Fondom od dva bilijuna dolara smanjuju ovisnost o nafti, a kupovati će i dionice Applea, Googlea i Microsofta
Uz investiranje u domaću privredu, novcem fonda bi se kupovale dionice svjetskih divova, a novca će biti toliko da bi fond mogao preuzeti Google, Apple, Microsoft i Berkshire Hathaway. Saudijska Arabija namjerava preko Javnog investicijskog fonda (PIF), koji bi trebao kontrolirati dva bilijuna dolara, smanjiti ovisnost o prihodima od nafte i pripremiti ih za kraj naftne ere. Taj je plan iznio princ Muhammed bin Salman u intervjuu za Bloomberg. Kako prenosi Večernji list, uz investiranje u domaću privredu, novcem fonda bi se kupovale dionice svjetskih divova, a novca će biti toliko da bi fond mogao preuzeti Google, Apple, Microsoft i Berkshire Hathaway. 'Bez sumnje, to će biti najveći fond na svijetu', kazao je Salman te dodao kako taj fond već ima akcije u Saudi Basic Industries Corp, najvećoj bliskoistočnoj kompaniji koja je na burzama i najvećoj saudijskoj banci National Commercial Bank, a aktivan je i u inozemstvu. Jedan od prvih koraka na tom putu stvaranja megafonda bit će javna ponuda saudijskog naftnog giganta Aramco koji bi kasnije trebao biti pretvoren u industrijski konglomerat. Prva ponuda dionica mogla bi biti ostvarena već iduće godine, a vjerojatno je da će u prvoj fazi Saudijska Arabija prodati tek pet posto dionica. Prema sadašnjem planu, do 2020. godine planiraju povećati udio ulaganja u inozemstvu na 50 posto. Prema predviđanjima princa Muhammeda bin Salmana, Saudijska Arabija će u roku od 20 godina provesti diversifikaciju svoje ekonomije tako da neće isključivo ovisiti o nafti. Saudijska Arabija već je započela strukturalne reforme kako bi, zbog pada cijena nafte, zadržala budžetski deficit ispod 15 posto BDP-a. No, pitanje je dolaze li ovakvi potezi prekasno. U studiji MMF-a navodi se da su zemlje iz ovog dijela svijeta propustile možda i najbolju šansu za ovakve poteze – period kada je cijena nafte bila iznad 100 dolara za barel.
http://www.poslovni.hr


Saudijci kreću u projekt solarizacije
Cijene nafte, još uvijek glavnog energenta i jednog od ključnih roba suvremenog gospodarstva, nerijetko se na tržištu ponašaju poput dobitaka u igrama na sreću. Velike skokove pratili su neočekivani padovi , a najave promjena obično su neznatne pa dolaze kao iznenađenja, i za investitore na tržištu kapitala i za menadžere u naftnom sektoru. U jeku pada cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, koja je potpomognuta inovativnim tehnološkim rješenjima, poglavito američkih kompanija, koje su u mogućnosti eksploatirati naftu sa prije teško dostupnih resursa, te uz odluku OPEC-a o ne smanjivanju proizvodnje, nafta je preplavila globalno tržište. Postalo je jasno da komoditet naftnog resursa u izdašnim količinama više nije dovoljan za sustavno upravljanje cijenom, te da više ne ovisi naftnom kartelu, tim više o jednoj državi. Ime igre “cijena nafte” promijenjeno je u “postotak tržišta nafte”. Među jednima od najokorijelijih zemalja po pitanju ovisnosti o nafti, uvlači se promjena paradigme na zadnje očekivano mjesto – Sudijskoj Arabiji, ovakve promjene mogle bi biti okidač tektonskim poremećajima na Bliskom istoku, koje će se naposljetku odraziti u globalnom razmjeru.

Princ Turki Bin Saud Bin Mohammad Al Saud član je vladajuće obitelji Saudijske Arabije. Lako je zaključiti da je čovjek vidljivo otvoren prema zapadnjačkim utjecajima u ovom bogatom naftnom kraljevstvu. Bez medijske buke, Turki u suštini pomaže Saudijskoj Arabiji u ostvarenju velikog ulaganja u solarnu energiju.

