Škrlec: Kućanstva u Hrvatskoj snose prevelik teret loše energetske politike
Danas je u Europskom parlamentu u Bruxellesu, u organizaciji Društva za oblikovanje održivog razvoja - DOOR i zastupnika Davor Škrleca, održana međunarodna konferencija "Energetsko siromaštvo u jugoistočnoj Europi”. Procjenjuje se da je u zemljama jugoistočne Europe više od 30% kućanstava energetski siromašno, odnosno, nisu u mogućnosti podmirivati mjesečne račune za električnu i toplinsku energiju. "Energetsko siromaštvo prisutno je u svim državama članicama EU-a, a naročito istaknuto u jugoistočnoj Europi. Europski parlament pozvao je stoga države članice da prihvate moratorij na isključivanje grijanja zimi kako bi se osiguralo da se u određenom razdoblju tijekom zime nijedno kućanstvo ne može isključiti iz energetske mreže.", rekao je Škrlec. Europski parlament je u posljednja tri mjeseca usvojio čak dvije rezolucije u kojima poziva države članice i Europsku komisiju da usuglašavanjem definicije energetskog siromaštva, izmjenama Direktive o energetskoj učinkovitosti i Direktive o obnovljivim izvorima energije te provedbom Akcijskog plana Energetske unije, na održivi način pristupe rješavanju problema energetskog siromaštva. "U državama članicama često se promoviraju mjere energetske učinkovitosti koje podrazumijevaju dobru financijsku sposobnost građana, a nedostaju mjere koje su fokusirane na ranjive i socijalno ugrožene skupine potrošača. U državama članicama potrebno je uložiti dodatne napore u prepoznavanju lokalnih problema, ostvariti pomoć ugroženim građanima, osobito putem socijalnog poduzetništva i alternativnih poslovnih modela poput energetskih zadruga.", istaknuo je Škrlec. Konferencija je okupila preko 60 predstavnika institucija i organizacija koji se bave energetskim i socijalnim pitanjima - zastupnike Europskog parlamenta, znanstvenike, stručnjake za energetsko siromaštvo i predstavnike civilnog društva, a glavni fokus stavljen je na predstavljanje prijedloga politika te njihovo provođenje s obzirom na posebnosti svake pojedine države članice.
Autor: © Portal croenergo.eu


Održana konferencija Energetsko siromaštvo u Jugoistočnoj Europi
Konferencija “Energetsko siromaštvo u Jugoistočnoj Europi” održana je danas u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Konferencija je okupila preko 60 predstavnika institucija i organizacija koji se bave energetskim i socijalnim pitnajima – zastupnike Europskog parlamenta, znanstvenike, stručnjake za energetsko siromaštvo i predstavnike civilnog društva. Procjenjuje se da je u zemljama Jugoistočne Europe više od 30% kućanstava energetski siromašno. Regionalne razlike igraju značajnu ulogu u karakteristikama energetskog siromaštva. U uvodnim govorima dan je naglasak na značajke energetskog siromaštva u JIE. Zastupnik Davor Škrlec naglasio je u svom govoru: – U državama članicama često se promoviraju mjere energetske učinkovitosti koje podrazumijevaju dobru financijsku sposobnost građana, a nedostaju mjere koje su fokusirane na ranjive i socijalno ugrožene skupine potrošača. U državama članicama potrebno je uložiti dodatne napore u prepoznavanju lokalnih problema, ostvariti pomoć ugroženim građanima, osobito putem socijalnog poduzetništva i alternativnih poslovnih modela poput energetskih zadruga.Panel-rasprava fokusirala se na predstavljanje prijedloga polilitka te njihovo komentiranje i razmjenu mišljenja. Dr.sc. Stefan Bouzarovkski sa Sveučilišta Manchester istaknuo je: – Rješavanje problema energetskog siromaštva u JIE kao prvi i ključan korak zahtijeva sveobuhvatnu obnovu stambenih zgrada i poboljšanje energetske učinkovitosti.“ Da bi se učinkovito djelovalo na smanjenje problema energetskog siromaštva, zaključeno je da je ključna suradnja svih dionika. Konferenciju su organizirali g. Davor Škrlec (zastupnik u EP)i partneri na projektu REACH.
jadranski.hr

Održan uvodni sastanak projekta BioVill
Prvim projektnim sastankom, od 31.03.-01.04.2016. u mjestu Freising (Njemačka), započeo je vrijedan projekt BioVill – Bioenergy Villages – Increasing the Market Uptake of Sustainable Bioenergy. BioVill je trogodišnji projekt, a provodi se uz potporu Europske unije u okviru programa Obzor 2020 (Horizon 2020). Konzorcij partnera projekta BioVill okuplja 9 partnera iz 6 zemalja Europske unije te Srbije i Makedonije. Provedbu projekta koordinira njemačka ustanova GIZ – DEUTSCHE GESELLSCHAFT FUR INTERNATIONALE ZUSAMMENARBEIT, a Hrvatsku na projektu predstavlja Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). Ispred REGEA-e, sastanku su prisustvovale voditeljica projekata Martina Krizmanić te pripravnica Valerija Vrček. Osnovni cilj projekta je uspostaviti najmanje 5 energetski samooodrživih naselja u Hrvatskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Sloveniji te Srbiji, prateći iskustva i primjere dobre prakse iz Njemačke i Austrije, svojevrsnih predvodnika u osnivanju energetskih neovisnih naselja. Prvi dan sastanka započeo je pozdravom koordinatora projekta i kratkim predstavljanjem svih partnerskih organizacija, nakon čega su uslijedila praktična pitanja provedbe projekta. Koordinator je predstavio plan provedbe projekta kroz akcijski plan aktivnosti, kako će se projekt provoditi prema radnim paketima, te koje su dužnosti i obveze voditelja timova u skladu sa istima. REGEA je predstavila svoj radni paket 3 - Sudjelovanje građana, lokalnih dionika i političara koji je usmjeren na uključivanje građana, JL(R)S i ciljanih naselja kako bi se osiguralo osnivanje održivih lanaca bioenergije. Radni paket 3 uključuje razne obrazovne aktivnosti kao što su izrada letka, prikupljanje podataka, osnivanje radnih skupina, provođenje anketa, organizacija otvorenih vrata i sl. Iscrpno su pojašnjeni dijelovi koji se odnose na financiranje i ciljeve projekta te važne pokazatelje uspješnosti projekta. U drugom dijelu sastanka naglasak je stavljen na stratešku provedbu projekta te kriterije odabira potencijalnih bioenergetskih naselja. Slijedeći dan nastavilo se sa prezentacijama preostalih radnih paketa, predstavljen je komunikacijski plan projekta. Uz to raspravljalo se o logotipu projekta te o vizualnom i sadržajnom dizajnu web stranice čije je radne primjere predložila i pripremila REGEA koja je zadužena za izradu istih. Glasovanjem svih partnera izabran je službeni logotip i sadržajni izgled web stranice projekta BioVill koji će tvoriti vizualni identitet projekta i koji će se koristiti u diseminacijskim aktivnostima projekta. Odlučeno je da stranica bude napravljena do kraja lipnja 2016. godine. Osim web-stranice, diseminacija projekta vršit će se putem informativnog letka te priopćenja za javnost. Na kraju sastanka, dogovoreni su zadaci koje je potrebno obaviti u svrhu provedbe projekta do idućeg projektnog sastanka koji će se održati početkom srpnja u Srbiji. Svi predstavnici organizacija partnera izrazili su zadovoljstvo prvim sastankom i zajedničkim druženjem, složni u dojmu da je ovaj projekt ekološki osviješten način gledanja na budućnost, s puno potencijala i izrazili želju da osim provedbe istog, započne suradnja i na drugim projektima koji će se temeljiti na zajedničkim interesima.

