa, zapravo je belgijsko-turski konzorcij Unit Investment, tvrdi načelnik. Krnić dodaje da se gradnja elektrane priprema već tri godine. Prema prvobitnom planu trebali su se iskoristiti geotermalni potencijali, ali kako su izvori na privatnom zemljištu, projekt koji bi također vodio Uni Viridas s partnerima pomaknut je za kasnija vremena. Sunčica Lalić, direktorica Uni Viridasa, sklopila je s općinom prije godinu i pol ugovor o namjeri gradnje elektrane i kupnje 170.000 kvadrata zemljišta uz autocestu Zagreb - Lipovac. Mještanima Babine Grede je na prezentaciji investicije obećano da će se otvoriti najmanje 200 radnih mjesta, a ulagač će za zemlju bez infrastrukture platiti oko tri milijuna kuna. Prvi zemljani radovi, obećano je tada, trebali bi početi već ovog listopada. Krnić vjeruje da se projekt polako bliži kraju iako zemljište još nije plaćeno. Lalić je uspjela ishodovati lokacijsku dozvolu i prema informaciji općine radi se na glavnom projektu. Zapravo, Lalić je ishodovala sve dokumente koje su Hrvatske šume tražile u natječaju za dodjelu sječke. S općinom je pak dogovoreno da će izlicitirani iznos za zemljište platiti čim elektrana dobije uporabnu dozvolu za rad. Krnić bezrezervno vjeruje ulagačima i boji se da nešto ne krene po zlu. U Babinoj Gredi, kaže, ljudi nemaju gdje raditi. Postoje tek dva pogona s dvadesetak zaposlenih ? minimljekara Družba i proizvodnja parketa, koju u bivšem pogonu Đure Đakovića vodi Hrast Strizivojna.Hrvatske šume sklapaju ugovore za isporuku ukupno 600.000 tona sječke tvrtkama koje su prošle natječaj. Isporuka drvne sječke počinje danom dostave uporabne dozvole, osim iznimno za potrebe probnog rada elektrane za proizvodnju električne i toplinske energije.
www.poslovni.hr


Odgođen početak gradnje energane na području općine Babina Greda
U Babinoj Gredi je sredinom svibnja potpisan ugovor o gradnji najvećeg hrvatskog kogeneracijskog postrojenja na šumsku biomasu snage 9,7 MW „Viridas Biomass", što je označilo početak implementacije 50 milijuna eura vrijedne investicije. Ugovor je potpisan između nositelja projekta, tvrtke Uni Viridas d.o.o. i izvođača projekta, tvrtke MW Power OY. Nositelj projekta gradnje kogeneracijskog postrojenja na biomasu na lokaciji industrijske zone Tečine u Babinoj Gredi je društvo Uni Viridas d.o.o. iz Zagreba, čiji je većinski osnivač Unit Investment N.V., tursko-belgijska energetska korporacija koja ima više od 40 godina iskustva u području energetike te u svom projektnom portfelju posjeduje 3000 MW, uključujući termoelektrane na prirodni plin, velike hidroelektrane te obnovljive izvore energije na području Turske, Europe i Bliskog istoka. Početak gradnje postrojenja bio je najavljen za početak srpnja, no bageri u Babinu Gredu još nisu stigli. Kao razlog kašnjenja u Uni Viridasu navode proceduru oko zatvaranja financijske konstrukcije. - S obzirom na to da je projekt Uni Viridas Biomass u Babinoj Gredi prvo veliko kogeneracijsko postrojenje u Hrvatskoj, od velikog je značaja za lokalnu zajednicu kao i za nas investitore, poduzimali smo oprezne korake za vrijeme razvojne faze projekta, kao i sada, kada privodimo kraju kompletnu dokumentaciju vezanu uz zatvaranje financijske konstrukcije - pojašnjava članica Uprave Sunčica Lalić. Iako je riječ o relativno malom projektu s obzirom na veličinu ostalih ulaganja naše Grupe u Europi, ističe predsjednik Uprave Cem Sirin, glavni izazov prije početka gradnje je bila činjenica da u financiranje projekta nije involvirana ni jedna banka s hrvatskog tržišta, već inozemne banke koje su slabije upoznate s hrvatskim tržištem te je proces upoznavanja potrajao. Posebice uzevši u obzir činjenicu da, nakon posljedica svjetske ekonomske krize, banke nastupaju puno opreznije nego prije. Iako smo u vrijeme svečanog potpisa Ugovora o narudžbi opreme najavili da je financiranje projekta spremno, obrada potrebne dokumentacija za konačno zatvaranje financijske konstrukcije oduzela je više vremena nego što je planirano. Trenutno smo u završnoj fazi i ubrzano privodimo cijeli proces kraju. Vjerujemo da ćemo u rujnu započeti gradnju postrojenja, i to prvo kroz fazu zemljanih i građevinskih radova - ističe Sirin. Svjesni smo toga da je proteklo dosta vremena od početka realizacije projekta pa do sadašnjeg trenutka, kada smo pred izgradnjom. Međutim, imamo kontinuirani interes i dalje ulagati u Hrvatsku, posebice u sektor obnovljivih izvora energije, te je naš management potpuno tome posvećen - ustvrdio je.M.Lešić Omerović
www.glas-slavonije.hr

Zaboravite na benzin i dizel: Uskoro ćete voziti automobil na slanu vodu

Evropskim putevima će konačno početi da idu vozila koja ne koriste benzin ili naftu, već slanu vodu. Nedavno je najavljeno da je Quant e-Sportlimousine, auto koji ide na slanu vodu, odobren za upotrebu na evropskim putevima. On radi pomoću sistema protočnih baterija koji je osmislio NanoFlowcell i koji može da dostigne neverovatnih 920 konjskih snaga (680 kilovata). Auto koji je napravila nemačka kompanija Quant može da dostigne brzinu od 100 km/h za 2,8 sekundi, a najveća brzina kojom može da se kreće je 350 km/h. Auto pokreće sistem protočne baterije, koji predstavlja deo NanoFlowcell tehnologije. Sistem radi na sličan način kao hidrogenska baterija, osim što se za čuvanje struje koristi slana voda. Dve tečnosti sa metalnim solima koje se ponašaju kao elektroliti, kombinuju se tako da nastane elektrohemijska reakcija. Nakon toga, električni motori koriste ovu reakciju da bi stvarali struju, koja se zatim skladišti i raspodeljuje pomoću kondenzatora. Efikasnost ovog sistema dostiže skoro 80 odsto, pošto automobil jedva da poseduje pokretne delove, a proizvedeni gubici toplote su beznačajni u odnosu na automobile koje pokreću litijum-jonske baterije – kažu u ovoj kompaniji.
bl-portal.com