U blizi glavnom grada Rijada, ondašnja vlada priprema izgradnju komercijalno razmjerne tvornice solarnih ploča. S obzirom na činjenicu da Saudijci potroše četvrtinu nafte koju sami proizvedu, bili su primorani orijentirati se i na druge izvore energije. Uzevši u obzir i činjenicu da ta potrošnja raste i do 7% godišnje, stanje u gospodarstvu je alarmantno.

Međutim, s pozitivne strane, Turki se već osvrnuo na dvije tvrtke s kojima će, u korelaciji, nastojati ostvariti ovaj projekt prema zamislima. Državna agencija za istraživanje i razvoj pod imenom “Grad kralja Abdulaziza za Znanost i Tehnologiju”, te “Taqnia”, tvrtka koja je otprije poznata javnosti zbog ulaganja u obnovljivu energiju i na tome ne misli stati, institucije su u koje Turki ulaže svoje povjerenje. “Imamo jasan interes u solarnu energiju i uskoro će se eksponencijalno širiti diljem Kraljevstva”, rekao je član vrhovne državne obitelji.

Ministarstva su etiketirana kao najveći trošioci fosilnih goriva, prodavajući potrošačima benzin za nevjerovatnih 50 centi po galonu. Arapi većinu svog elektriciteta stvaraju gorenjem nafte, kao jedna od rijetkih zemalja koja još od ovakve prakse nije odustala. Gotovo sve njihove elektrane smatraju se neučinkovitima, a takvi su i klima uređaji. Iako zemlja ima samo 30 milijuna stanovnika, šesti su u svijetu po visini konzumacije nafte. Svi se slažu da je vrijeme za promjenu. Njihova motivacija nije povezana sa globalnim zatopljenjem, jer ne žele ostati bez fosilnih goriva koja donose profit – investiranje u solarnu energiju gledaju kao očuvanje globalne naftne moći.

Kada bi Saudijci nastavili s ovako visokom potrošnjom goriva, posljedice bi bile kataklizmične. Solarizacija je bila sljedeći logični korak. Zasigurno, prvi je potez smanjenje potrošnje nafte. Preduvjete ova zemlja definitivno ima, ističući činjenicu da Saudijska Arabija skoro ima najjintenzivniju sunčanu svjetlost na planeti. Dakle, u isto vrijeme mogu riješiti dva problema – problem smještanja solarnih ploča, te onaj osamljenosti i neiskorišenosti većeg dijela pustinje. Dakle, te bi ploče svoje mjesto pronašle u ogromnim pješčanim područjima.

Prije četri godine, 2012., Arapi su najavili veliki projekt gradnje istih, čak 41 gigavat sunčanog kapaciteta, malo više nego što danas imaju vodeći Nijemci. Cijene energije proteklih su godina pale za popriličnih 80% zbog kineskih ulaganja u jeftine solarne ploče. Međutim, planovi su daleko veći od prostog ulaganja u postavljanje ploča diljem zemlje. Saudijska Arabija planira njihov izvoz, a među potencijalnim kupcima već se nalaze i Sjedinjene Države.

Ali, kao što to obično biva, čak i uz najmanje sitnice mogu se javiti značajni problemi. Proizvodnja je trenutno izričito spora, a kao razlozi se navode sukobi među birokracijom, tehničke prepreke, problemi izazvani olujama i naftne subvencije. Upravo su na te subvencije uspjeli potrošiti više od 10% BDP-a, a u brojkama to iznosi 80 milijardi godišnje. Lokalna tvrtka Aramco prodaje naftu Saudijskoj elektroprivredi za 4$ po bačvi, kolika je zapravo i trošak proizvodnje. Globalna cijena nafte po bačvi do nedavnih padova bila je situirana na 60$ – čineći razliku u odnosu na Saudijce od šokantnih 56$. Nagađa se čak i da bi razlika mogla postati veća, jer europsko tržište nafte ima naviku povremenog rasta.