http://www.regea.hr/

Pokupsko dobilo prestižnu EU nagradu za projekt toplane na biomasu
Prije nešto više od mjesec dana pozivali smo vas na glazanje za Općinu Pokupsko koja je konkurirala sa svojim projektom toplane na biomasu za dodjelu prestižne EUSEW nagrade koja se dodjeljuje za istaknute projekte na području održive energije. Na svečanoj dodjeli nagrada jučer su proglašeni pobjednici, a Općina Pokupsko odnijela je nagradu u kategoriji javnog sektora dobivši najveći broj glasova. EUSEW nagrada je jedna od najprestižnijih nagrada s područja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije koja se dodjeljuje na godišnjoj razini. Za nagradu je ove godine apliciralo gotovo 200 projekta od kojih je probrano njih devet najuspješnijih projekta koji pridonose čistom okolišu i održivoj energiji u zajednici. "Ovo je vrhunac Tjedna održive enrgije jer pokazuje najbolje što Europa može ponuditi kad je u pitanju održiva energija i obnovljivi izvori", rekao je Miguel Arias Canete, povjerenik Europske komisije za energiju i klimatsko djelovanje na jučerašnjem otvorenju svečane dodjele. Općina Pokupsko u konkurenciji je za nagradu u kategoriji javnog sektora odnijela prestižnu nagradu, a u istoj kategoriji bili su Cipar i Irska. "Ponosni smo i veoma počašćeni ovom nagradom koja je rezultat vizije i velikog truda. Ovo promjene činimo za dobrobit ljudi i planeta Zemlje. Zajedno možžemo postići velike rezultate koji mogu biti primjer Europi", priopćili su iz Općine Pokupsko za Eusew. Projekt toplane na biomasu je proveden od strane Općine Pokupsko i Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske te predstavlja prvi projekt ovakvog tipa u Hrvatskoj. Toplana je otvorena prošle jeseni, a izgrađena je u potpunosti novcem iz europskog IPARD programa. Na toplanu snage 1 MW do sada je priključeno tridesetak korisnika koji su dobili besplatne priključke i toplinske stanice.
Autor: © Portal croenergo.eu

REENOVA+ program financiranja realizirat će se u suradnji s partner bankama.
"Projekti poboljšanja energetske učinkovitosti su strateška odrednica EBRD-a, a ciljanim investicijama u suradnji s hrvatskim financijskim institucijama želimo omogućiti mnogim kućanstvima financijska sredstva i tehničku pomoć za poboljšanje energetske učinkovitost njihovih domova, uključujući smanjenje režijskih troškova", rekla je gđa. Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku i Sloveniju. Novim će se programom omogućiti financiranje, između ostalog, nabave i ugradnje energetski učinkovitih prozora, toplinske izolacije zidova, krovova i podova, kao i uvođenje energetski učinkovitih kotlova, solarnih toplovodnih sustava, dizalica topline i kućanskih uređaja, navodi se u priopćenju EBRD-a. Ovisno o krajnjem odabiru, domovi će imati bolju toplinsku izolaciju što će se odraziti na smanjenje troškova za energiju. Moderni energetski učinkoviti proizvodi produžuju životni vijek zgrada, pružaju veću udobnost i povećavaju vrijednost nekretnine. Postizanje ovih prednosti bit će jednostavnije s novim “REENOVA+ Izbornikom energetski učinkovitih proizvoda“. Ovaj online izbornik sadrži širok raspon prethodno odabranih proizvoda koji nude uštedu od najmanje 20 posto energije u odnosu na tržišni prosjek Hrvatske. Osim toga, izbornik omogućava zainteresiranim kućanstvima usporedbu i odabir željenih rješenja te nudi prijedloge za povećanje energetske učinkovitosti, prenosi Index. Izbornik energetski učinkovitih proizvoda također omogućava dobavljačima, proizvođačima i prodavateljima opreme/proizvoda mogućnost predstavljanja njihovih proizvoda i usluga. I drugi dobavljači i proizvođači pozvani su uključiti se u ovaj program. Također, proizvođači, maloprodajne trgovine i instalateri koji svoje energetski učinkovite proizvode žele učiniti dostupnima u Hrvatskoj te unaprijediti razinu usluga, mogu zatražiti REENOVA+ financiranje putem partner banaka. Financiranje provedbe REENOVA+ programa osigurano je iz sredstava EBRD donatorskog fonda ('Shareholders Special Fund'). EBRD je do sada osigurao preko 2.8 milijardi eura za financiranje projekata održive energije u suradnji s više od 100 lokalnih financijskih institucija u 24 države.
Energetika.ba


Erste banka prva na tržištu prihvatila Reenova+ program EBRD-a
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) provodi programe energetske učinkovitosti u 24 zemlje, pri čemu je u te programe, ukupne vrijednosti veće od četiri milijarde eura, uključeno više od 100 financijskih institucija. Erste banka je prva banka u Hrvatskoj, koja je prepoznala vrijednost ovog programa te da se kao prva Banka u Hrvatskoj priključila programu Reenova+, namijenjenom poticanju ulaganja u stambenu energetsku učinkovitost građana. Putem programa može se zatražiti kredit, primjerice za toplinsku izolaciju zidova, nove prozore, nabavu energetski učinkovitijih kućanskih ili kupaonskih uređaja. Samo ulaganje donosi i višestruke uštede na energiji u budućnosti jer vlasnicima može smanjiti potrošnju za deset do čak 50 posto od sada potrošene energije. Program Reenova+ trebao bi potaknuti energetsku obnovu, nudeći istodobno financijska i tehnička rješenja putem online izbornika na web stranici programa reenovaplus.hr, na kojoj se nalazi popis raznih energetsko prihvatljivih proizvoda. Sredstva se mogu koristiti za građevinske radove, primjerice ugradnje novih prozora ili materijala za toplinsku izolaciju krova i fasade. Isto tako, njima se može unaprijediti sustav grijanja u objektu, primjerice korištenjem solarnih sustava za grijanje vode, nabavkom toplinskih pumpi ili ugradnjom energetski učinkovitih radijatora. Pored toga, mogu se koristiti i za ekološki prihvatljive klima uređaje, te za nabavku kućanske bijele tehnike, poput hladnjaka, perilice rublja ili perilice posuđa najvišeg A+++ energetskog razreda. U sklopu Reenova+ programa Erste banka će od 6. lipnja 2016. u svojoj ponudi imati potrošačke EKO kredite, namijenjene za kupnju energetski učinkovitih proizvoda, poput uređaja A+++ razreda, kupnji prozora s toplinskom izolacijom i sl., odobrenih od strane Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Osim za ostvarenje energetskih ušteda u domu, krediti se mogu iskoristiti za vikendice ili apartmane. Za sve one koji planiraju manja ulaganja u energetsko opremanje doma, od lipnja će moći zatražiti Mini Eko potrošački kredit u iznosu od 100,00 do 2.000,00 eura te uz rok otplate do dvije godine. Mini krediti se odobravaju uz fiksnu kamatnu stopu već od 5,90%, pri čemu se na obradu kredita ne naplaćuje naknada. No, to nije sve, jer se ovaj kredit odobrava bez zadužnice i izjave o zapljeni primanja. Ovi krediti namijenjeni su kupnji proizvoda definiranih popisom REENOVA+ programa i u cijelosti se moraju iskoristiti za ovu namjenu, pri čemu se odobrena sredstva uplaćuju na račun prodavatelja temeljem predračuna. EKO potrošački krediti namijenjeni su većim ulaganjima, poput promjene prozora, stavljanje fasadne izolacije, izolaciji krova, a odobravat će se u iznosu od 500,00 do 30.000,00 eura, te uz rok otplate od dvije do sedam godina. Kamatna stopa je cijelo vrijeme otplate kredita fiksna i kreće se od 5,90%, dok se naknada za odobrenje kredita ne naplaćuje. Za razliku od Mini kredita, 60% iznosa kredita mora se iskoristiti za definiranu namjenu, dok je 40% moguće iskoristiti za kupnju opreme koja nije definirana popisom EBRD-a, primjerice za ukrašavanje doma ili kupnju namještaja.
erstesvijet.bankarenje.hr

EBRD kroz komercijalne banke kreditira energetsku učinkovitost

Europska banka za obnovu i razvoj predstavila je program REENOVA+, program financiranja vrijedan 60 mil. eura kojim se kroz kredite komercijalnih banaka potiče građane da ulažu u energetsku učinkovitost u svom domu. "Program je namijenjen svim građanima, vlasnicima kuća i stanova, suvlasnicima apartmana. Bitno je da su fizičke osobe i da se radi o stambenim objektima. Dobivenim sredstvima građani će moći uložiti u energetsku obnovu svog doma, zamjenu stolarije, novu fasadu, novi toplinski i klimatizacijski sustav i slično. Kreditna linija će biti konkurentna na tržištu a procedura obrade kredita će biti brža i jednostavnija, bez troškova obrade kredita. Za sada se projektu pridružila jedino Erste banka, a u kroz nekoliko mjeseci očekujemo da će se pridružiti i druge banke", kazala je zamjenica voditelja projekta Goranka Tropčić Zekan. REENOVA+ krediti mogu se dobiti u iznosu do 50.000 eura, a korisnici kredita do 40% sredstava mogu upotrijebiti na uređenje doma. U ovom programu financiranja vlasnicima je na raspolaganju besplatna tehnička pomoć, savjeti, prijedlozi i moguća rješenja kao pomoć pri odabiru odgovarajućih energetski učinkovitih proizvoda. "Ulaganjem u energetsku učinkovitost živi se udobnije, troškovi za energiju su manji a vrijednost nekretnine je veća", kazala je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku i Sloveniju te dodala da je ta banka kroz 45 mil. eura plasmana u tri banke isfinancirala 79 projekata u Hrvatskoj. U proteklih 10 godina EBRD je u projekte energetske učinkovitosti uložila 2,8 milijarde eura u 22 države.

http://www.energetika-net.com/

Guardian: Portugal će biti četiri dana na obnovljivim izvorima
Portugal je uspio 107 sati u kontinuitetu sve svoje potrebe za električnom energijom podmiriti iz obnovljivih izvora energije! Sve svoje potrebe zemlja je tijekom četiri dana uspjela podmiriti ih hidroloških izvora, vjetra i Sunca i to u periodu od 6,45 h u subotu 7. svibnja do 5,45 srijede 11. svibnja, pokazuju analize nacionalne energetske mreže. Još 2013. Portugal je prema podacima Eurostata gotovo polovinu električne energije dobivao iz fosilnih izvora, 27% iz nuklearki, 13% iz hidroelektrana, 7,5% iz vjetra i 3% iz fotonapona. Lani su se brojke promijenile – vjetar zadovoljava 22% potreba, a svi obnovljivci zajedno 48%, kaže portugalsko udruženje za OIE. 2012. umanjili su potpore za nove vjetroelektrane, no od 2013. do 2016. u toj zemlji je niknulo novih 550 MW vjetroelektrana. Vijest iz Portugala dolazi samo par dana nakon što je Njemačka objavila da je iz zelenih izvora u nedjelju 15. svibnja pokrila gotovo sve potrebe za električnom energijom, što je dovelo do pojave negativnih cijena nekoliko sati tijekom tog dana. Struka specijalizirana za obnovljivce komentira da je riječ o trendu koji se počeo pojavljivati u Europi – lani u Danskoj, sada u Portugalu. “Ovo je bitno postignuće za jednu europsku zemlju, a ono što je danas izuzetno bit će uobičajeno u Europi za nekoliko godina. Energetska tranzicija dobiva zamah i ovakvi rekordi će biti i premašeni. Gradnja interkonekcija, politička volja i reforma energetskog tržišta su najbitniji. S pravim politikama vjetar će u 15 godina moći zadovoljiti četvrtinu potreba Europe za električnom energijom”, kaže James Watson, CEO SolarPowerEurope u Guardianu.
http://www.energypress.net/


Portugal predvodnik u čistoj energiji
Prije pet godina državni vrh ove sunčane i vjetrovite zemlje odlučio je smanjiti ovisnost o uvoznom fosilnom gorivu te započeo niz ambicioznih projekata korištenja obnovljivih izvora energije. Počeli su iskorištavati energiju vjetra, rijeka, sunčane svjetlosti i morskih valova. Danas se popularni kafići u Lisabonu, tvornice u Portu i luksuzna odmarališta u pokrajini Algarve većinom koriste čistom energijom. Gotovo 45 posto električne energije u Portugalu ove je godine poteklo od obnovljivih izvora energije. Portugal se nada da će 2011. postati prva država koja će uvesti državnu mrežu stanica za napajanje električnih automobila. “Sve sam ljubazne savjete čuo: Lijep je to san. Neće se moći mjeriti s postojećim sustavom. Preskupo je”, izjavio je portugalski premijer José Sócrates. Kako bi pokrenula promjenu energetskog sustava Portugala, vlada Joséa Sócratesa restrukturirala je i privatizirala elektrodistribucijska poduzeća u državnom vlasništvu kako bi stvorila dalekovodnu mrežu koja više odgovara obnovljivim izvorima energije. Na novo je tržište privatne tvrtke privukla jamčenim fiksnim cijenama u sljedećih 15 godina. Prevladani su dugogodišnji strahovi od manjka pouzdanosti i visokih troškova. Svjetla se u Lisabonu pale i kad zamre vjetar na golemoj vjetroelektrani Alto Minho sagrađenoj prije dvije godine. Troškovi proizvodnje i korištenja električne energije jednaki su europskom prosjeku. Državni vrh tvrdi da se troškovi nisu povećali jer se oslanjaju uglavnom na najjeftinije izvore obnovljive energije ? vjetar i vodu ? i zbog smanjenog ulaganja u privlačenje tvrtki koje bi gradile nove elektrane. Kad nova infrastruktura bude dovršena, pokretanje i održavanje sustava stajat će 1,7 milijardi eura manje nego prije, tvrdi Manuel Pinho, bivši ministar gospodarstva i napretka i jedan od izvršitelja projekta. Prošle je godine Portugal počeo izvoziti manje količine energije u Španjolsku, a u energetskom sektoru zaposleni su deseci tisuća radnika. Najveće domaće elektroprivredno poduzeće Energias de Portugal posjeduje vjetroelektrane u Iowi i Texasu kojima rukovodi američka tvrtka kći Horizon Wind Energy. U Portugalu je 2000. ostvaren prvi korak prema prelasku na nov energetski sustav tako što su razdvojeni sustavi proizvodnje i prijenosa energije. Najprije je vlada kupila sve plinovodne i dalekovodne mreže po poštenoj tržišnoj cijeni. Drugi je korak bila dodjela natječaja privatnim tvrtkama za gradnju i rukovođenje vjetroelektranama i hidroelektranama. Kad se cijela država počne napajati energijom koja se iskorištava iz vrlo nepredvidljivih prirodnih izvora, potrebno je uvesti naprednu tehnologiju i razviti žonglerske tehnike. Redes Energéticas Nacionais, distribucijska tvrtka koja posluje na području čitave države, služi se sofisticiranim modelom kojim predviđa vremenske uvjete, a pogotovo pojavu i širenje vjetrova, te računalne programe koji računaju koliko je energije proizvedeno na pojedinim elektranama. Otkako je država uvela nov energetski sustav, udvostručio se broj operatera za preusmjeravanje energije. “Potrebno je mnogo novih vještina. Riječ je o upravljanju u stvarnom vremenu i jako se puno odluka mora donijeti svakog sata ili svake sekunde”, kaže izvršni direktor R.E.N.-a Victor Baptista. Pojedini programi usklađuju iskorištavanje vode i vjetra: vjetroturbine pumpaju vodu uzbrdo tijekom noći kad ima najviše vjetra, a voda danju teče nizbrdo i proizvodi struju kad je potrošnja najveća. Distribucijski sustav Portugala danas je dvosmjerna ulica. Osim što proizvodi energiju, prikuplja novu od čak i najmanjih generatora kao što su krovne solarne ploče. Međutim, ulaganje u zelenu energiju nije svima po volji, naročito borcima za zaštitu prirode, koji tvrde da vjetroturbine narušavaju staništa ptica, a riječne brane uništavaju šume hrasta plutnjaka. Prema izvještaju Međunarodne agencije za energetiku, troškovi potrošnje električne energije u portugalskim kućanstvima porasli su za 15 posto u posljednjih pet godina. Osim toga projekti razvoja zelene energije ne zahtijevaju veći broj radnih mjesta. Prije pet godina u zabačenom gradu Mouri gradila se najveća solarna elektrana u državi. Tada je na gradnji radilo 400 ljudi, no danas tamo radi tek 20 do 25 zaposlenika. Ipak, stručnjaci za energetiku portugalski pothvat smatraju posebno uspješnim, a njihovim stopama krenut će i druge države. Prema podacima tvrtke IHS Emerging Energy Research iz Cambridgea u Massachusettsu, do 2025. godine Irska, Danska i Velika Britanija dobivat će 40 posto električne energije od obnovljivih izvora. SAD će kaskati s tek 16 posto. “Portugalsko iskustvo pokazalo je da je moguće tako opsežne promjene provesti u vrlo kratkom roku”, izjavio je premijer Sócrates.
Elisabet Rosenthal