Sigurno je jedino da Arapi nemaju namjeru smanjiti subvenciju za fosilna goriva. Mnogi građani na jeftinu energiju gledaju kao urođeno pravo, a poskupljivanje istog izazvalo bi nezadovoljstvo mnogih. U međuvremenu, dužnosnici raspravljaju o načinima promoviranja obnovljive energije. Obećavajući energetski izazov sigurno predstavlja obala Crvenog mora, za čiju je izgradnju i razvitak većinski zaslužan kralj Abdullah bin Abdulaziz al Saud, a ostatak se pripisuje tvrtci Aramco. Unatoč tom vrlo razvijenom području, središte razvoja sjevera leži u selu Rabigh gdje se nalazi

ogromna naftna elektrana. Sagrađena 2012. godine, sastoji se od šest kružnih skladišnih spremnika. Svaki od njih drži do 14 milijuna galona nafte, koje tvornica potroši u roku od tjedan dana. Ona također potroši oko pola milijuna galona svježe vode koja služi za pokretanje turbina uz pomoć pare.

Svoje je mjesto tamo našla i jedna desalinacijska tvornica. Unatoč tome što je malena po državnim standardima, zapravo je veličine dva nogometna terena. Njena je namjera usisavanje vode iz Crvenog Mora u svrhu izdavajanja velikih količina soli. Svaki korak u obradi i tvorničkom procesu temelji se na elektricitetu, koji dolazi od nafte. Prvi pokušaji rada sa solarnom energijom zabilježeni su tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća. Princ Turki izrazio je želju za još jednom tvornicom, koja bi trebala biti najveća u svijetu, iskljujuči Kineze.

Veliku ulogu u svemu ovome ima ranije spomenuti Aramco, koji glasi za najvažniju tvrtku Saudijske Arabije u ovom području. Projekti tog naftnog giganta trebali bi se odigrati na područjima skupih goriva, i to u sljedećih pet godina. Solarna energija, kako saznajemo, vjerovatno će koštati više nego ona električna iz konvencionalnih elektrana, ali samo zato je dobivaju naftu potpomognutu supstitucijskim sredstvima. Ovo je najvažniji razlog za ogroman profit koji će ostvariti Vlada, pogotovo na privatnim tvrtkama. Kraljevska obitelj velike planove kuje i sa ostalim Saudijskim gigantima – Acwa Power International i Taqnia žele postati najjeftiniji proizvođači i prodavači solarne energije na svijetu. Mnogi skeptici odbacili su ovakav plan kao privid, ali ako im dokažu suprotno promijeniti će se ekonomska ljestvica prema kojoj smo do sada poznavali Kraljevstvo samo prema nafti. Saudijsku Arabiju očekuje ekstremno teški energetski izazov, onakav sa kojim se neće morati suočiti većina zemalja, no ako im pođe za rukom i uspiju smoći dovoljno političke hrabrosti, Saudijska Arabija, od svih nacija, mogla bi postati model za državu koja se želi odmaknuti od nafte.
http://www.e-auto.guru

Svijet mora okrenuti leđa fosilnoj energiji
Četiri mjeseca nakon oduševljenja pariškom klimatskom konferencijom COP21, 160 zemalja će u petak, na Dan planeta Zemlje, u UN-u potpisati globalni dogovor o klimi na temelju kojega će svjetsko gospodarstvo morati okrenuti leđa fosilnoj energiji. Na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu čak 195 zemalja obvezalo se ograničiti globalno zagrijavanje na manje od dva stupnja Celzija u usporedbi s predindustrijskim razdobljem. Riječ je o povijesnom sporazumu za spas planeta. Svečanost potpisivanja sporazuma "ima ponajprije jaku simboličnu notu", ali ujedno će biti "prilika za utvrđivanje dinamike dogovorene u Parizu", ocijenio je Pascal Canfin, bivši francuski ministar i direktor WWF-a za Francusku. Šezdesetak predsjednika država okupit će se na potpisivanju u New Yorku, među njima i Kolinda Grabar-Kitarović. Ukupno će biti zastupljeno oko 160 zemalja, rekla je francuska ministrica za okoliš i energiju Segolene Royal, koja je predsjedala COP21. "Svjetski čelnici su svjesni neodgodivosti problema, što je vrlo dobar znak", ocijenila je. Svi najveći svjetski zagađivači, među kojima prednjače SAD i Kina, najavili su da će potpisati sporazum. Prihvaćanje teksta u Parizu kojim su završeni višegodišnji zamršeni i teški klimatski pregovori "ne znači da će sve strane automatski primijeniti dogovor", istaknula je Eliza Northrop iz Svjetskog instituta za resurse. Nužne su još dvije etape: potpisivanje (do travnja 2017.) i ratifikacija u skladu s nacionalnim zakonima (glasovanje u parlamentu, uredbe i sl.). Da bi službeno stupio na snagu pariški dogovor mora ratificirati 55 zemalja koje u svjetskoj emisiji stakleničkih plinova sudjeluju s 55 posto i potom ga pohraniti u UN-u. "Ovako rekordan broj potpisa u kratkom roku omogućit će brži ulazak u proces ratifikacija", rekla je Roayal. "Da bi mogle primjenjivati pariški dogovor, zemlje prije moraju provesti energetsku tranziciju koja zahtijeva preusmjeravanje ulaganja", napominje Celia Gautier iz Akcijske mreže za klimu, nevladine organizacije. Dobra vijest za klimu je što su obnovljive energije u 2015. doživjele rekordan rast (8 posto), niske cijene crnog zlata sprječavaju skupa ulaganja naftnih kompanija, a sektor ugljena je na klimavim nogama.(H) Zemlje svijeta imaju na raspolaganju različita sredstva u poštovanju obveza u vezi sa smanjenjem ispuštanja stakleničkih plinova: oporezivanje ili trgovanje ugljikovim dioksidom, nesubvencioniranje fosilnih energija, emisijski standardi u industriji, razvoj ekološki čistih prijevoznih sredstava, potpora obnovljivim energijama i energetskoj učinkovitosti, borba protiv krčenja šuma i promjena poljodjelske prakse.
http://www.glas-slavonije.hr/