Mislite li da bi vaša istraživanja bila lakše da ih, recimo, obavljate u Americi?

Apsolutno se slažem da se hrvatska znanost nedovoljno financira. Ali također se ne slažem s dosadašnjim modelom financiranja znanosti u Hrvatskoj – svakome po malo, a praktički nikome (tko se stvarno bavi znanošću) dovoljno. Financiranje znanosti mora izaći iz socijalističkih okvira. Moraju se financirati samo oni najbolji. A prednost se mora dati onim istraživanjima koja imaju mogućnost pokretanja gospodarstva. Hrvatska je izradila strategiju pametne specijalizacije, Europska komisija ju je prihvatila i sada imamo priliku izvući iz EU strukturnih fondova hrpu novca za istraživanja i razvoj koja se uklapaju u jedno od pet prioritetnih područja (energija, tj. energetske tehnologije jest jedno od tih 5 prioritetnih područja). Samo u tim projektima moramo biti pametni, inovativni, udruženi (pod udruženi mislim ne jedni drugima zapinjati noge, već upravo suprotno, jedni drugima pomagati u dobivanju i izvršavanju projekata).

Znači li to da od nove vlade, kad je posrijedi financiranje znanosti, očekujete pozitivan pomak?

Na žalost od nove vlade, baš kao i od onih prethodnih, nemam velika očekivanja. Vjerojatno ste i sami primijetili da ih znanost i obrazovanje opće ne zanimaju. I nisu bili predmet pregovora. Slično je bilo i s prošlom vladom – fotelja ministra znanosti je bila doslovce zadnja koju su popunili. Ministrima znanosti u zadnje vrijeme kao da je bilo više stalo da zadovolje one na vlasti, nego da stvarno nešto naprave za znanost i obrazovanje. Na žalost, oni na vlasti ulaganja u znanost i obrazovanje smatraju troškom.

Dakle, prije bilo kakvog mahanja programima potrebno je učiniti klik u glavama političara. Što je potrebno da bi se stvari počele mijenjati, kad je u pitanju odnos države prema znanosti?

Stvari će se početi mijenjati tek kad oni na vlasti ulaganja u znanost i obrazovanje počnu smatrati investicijom. Jer upravo su znanost i obrazovanje glavni pokretači razvoja svake države (naravno dugoročno). U znanosti moramo biti kompetitivni na EU i svjetskom nivou – Hrvatska je presiromašna država da može financirati bavljenje znanošću kome god i što god mu/njoj padne na pamet. Fokusirajmo se na ono u čemu smo već dobri i nastojmo u tome biti još bolji, pa i najbolji.

Hrvatska mora u sebi prepoznati priliku i iskoristiti je da u nečemu i mi budemo lider, a ne onaj koji uzima tehnologije koje razvijene zemlje više ne žele. Hrvatska može biti lider u primjeni obnovljivih izvora energije, posebice sunca i vjetra, ali i tehnologija vodika. Za takve kompleksne sustave vrlo je važno upravljanje njima (kada ih uključiti kada isključiti, kada preći s jednoga na drugi oblik, itd.) i tu su znanja koja se mogu steći samo primjenom. Bitno je jedino da primjenu počnemo prije drugih. Ako budemo neodlučni i čekali (p)ostati ćemo samo korisnici. Kombinacijom informacijskih tehnologija (u kojima smo već jaki) i tehnologija za korištenje obnovljivih izvora energije (uključujući i vodikove tehnologije) u kojima možemo postati jaki ako se na to fokusiramo možemo postati izvoznici pametnih energetskih tehnologija.

Do tada ćemo i dalje svjedočiti odljevu mozgova?

Nije problem što nam najbolji studenti odlaze u inozemstvo. Problem je što ne stvaramo uvjete da nam se vraćaju. Odlazak u inozemstvo može biti jako korisna stvar ako se (barem neki od njih) vrate sa novim znanjima, novim radnim navikama. Pa i ja sam povratnik, i drago mi je da sam se vratio. U SAD-u je možda bolje (bolji standard, bolji uvjeti rada, uređeno društvo, uglavnom sve funkcionira), ali u nas je ljepše – život je ugodniji, opušteniji, manje stresa na poslu, a više se uživa u životu. Istina, naša istraživanja su zbog toga nešto sporija. To me u početku strašno frustriralo, a onda sam se malo po malo prilagodio i shvatio da upravo taj sporiji tempo rada i života je zapravo pozitivna stvar.

'VELIKI SKOK'

Projekt Giantleap se bavi istraživanjem korištenja vodika (goriva koje se može proizvesti iz obnovljivih izvora energije) i gorivnih članaka (tehnologije koja iz vodika proizvodi električnu energiju) u autobusima. Autobusi na vodik i gorivne ćelije već postoje, ali za razliku od osobnih automobila, još nisu u komercijalnoj upotrebi. Jedan od razloga je njihova previsoka cijena, a drugi je razlog njihova nedovoljna trajnost. Upravo na tom drugom problemu ćemo raditi na projektu Giantleap. Konzorcij koji će raditi na projektu čine Institut SINTEF iz Norveške koji je ujedno i koordinator tj. voditelj projekta, VDL (proizvođač autobusa iz Nizozemske), inženjerske tvrtke Bosch Engineering GmbH i ElringKlinger AG iz Njemačke, te Universite de Franche-Comte (odnosno njihov FC Lab) iz Francuske i naravno mi s FESBa. Projekt će započeti u drugom kvartalu ove godine i trajat će tri godine.

m.tportal.hr

'100 posto obnovljiva Hrvatska'
Europska unija troši milijardu eura dnevno na uvoz električne energije što znači da se obnovljivim izvorima energije ne koriste dovoljno. Hrvatska je posebna priča, na dnu smo ljestvice po korištenju sunčeve energije. Kako je povećati moglo se čuti na konferenciji '100 posto obnovljiva Hrvatska' u Splitu. Imamo besplatno sunce, vjetar, vodu, idealan geografski položaj, a obnovljive izvore energije koristimo mininalno. Primjerice Hrvatska iskorištava samo 0,26 posto sunčeve energije, dok je europski prosjek 3,5 posto. Zato nam je, kaže europarlamentarka Marijana Petir, nužna nova energetska strategija i nove kvote koje neće pogodovati energetskim lobijima. Nije u skladu s nacionalnim interesima da imamo 0 megavata kvotu za sunce, samo 120 megavata kvotu za vodu i 750 megavata kvotu za vjetar. Znači da ta naša strategija pogoduje nekim lobijima. Mi moramo napraviti kartu obnovljivih izvora energije sa ciljem da se točnmo zna gdje su prirodni resursi i da bi investitori mogli znati gdje ulagati, rekla je Petir. U protekle dvije godine potrošili smo previše novca za energetsku obnovu fasada, umjesto da smo poticali druge sustave energetske učinkovitosti, rekao je direktor Fonda za zaštitu okoliša, tako da je sada nacionalno financiranje prebačeno na europsko, a poticaji smanjeni. No u konačnici svima će se isplatiti, a najviše bi se isplatilo veće korištenje obnovljivih izvora energije. U Njemačkoj je prije dva mjeseca udio vjetra i sunca u ukupnoj proizvodnji električne energije u jednom danu namirio potrebe svih 82 milijuna građana. Hrvatska koja ima gegtrafski poloižaj bolji od Njemačke ima minimalni udio u korištenju solarnih kolektora za proizvodnju enerigije kao i fotonaponskih čelija za električnu energiju, istaknuo je Ljubomir Majdandžić, vd direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Stoga je i cilj ove konferencije '100 posto obnovljiva Hrvatska' potaknuti mjerodavne na korištenje sunca, vjetra, biomase i ostalih energetski učinkovitih sustava što bi dovelo i do otvaranja novih radnih mjesta ali i energetske neovisnosti zemlje.
www.hrt.hr

''100 posto obnovljiva Hrvatska''
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u suradnji s njemačkom Zakladom "Hanns Seidel" i Udrugom "Neda Prpić Gamiršek" u petak, 1. srpnja, u Splitu, ATRIUM-HOTEL grupa d.o.o. Domovinskog rata 49 A, organizira konferenciju "100% OBNOVLJIVA HRVATSKA". Pozdravne govore prilikom otvaranja konferencije u 9.00 sati će osim zastupnice Petir održati dr. Klaus Fiesinger, regionalni direktor "Hanns Seidela" za jugoistočnu Europu te Zlatko Ževrnja, župan Splitsko-dalmatinske županije. Sudionike konferencije očekuju predavanja domaćih i inozemnih stručnjaka iz područja zaštite okoliša i obnovljivih izvora energije među kojima su: Petar Liese, koordinator EPP kluba u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta, Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša, Ljubomir Majdandžić, v.d. direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, docent. dr. sc. Goran Krajačić, Fakultet strojarstva i brodogradnje te Irene Garcia, World Future Council. Europska komisija trenutno izrađuje procjenu učinka novog zakonodavnog okvira za obnovljive izvore energije za razdoblje nakon 2020. godine koji bi trebao biti upućen u proceduru Europskog parlamenta do kraja godine. Upravo je zato Europski parlament pripremio Izvješće na vlastitu inicijativu, u nadležnosti Odbora za industriju, istraživanje i energiju i dijelom Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, u kojem daje svoj doprinos kreiranju novog zakonodavstva EU, a mišljenje Odbora za okoliš izradila je zastupnica Petir. S obzirom na napredak RH u ispunjavanju nacionalnih ciljeva do 2020. godine, ali i imajući u vidu još uvijek neiskorišten potencijal obnovljivih izvora energije u RH koji može biti dodatni poticaj 'zelenom gospodarstvu' i otvaranju novih radnih mjesta te postizanju energetske neovisnosti, cilj ove konferencije je potaknuti sve razine vlasti, javni i privatni sektor da aktivno doprinesu ostvarenju preuzetih obveza. Petir u Split stiže 29. lipnja gdje se pod predsjedanjem potpredsjednika Europske pučke stranke Paula Rangela održava 16. Ljetna škola Europske mreže ideja (EIN) pod nazivom ''Mediteran - geopolitika i europske integracije. Izazovi i šanse'', a kojoj je domaćin hrvatska EPP delegacija koju čine zastupnici HSS-a i HDZ-a u Europskom parlamentu. Više od 200 sudionika iz politike, gospodarstva, poduzetništva, akademske zajednice, političkih konzultantskih kuća, novinara i predstavnika civilnog društva će na desetak panela i okruglih stolova raspravljati o aktualnim izazovima u Europskoj uniji i svijetu. Zastupnica Petir bit će sa svojim kolegom Miroslavom Mikolášikom supredsjedateljica panela o Ljudskom dostojanstvu i bioetici koji se održava 30. lipnja u 14 sati u Hotelu Le Meridien Lav Split.
www.laudato.hr

Greenpeace: Studija otkriva da Hrvatska može napustiti fosilna goriva i zaposliti tisuće ljudi
UOČI konferencije o klimi u Parizu na kojoj će predstavnici 196 zemalja razgovarati o klimatskim promjenama, Greenpeace u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje te Zelenom energetskom zadrugom, iznio je prijedlog scenarija prema energetskoj neovisnosti Hrvatske te prelasku na 100 posto obnovljive izvore energije, priopćili su iz Greenpeacea. Znanstvena analiza koju je naručio Greenpeace, a izradili stručnjaci s Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Zelene energetske zadruge, pokazuje na koji način Hrvatska može iskoristiti vlastite potencijale sunca, vjetra, vode i ostalih obnovljivih izvora energije. Na konferenciji za novinare glavne naglaske su iznjeli energetski stručnjaci Edo Jerkić i Leo Jerkić iz Zelene energetske zadruge, dr.sc. Goran Krajačić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, te Marko Gregović, predstavnik Greenpeacea. "Studija je naručena s ciljem ubrzanja trajne transformacije hrvatske energetike i udaljavanja od fosilnih goriva prema 100-postotnom udjelu obnovljivih izvora energije do sredine stoljeća. Ovo je prvi ovakav scenarij u Hrvatskoj, koji pokazuje da bez ikakvih ekonomskih gubitaka možemo u potpunosti prijeći na vlastite obnovljive izvore energije. Time Hrvatska postiže neovisnost o uvozu energenata, otvara zelena radna mjesta, privlači nove investicije i čuva okoliš" uvodno je istaknuo Gregović.