Prvi puta u povijesti postignut sporazum o spašavanju zemaljske kugle - evo koje su njegove glavne točke
Ovo je pobjeda za planetu i za buduće generacije - rekao je američki državni tajnik John Kerry.Po prvi put u povijesti sve države svijeta postigle su danas u Parizu sporazum o spašavanju zemaljske kugle od klimatskih promjena, u kojem su poslale dosad najjasniji signal o početku kraja ere fosilnih goriva i svitanju ere čišćih izvora energije. U pariškom sporazumu, usuglašenom nakon dva tjedna intenzivnog pregovaranja oko 4 ujutro u noći sa subote na nedjelju i usvojenom konsenzusom 195 zemalja sinoć oko 19:30 sati, svijet se složio da će do 2100. ograničiti globalno zatopljenje znatno ispod razine od 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Ovo je pobjeda za planetu i za buduće generacije - rekao je američki državni tajnik John Kerry. Francuski predsjednik Francois Hollande izjavio je uoči samog usvajanja sporazuma da se rijetko događa da čovjek u svom životu ima priliku promijeniti svijet, ali da delegati preko 190 država okupljeni na pariškoj konferenciji imaju tu priliku i moraju je iskoristiti. Svijet računa na nas. Naša djeca neće nas razumjeti, niti će nam oprostiti, ako ne usvojimo ovaj sporazum - rekao je francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius nakon što je na usvajanje predao nacrt dokumenta. U to dokumentu navodi se cilj o ograničavanju globalnog zatopljenja puno ispod 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, ali se ide još ambicioznije i u istoj rečenici navodi da sve države svijeta kane učiniti dodatne napore da taj cilj bude 1,5 Celzijev stupanj. Bez pariškog sporazuma, i bez nacionalnih planova smanjenja emisije stakleničkih plinova koji su ugrađeni u sporazum, znanstvenici prognoziraju da bi se zemaljska kugla do kraja stoljeća zagrijala za čak 4 Celzijeva stupnja, što bi dovelo do povećanja razine mora i nestajanja mnogih životinjskih i biljnih vrsta. No, s obzirom da je planeta već zagrijana za 1 Celzijev stupanj u odnosu na predindustrijsko razdoblje, ambiciozni cilj od 1,5 stupanj do kraja ovog stoljeća bit će teško ispuniti i svi su sinoć naglašavali da je sporazum povjesan, ali da ga treba primijenjivati u praksi. Sporazum, inače, stupa na snagu 2020. godine. Dogovoreno je da će razvijene zemlje biti “snažno potaknute da pojačaju razinu financijske potpore”, odnosno da će do 2020. zajedno plaćati 100 milijardi američkih dolara godišnje u obliku pomoći nerazvijenim zemljama za ublažavanje posljedica klimatskih promjena, a nakon 2020. i više od tog iznosa. Dogovoreno je također da će se nacionalni planovi za smanjenje globalnog zagrijavanja revidirati svakih pet godina. Neki dijelovi pariškog sporazuma bit će pravno obvezujući za sve zemlje svijeta, ali neki će ostati pravno neobvezujući i njihovo ispunjavanje bit će dobrovoljno. Jedan od glavnih razloga zašto čitav sporazum nije pravno obvezujući je taj što bi Sjedinjene Američke Države u tom slučaju morale taj međunarodni ugovor ratificirati u Senatu, gdje bi ga republikanska većina mogla lako srušiti, što bi dovelo do ponavljanja sudbine sporazuma iz Kyota iz 1997., koji SAD nikad nisu ratificirale. No, za razliku od sporazuma iz Kyota i, ranije, iz Rio de Janeira 1992., sporazum iz Pariza prvi je sporazum koji ne zadaje samo ciljeve razvijenim zemljama, nego i zemljama u razvoju. Raniji sporazumi bavili su se isključivo razvijenim zemljama, dok ovaj sporazum iz Pariza zahtjeva da sve zemlje svijeta, i bogate i siromašne, i razvijene (koje su zagađivale stoljećima ranije) i one u razvoju (koje više zagađuju sada), daju svoj doprinos smanjenju globalnog zagrijavanja. Ipak, najveći doprinos očekuje se od razvijenih. Hrvatski premijer Zoran Milanović na otvaranju pariške konferencije 30. studenog izjavio je da “svaki oblik rasta temeljen na visokougljičnim modelima više nije učinkovit nego, dapače, predstavlja prijetnju za buduće generacije”. Udruga Zelena akcija nakon toga je komentirala da je takav nastup premijera u Parizu u suprotnosti s energetskom politikom njegove vlade koja je promovirala dva visokougljična projekta, termoelektranu Plomin C na ugljen i eksploataciju nafte u Jadranu.
http://www.vecernji.hr/