Potrebne investicije od 13 milijardi eura
U nova proizvodna postrojenja trebalo bi investirati 13 milijardi eura, no analiza pokazuje da bi se tijekom tranzicije uvelike smanjio uvoz energenata, čime bi se uštedjelo 4 do 5 milijardi eura godišnje. "Utjecaj na porast BDP-a bio bi četverostruk u odnosu na porast cijena energetskog sustava, a otvorilo bi se 65.180 novih radnih mjesta, čak 192.000 ako uključimo radna mjesta za proizvodnju biogoriva. Dodatno bi se izbjeglo 1,8 do 1,9 milijuna tona emisija CO2. Ušteđeni novac mogao bi se upotrijebiti za druge investicije koje bi otvarale dodatna radna mjesta", naglasio je Edo Jerkić iz Zelene energetske zadruge. Uz navedene zaključke koji prikazuju prednosti energetske tranzicije za razvoj zemlje, u analizi su obrađeni prikazi slučaja za pojedine sektore od posebnog interesa za Hrvatsku: kampove, apartmane, hotele, škole, otoke i OPG-ove. Analiza po sektorima pokazuje kako je lako ostvariti pozitivan multiplikacijski učinak primjenom malih distribuiranih izvora energije u kombinaciji s mjerama povećanja energetske učinkovitosti.

Obnovljiva energetika otvara radna mjesta
"Za razliku od tradicionalnog shvaćanja da se razvoj energetskog sektora događa kroz razvoj velikih industrija i centralizirane energetske infrastrukture koju predvode velike korporacije poput nacionalnih elektroprivreda i naftnih industrija, iskustva iz zemalja u kojima je postignuta 'zelena transformacija' govore upravo suprotno. Razvoj energetskog sektora događa se kroz razvoj manjih sustava koji će pridonijeti diversifikaciji lokalnih energetskih izvora uz zadržavanje najmanjeg utjecaja na okoliš. Nosioci takvog razvoja su male i srednje tvrtke i pojedinci; on prati njihovu tranziciju i predstavlja model postizanja energetske samoodrživosti na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou", ističe dr. Goran Krajačić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Obnovljiva energetika podrazumijeva velik investicijski potencijal kao i značajan broj radnih mjesta, posebno u manje razvijenim krajevima, na primjer na otocima i u Slavoniji. "Uz smanjenje troškova energije, dodatno bi se povećala konkurentnost i privlačnost navedenih osnovnih djelatnosti, proširila nova znanja i kompetencije za budućnost i stvorile osnove za društveno poduzetništvo i cirkularnu ekonomiju koje polako ulaze u sve strategije razvoja EU kao dugoročna rješenja za razvoj gospodarstva koje u jednakoj mjeri poštuje ekonomske, ekološke i društvene kriterije održivosti projekata", ističe Leo Jerkić iz Zelene energetske zadruge.

"Moramo napustiti prljave projekte"
"Studija je sada dostupna javnosti, a poslat ćemo je i relevantnim institucijama i strankama koje trenutno razgovaraju o formiranju Vlade. Hrvatskoj je potrebna dugoročna energetska strategija koja se zasniva na održivosti i energetskoj neovisnosti, dakle vlastitim zelenim izvorima. Želimo li ostati turistička zemlja koja se s pravom diči prirodnim ljepotama, moramo napustiti prljave projekte kao što su Plomin C ili bušenje Jadrana i okrenuti se 100% obnovljivoj energetici za koju imamo fenomenalne prirodne potencijale. Već nekoliko godina zaredom u svijetu se više ulaže u obnovljive izvore, nego u sve druge izvore zajedno. Želimo da se i Hrvatska uključi u taj svjetski i europski trend“, zaključuje Gregović.
www.index.hr

Prelazak na 100 posto obnovljive izvore energije do 2050. godine mogao bi spasiti velikim gospodarstvima 500 milijardi dolara
Novo istraživanje je konačno stavilo vrijednost dolara na budućnost energije obnovljivih izvora. Prema novom izvješću Climate Action Networka, ako SAD, Europska unija i Kina krenu prema korištenju 100 posto obnovljivih izvora energije do 2050., to bi im zajedno uštedjelo 500 milijardi dolara. Pomak u tom smjeru mogao bi spasiti živote oko 1,3 milijuna ljudi koji su prerano umrli zbog onečišćenja zraka i stvoriti 3 milijuna novih radnih mjesta do 2030. Ako to nije dovoljno dobar razlog za prelazak na obnovljive izvore energije, spomenimo i kako je istraživanje predvidjelo kako, ako sve zemlje krenu prema 100 posto obnovljivim izvorima, globalno zatopljenje neće prijeći prag od 2 stupnja Celzijusa, za koji znanstvenici smatraju da je “točka bez povratka” za klimatske promjene, navodi sciencealert.com.

Ako se ciljevi ostvare rezultati će biti impresivni
Istraživanje je ispitivalo kako su korištenje fosilnih goriva i emisija stakleničkih plinova bili vezani za gospodarstvo, zdravlje i posao na tržištu tri glavne ekonomije, i procjenjuje kakav bi učinak klimatske promjene mogle imati na tim područjima. Europska unija ima za cilj smanjiti najmanje 40 posto svojih emisija stakleničkih plinova ispod razine iz 1990. do 2030. godine. SAD se zalaže za smanjenje emisije stakleničkih plinova ispod 28 posto, koliko je bilo u 2005. godini, a Kina želi dobiti 30 posto energije više iz nefosilnih izvora do 2030. Ako se uspiju držati tih ciljeva zajedno će spriječiti oko 113.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja zraka i spasiti 33 milijarde dolara te stvoriti milijun novih radnih mjesta – što je prilično impresivno. Izvješće ide korak dalje i istražuje što će se dogoditi ako sve zemlje počnu koristiti 100 posto obnovljive izvore energije do 2050. godine, a uštede su poprilično impresivne.

Hrvatska ne napreduje
U Hrvatskoj se planira do 2018. izgraditi TE Plomin C – to znači zamjenu postojeće TE Plomin 1 u cilju modernizacije i povećanja kapaciteta, a sve kako bi se izgradio dugoročno siguran i stabilan izvor električne energije. TE Plomin C predviđen je po konceptu suvremenih termoelektrana čiste tehnologije, te će raditi ili na ugljen ili na plin. Radi se o fosilnim gorivima, tako da se Hrvatska i dalje ne okreće obnovljivim izvorima energije, kao niti smanjenju emisije stakleničkih plinova, na što upozoravaju Zelena akcija i Greenpeace Hrvatska. Oni tvrde kako je Plomin C zapravo ekonomski, ekološki i zdravstveno štetan projekt. Ugljen je ekonomski isplativiji, a plin ekološki prihvatljiviji, no HEP je unatoč tome uporan s gradnjom TE na ugljen jer je on energent koji ima najmanji geopolitički rizik dobave. Pravdaju se tome da u svim strateškim dokumentima EU ugljen se i dalje vidi još dugo, barem do 2050. godine kao izvor koji osigurava stabilnost opskrbe električnom energijom.