DEFINITIVNO NIJE DOBRO Ako ovako nastavimo čeka nas katastrofa
Parizu je u tijeku ključna UN-ova konferencija usmjerena prema dogovoru o novom globalnom pristupu sve većim klimatskim promjenama.Pregovarači iz 195 zemalja pokušat će postignuti dogovor unutar dva naredna tjedna, koji bi bio usmjeren smanjivanju emisije štetnih ugljičnih plinova. Govore će na velikom summitu nazvanom COP21 održati šefovi 147 zemalja, a promicat će se inicijative za sve veću podršku zelenim tehnologijama. No istovremeno, najsiromašnije zemlje sudionice summita ističu bojazan da ih "se zapostavlja" u pokušaju za novim dogovorom vezanim za klimatske promjene. Pregovore će službeno voditi Francuska, a mjere osiguranja u parizu su na najvišoj mogućoj razini, obzirom na nedavne krvave terorističke napade i ogroman broj žrtava u istima. "Bit će to prekretnica koja je svijetu potrebna", istaknuo je još tijekom vikenda francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius. Pregovorima će nazočiti i američki predsjednik Barack Obama te britanski premijer David Cameron, koji će obojica u parizu ostati tek jedan dan, no od nujiih se očekuju brojne značajne najave. Skupina od 20 zemalja okupljenih u plan "Misija inovacija", među kojima se nalaze SAD, Francuska i Indija, težiti će udvostručenju investicija u zelenu energiju u periodu od naredih pet godina. Isto tako, milijarderi poput Billa Gatesa i Marka Zuckerberga isto tako su najavili ulaganja u projekte jeftine i zelene energije, svake godine nakon 2020. U drugoj inicijativi, Francuska i Indija su najavili globalnu alijansu koja bi okupila 100 zemalja bogatih solarnom energijom u tropskim regijama da ubrzano počnu širiti dostupnost energije proizvedene sunčevim svjetlom. Isto tako, nekolicina europskih zemalja u suradnji sa Svjetskom bankom, najavilo je osnivanje fonda vrijednog 500 milijuna dolara, koji je osmišljen kako bi pomogao zemljama u razvoju u smanjenju emisija stakleničkih plinova. Ipak, među svim najavam i izrazima dobre volje, raste i zabrinutost među najsiromašnijim zemljama svijeta da bi se njihov interes žrtvovati u postizanju tih dogovora. Većina pregovora odvijat će se oko novog sporazuma koji bi ograničio porast globalne temperature za do najviše 2 stupnja Celzija. No procjene više od 180 nacionalnih planova koji su predani, sugeriraju to da ako se isti i provedu, svijet će vidjeti porast globalne temoperature koji će iznositi gotovo 3 stupnja Celzija. "Svi znamo posljedice porasta globalne temperature, što će to učiniti oceanima, na primjer. Problemi porasta globalne temperature su ogromni, to se mora izbjeći pod svaku cijenu", smatra naturalist Sir David Attenborough, a prenosi BBC.