Sve više zemalja okreće se obnovljivim izvorima energije
Iako je napredak spor, cilj nije nemoguć. Naime, početkom godine Costa Rica je uspjela u cijeloj zemlji uvesti 100 posto obnovljivih izvora energije, za samo 75 dana. Kina razvija vjetroelektrane, a već proizvodi više energije vjetra nego SAD nuklearne energije. U SAD-u, Teksas će uskoro prijeći na 100 posto obnovljive izvore energije, a novo istraživanje je pokazalo kako male urbane solarne instalacije mogu napajati Kaliforniju. Njemačka je 2014. pokazala da može pola energetskih potreba osigurati koristeći solarnu energiju. Čak postoje i vjetroturbine na Eiffelovom tornju u Francuskoj.Sve je jasnije da imamo tehnologiju koja može zaustaviti ovisnost o fosilnim gorivima, samo moramo ohrabriti političare i poslovne subjekte u spoznaju da je to prava stvar koju mogu napraviti. Istraživanja bi mogla pomoći. Uostalom, budućnost je već tu.
Izvor: narod.hr/sciencealert.com

Investicije se sele u područje obnovljivih izvora

Podaci Svjetske banke upućuju na to da se odvija prelazak prema niskougljičnom gospodarstvu. Investicije u područje obnovljivih izvora energije činile su više od 1/2 svih privatnih investicija u 2015. godini, što upućuje na to da se upravo odvija prelazak prema niskougljičnom gospodarstvu, navodi se u izvješću Svjetske banke. Prema tom izvješću, privatne investicije su u 2015. iznosile 111,6 mlrd. dolara, od čega su gotovo 2/3 bile u obnovljive izvore, a cijele te godine bile su veće nego u prethodnih pet godina zajedno. Tako je područje Sunčeve energije ostvatrilo za 72% više investicija nego u prethodnih pet godina. Promatrajući po izvorima energije, u Sunčevu energiju je uloženo 9,4 mlrd. dolara privatnih investicija, kao i u energiju vjetra, dok je u hidroenergiju uloženo 2,9 mlrd. dolara i u geotermalnu energiju 1,3 mlrd. dolara. U Africi su najviše investicija privukli JAR i Maroko, u Južnoj Americi Čile, a u Aziji Kina. Investicije u konvencionalne izvore energiju su pale za 30% u 2015. odnosu na 2014. godinu, na 37,6 mlrd. dolara, prije svega zbog pada cijena nafte i plina. Ukupno gledajući , investicije u energetski sektor privukle su oko 34% svih privatnih investicija u svijetu. Međutim to nije bilo dovoljno da energetika zauzme vodeće mjesto kao najprivlačniji sektor za privatne investicije, već je to promet, u kojem prednjači Turska koja je u 2015. godini potpisala više golemih ugovora u prometu, poput onog za izgradnju nove istanbulske zračne luke, vrijednog 35,6 mlrd. dolara, javlja novinska agencija UPI.
www.energetika-net.com

Vjetar i sunce sve konkurentniji u odnosu na konvencionalne izvore energije

"Zahvaljujući političkoj i ekonomskoj podršci obnovljivim izvorima energije u Njemačkoj, Španjolskoj i drugim zemljama u proteklih dvadeset godina, napravljen je ogroman napredak u pogledu efikasnosti, pogotovo kod vjetroparkova i fotonaponskih panela", kaže Bojan Reščec, direktor RP Globala u Hrvatskoj.

U intervjuu za Balkan Green Energy News istaknuo je da se ta dva segmenta potvrđuju kao najjeftiniji vid proizvodnje električne energije na sve većem broju tržišta, pored toga što su najčišći.

Kako se troškovi proizvodnje rapidno smanjuju, energija iz obnovljivih izvora postaje konvencionalnija i RP Global prilagođava tome svoj pristup, kaže Reščec.

"Radimo na projektima u zemljama u kojima ne postoji sistem poticajnih mjera; stoga moramo biti konkurentni na tržištu, s najnovijom tehnologijom i najnižom proizvodnom cijenom", rekao je i dodao da je glavni cilj kompanije proširenje portfelja proizvodnih kapaciteta te koncentriranje na Zapadnu Europu i odabrane zemlje Centralne i Istočne Europe, kao i Latinsku Ameriku.

Prema njegovim riječima, glavni kriterij za odabir zemlje je dobro definiran pravni okvir, kao i načelna politička podrška proizvodnji energije iz obnovljivih izvora.

Upitan o primjeni novog zakonskog okvira za obnovljive izvore u Hrvatskoj i donošenju pratećih propisa, sugovornik BGEN-a je napomenuo da je prošla vlada sastavila neke od podzakonskih akata, ali da ih nije usvojila.

"Već neko vrijeme čekamo da nastavimo s aktivnostima, jer još nismo dobili jasnu poruku od donosilaca odluka. Sada smo dobili poziv da sudjelujemo u postupku više nego prije, ali ipak – potrebni su nam odgovori na neka bitna pitanja. Voljeli bismo više ulagati u Hrvatsku ukoliko nas bude motivirao pravni okvir", kazao je.

Reščec kaže da će značaj skladištenja energije porasti jer da se u energetskom sektoru baterije mogu koristiti na razne načine, kao i da je decentraliziranje proizvodnje, uglavnom vezano za energiju sunca, interesantna oblast za kompaniju, prenosi Croenergo.eu.

RP Global je u travnju pustio u rad vjetroelektranu Rudine sjeverozapadno od Dubrovnika, čime je postao najveći investitor u energiju vjetra na hrvatskom tržištu. Kompanija, čija su sjedišta u Beču i Madridu, ima elektrane u Portugalu, Poljskoj i Hrvatskoj te ugovore o održavanju tri vjetroparka u Francuskoj i solarne elektrane u Tanzaniji. Ukupna vrijednost njene aktive je prošle godine iznosila 383,1 milijun eura, a ima oko stotinu zaposlenih.

Energetika.ba

Vjetar i Sunce pokretat će metro u prijestonici Čilea

Više od polovine energije (60 posto), koju koristi metro u Santiagu bit će energija vjetra i Sunca od 2018. godine, izjavila je danas predsjednica Čilea, Michelle Bachelet. Metro na taj pogon u čileanskom glavnom gradu bit će prva podzemna željeznica u svijetu koja će koristiti tu vrstu energije. "Podzemna željeznica kreće u novu budućnost za čovječanstvo, u budućnost saobraćaja koji ne zagađuje životnu sredinu", rekla je ona povodom početka izgradnji prve metro stanice s takvim izvorom energije. Da bi se postigao cilj od 60 posto izvora te obnovljive energije u metrou, bit će izgrađen fotonaponski pogon i park vjetrenjača u pustinji Atakama, najsuhljem dijelu na planeti. Cijeli projekat koštat će 500 miliona dolara. Metro u Santiagu ima 100 stanica i pet linija ukupne dužine 103 kilometra, a dnevno prevozi 2,5 miliona putnika.
ba.n1info.com


Zbog viška solarne energije Čile gradi infrastrukturu za distribuciju iste

Početkom maja Nemačka je zahvaljujući suncu i vetru proizvela toliko energije iz obnovljivih izvora da su njene cene otišle u negativnu zonu, što znači da su korisnici energije u tom (kratkom) periodu bili plaćeni za upotrebu iste. Slična situacija sada se desila i u Čileu, čija solarna industrija je toliko uznapredovala da sada može da poklanja elektičnu energiju. Naime, cene solarne energije u ovoj zemlji su bile na nuli 113 dana u ovoj godini zaključno sa aprilom, što je dobro za kupce, ali loše za proizvođače energije koji se bore za profit, kao i za one koji ulažu u inovacije u ovom sektoru i koji se bore za nove vidove finansiranja. Čile je ulagao u razvoj solarne industrije zbog rasta u rudarskom sektoru ali i rasta standarda stanovništva, no sada je tražnja za energijom usporila zbog pada proizvodnje bakra na globalnom nivou. Zato solarne elektrane sada proizvode više energije nego što je potrebno, posebno u Atakama pustinji, koja je centar ove energetske industrije tamo, a koja nema infrastrukturu za distribuciju viška energije dalje. Kada bi proizvedenu solarnu energiju uspevale da distribuiraju u ostatak zemlje, tamošnje kompanije ne bi trpele tolike gubitke, jer bi cena energije bila “razumnija”. Zato čileanske vlasti otpočinju izgradnju linije za distribuciju energije duge 3.000 kilometara koja bi trebalo da bude završena u ovoj godini. Od toga će, smatraju, imati koristi i korisnici ali i proizvođači energije. Inače, kapacitet za proizvodnju solarne energije glavnog proizvođača energije u Čileu, SIC-a, se od 2013. učetvorostručio, na 770 megavata. Energija se proizvodi u nekoliko delova zemlje te uspeva da podmiri potrebe 90% stanovništva. Plan je da se enerija učini dostupnijom i ostatku zemlje.
bif.rs