Na konferenciji u Parizu predstavnici 195 država dogovaraju novi globalni klimatski sporazum
'Iako Hrvatska u ukupnoj globalnoj emisiji CO2 sudjeluje sa neznatnih 0,06% negativne posljedice klimatskih promjena osjećamo kao i ostatak svijeta. Suše, poplave poput katastrofalnih u Istočnoj Slavoniji ili ekstremne temperature, prijetnja su okolišu, zdravlju i sigurnosti građana i nacionalnoj ekonomiji. Kako bi ublažili i spriječili klimatske promjene samo u protekle 4 godine sufinancirali smo projekte energetske učinkovitosti ukupne vrijednosti 2,5 milijardi kuna. Tako ćemo nastaviti i dalje, a kroz strategije niskougljičnog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama koje izrađujemo donosimo dugoročne konkretne mjere i aktivnosti kojima ćemo osigurati niskougljični razvoj Hrvatske koji nas kvalitetnije priprema za izazove klimatskih promjena' – rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović u povodu današnjeg početka konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama koja se održava u Parizu od 30. studenog do 11. prosinca. Na konferenciji su predstavnici 195 država stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, a na današnjem otvaranju konferencije sudjeluju predsjednici i premijeri gotovo 150 država stranaka. Ispred Republike Hrvatske u Parizu je danas predsjednik Vlade RH Zoran Milanović, a na konferenciji sudjeluje i delegacija Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Konferencija u Parizu povijesna je prekretnica u jačanju zajedničkog djelovanja i ubrzanja globalne transformacije u društva s niskim emisijama ugljika otpornima na klimatske promjene. U Parizu se očekuje donošenje novog globalnog klimatskog sporazuma. Novi sporazum mora osigurati dostizanje dugoročnog cilja zadržavanja porasta globalne temperature ispod 2°C u odnosu na razine prije industrijalizacije kako bi se spriječili najnegativniji utjecaji klimatskih promjena. Europska unija kao globalni lider u borbi protiv klimatskih promjena postavila je ambiciozne ciljeve za ublažavanje i sprječavanje klimatskih promjena. Cilj Europske unije je smanjenje emisija CO2 za 40% do 2030. godine u odnosu na baznu 1990. godinu. EU se, također, zalaže, da novi globalni sporazum bude pravno obvezujući, primjenjiv na sve stranke Konvencije te da sporazum mora obuhvatiti pravedne, ambiciozne i mjerljive obaveze ublažavanja klimatskih promjena svih stranaka. Republika Hrvatska, kao članica EU-a, u potpunosti podržava postavljene ciljeve. Tijekom konferencije održavat će se brojne radne skupine u kojima će se predstavnici država pregovarati o tekstu novog globalnog sporazuma, a njegovo usvajanje očekuje se posljednjeg dana konferencije, 11. prosinca.
http://www.mzoip.hr/