Transformacija industrije nafte i plina je nužna realnost, a način na koji se provodi je u domeni izbora pojedinih kompanija

Dejan Ljuština, član Uprave i partner za konzalting u PwC Hrvatska te lider za konzalting usluge u sektoru telekomunikacija i energetike u regiji jugoistočne Europe, sudjelovao je na današnjoj konferenciji Energetska budućnost Hrvatske, koja se u organizaciji poslovnog tjednika Lider održala u Hypo Centru održavši okupljenima stručnu prezentaciju "Budućnost energetike: Strateški pogled na transformaciju energetskog sektora“, stoji u priopćenju.

Tom prilikom je istaknuo:
"Uslijed utjecaja svjetskih mega trendova sektor energetike će se značajno promijeniti. Rastuća urbanizacija, demografski pomak, tehnološki napredak i sve veća svjesnost o važnosti održavanja niske razine CO2 značajno utječu na transformaciju. Postoji dilema - je li važnija sigurnost pristupa jeftinoj energiji ili je važnija nisko-ugljična energija. Energetska transformacija je realnost - pitanje je kada će se ona dogoditi i koliko će dugo trajati.

Vlade svih država svijeta u Parizu su odlučile krenuti s transformacijom i obvezale se na daljnje smanjenje emisije, no pitanje je kako će postići te ciljeve i hoće li svi implementirati ono na što su se obvezali.

Rast potražnje za naftom usporava na globalnoj razini, dok na razvijenim tržištima čak i pada. To značajno utječe na naftne kompanije koje se tijekom vremena nisu puno mijenjale - tromi su sustavi koji su navikli poslovati po ustaljenim procedurama, nisu fleksibilni i ne prilagođavaju se lako te nisu sklone izlaganju riziku.

Svjedočimo utjecaju tehnologije na cjelokupni lanac vrijednosti - nove tehnologije za istraživanje i eksploataciju, digitalizacija naftnih polja, korištenje big data, korištenje naprednih uređaja, IoT pomažu im biti efikasnije u onome što rade. U industriji električne energije su također vidi utjecaj tehnologije i jasno okretanje prema obnovljivim izvorima energije, distribuirana proizvodnja i skladištenje proizvedene energije kao i veći fokus na potrebe potrošača. Na primjer, kupci također ulaze u područje proizvodnje električne energije - IKEA u SAD-u na svojim zgradama ima solarne panele za proizvodnju energije za vlastite potrebe.

Transformaciju cjelokupnog sektora najbolje pokazuju primjeri država poput Saudijske Arabije i Norveške koje su svoje bogatstvo izgradile na eksploataciji sirove nafte, koje i dalje drže veliki udio u ukupnoj svjetskoj proizvodnji. Naime, Saudijska Arabija najavila je ambiciozan plan radikalnog smanjenja ovisnosti o nafti tako da bez nafte mogu živjeti već od 2020. godine. Norveški državni fond odlučio je povući sva ulaganja iz industrija temeljenih na ugljenu, a sama država značajno promovira smanjenje štetnih emisija te do 2025 potpuno zabraniti automobile na konvencionalna goriva. Transformacija se vidi i na primjeru kompanije TOTAL, jedne od najvećih naftnih kompanija u svijetu, koja planira u sljedećih 20 godina 20 posto ukupnih ulaganja usmjeriti u nisko-ugljične projekte, navodi se u priopćenju.
limun.hr

Velike europske naftne kompanije okreću se obnovljivim izvorima

Najveće europske naftne kompanije, nakon što su izgubile milijarde dolara tijekom dvogodišnjeg trenda pada cijena nafte na tržištima, intenziviraju svoj ulazak u obnovljivu energiju u potrazi za izvorima svojih budućih prihoda.

Shell, Eni, Total i Statoil najavili su u proteklih nekoliko tjedana ukupna ulaganja u 'zelenu' energiju od otprilike 2,5 milijardi dolara u nastojanju da diverzificiraju svoje osnovno poslovanje – plinski i naftni biznis.

Francuska naftna kompanija Total objavila je da želi u idućih 20 godina postati lider u obnovljivim izvorima energije i pohranjivanju struje. Među europskim srodnim kompanijama najavila je najveća ulaganja u 'zelenu' energiju.

Nedavno je za 1,1 milijardu dolara kupila tvrtku koja se bavi skladištenjem energije Saft. Od 2011. godine drži i većinski udjel u proizvođaču solarnih panela SunPower.

Ti poslovi dio su Totalove izražene ambicije, a kako bi ubrzala aktivnosti na tom području kompanija će od 1. rujna zaposliti i člana izvršnog odbora koji će voditi novi odjel za plin, obnovljive izvore i energiju.

"Ljudi inoviraju kad su stjerani uza zid. Morate inovirati, jer ako se samo držite svoje pozicije jednostavno ne možete stvarati novac", rekao je protekloga tjedna izvršni direktor Totala Patrick Pouyanne.

Shell, najveća europska naftna kompanija također osniva odjel posvećen 'novim energijama', u koji će inkorporirati svoju proizvodnju energije iz vjetra i sunca, kao i ulaganja u vodik i biogorivo, pokazuju interni dokumenti koje je Reuters dobio na uvid.

BP je nedavno podigao svoju procjenu globalne proizvodnje struje iz 'zelenih' izvora do 2035. godine na 15 posto.

"Te kompanije imaju na tisuće milijardi dolara naftnih rezervi u svojim knjigama. No, za 10 godina, ako se nastavi smanjivati troškovna krivulja solarne energije, a tehnologija baterija omogući transport energije gdje god nam se ukaže potreba, hoće li se te rezerve ikada početi crpiti?", pita se Ben Warren, čelnik za financiranje energetike i zaštite okoliša pri konzultantskoj tvrtki Ernst&Young.

Ipak, zasad su najavljena ulaganja toga sektora u 'zelenu' energiju neznatna s obzirom na njihova ukupna kapitalna ulaganja, prenosi SEEbiz.eu.

Primjerice, Shellova najavljena ulaganja od 200 milijuna dolara u nove energetske aktivnosti manja su od jedan posto njegovih ukupnih kapitalnih ulaganja, koja se godišnje kreću oko 30 milijardi dolara.

"U ovome trenutku ulaganja velikih naftnih kompanija u obnovljive izvore su mala u odnosu na njihov ukupni kapital, a s obzirom na rane faze, ne ostvaruju se ni značajniji povrati", ocjenjuje Rohan Murphy, jedan od direktora u Allianz Global Energy fondu, koji ulaže u kompanije poput Shella i Totala.

Energetika.ba