Tužili su naftne kompanije jer su znale su da su krive za globalno zatopljenje
U SAD-u je tužitelj države New York Eric Schneiderman pokrenuo istragu protiv američke naftne kompanije Exxon Mobil pod sumnjom da je tvrtka lagala javnosti o rizicima vezanim uz klimatske promjene kao i svojim investitorima o načinu na koji bi ti rizici mogli ugroziti naftni biznis Schneiderman je poziv na sud kompaniji uručio u srijedu navečer prema izvorima The New York Timesa u kojem od njih zahtijeva financijska izvješća, emailove i mnoge druge dokumente. Osim Exxon Mobila, pod istragom se našla i tvrtka Peabody Energy. Priča se zakotrljala prije nekoliko tjedana kada su u javnost procurila istraživanja iz 70-ih godina prošlog stoljeća iz kojih proizlazi da su u Exxonu prikupljali podatke o klimatskim promjenama koje nisu razotkrili javnosti ili svojim dioničarima. Problem za Exxon Mobil predstavlja činjenica da su tijekom proteklih desetljeća itekako bili svjesni rizika vezanih uz klimatske promjene iz internih istraživanja – te su podatke koristili pri formiranju poslovne strategije, kao npr. eventualno vađenje nafte i plina u području Arktika. No, istovremeno su tijekom 90-ih godina i tijekom prve polovice novog milenija financirali grupe koje su nijekale postojanje rizika vezanog uz klimatske promjene. Exxonu su ta istraživanja odgovarala jer su ih podupirala u nastojanju da SAD ne potpiše Protokol iz Kyota o ograničenju emisija stakleničkih plinova. Protokol je potpisan 1997 godine, na snagu je stupio 2006. godine, a SAD ga još uvijek nije ratificirao. Sto devedeset i jedna država u svijetu jest. Financiranje znanstvenika i studija koje niječu postojanje globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena općenito, Exxon i druge naftne kompanije u smanjenom obliku rade i danas. Na primjer, u veljači ove godine financirali su istraživanje Wei-Hock Soon sa instituta Smithsonian koje ide kontra etablirane doktrine o velikoj opasnosti koju nose klimatske promjene. Ipak, tijekom desetljeća Exxon je objavljivao mnoga istraživanja koja su se uglavnom poklapala sa zaključcima “mainstreama” klimatskih znanosti. Ključno pitanje će u cijeloj istrazi biti je li Exxon Mobil podijelio saznanja o rizicima veznih uz klimatske promjene čim su do njih došli. Ako su za rizike znali još 70-ih godina, a javno ih u potpunosti priznali tek u posljednjem desetljeću, njihovi investitor sigurno neće biti sretni. Također, postavlja se pitanje da li su i danas razotkrili sve podatke i zaključke do kojih su došli u svojim internim studijama. Neki stručnjaci u ovome vide potencijal za tužbe u iznosima koji se mjere desecima milijarda dolara, poput onih kroz koje su posljednjih desetljeća prolazile velike duhanske kompanije koje su godinama nijekale i zataškavale štetni utjecaj cigareta na zdravlje potrošača. Exxon Mobil smatra se drugom najvrjednijom kompanijom na svijetu iza Applea (procijenjena je na 357 milijardi dolara) te je peti na listi kompanija s najvećim prihodom (394 milijarde prošle godine).
(sputniknews.com/uredio:NSP)


Rockefeller Family Fund Divests from Fossil Fuels and Exxon
March 23, 2016; Reuters

In a letter posted on its website, the Rockefeller Family Fund announced on Wednesday that it would divest from fossil fuels “as quickly as possible,” eliminating its holdings in ExxonMobil Corp., which it called “morally reprehensible.” This is significant in that John D. Rockefeller Sr. made his money running Standard Oil, the company that evolved into ExxonMobil. Thus, by some lights, the fortune that the charitable fund is now divesting was made through that business. But another Rockefeller-associated foundation, the Rockefeller Brothers Fund, led the way down this path, divesting in September 2014.

We reprint the Rockefeller Family Fund’s statement in its entirety here:

The Rockefeller Family Fund is proud to announce its intent to divest from fossil fuels. The process will be completed as quickly as possible, as we work around the complications of modern finance, which is increasingly dominated by alternative investments and hedge funds.

While the global community works to eliminate the use of fossil fuels, it makes little sense—financially or ethically—to continue holding investments in these companies. There is no sane rationale for companies to continue to explore for new sources of hydrocarbons. The science and intent enunciated by the Paris agreement cannot be more clear: far from finding additional sources of fossil fuels, we must keep most of the already discovered reserves in the ground if there is any hope for human and natural ecosystems to survive and thrive in the decades ahead.

We would be remiss if we failed to focus on what we believe to be the morally reprehensible conduct on the part of ExxonMobil. Evidence appears to suggest that the company worked since the 1980s to confuse the public about climate change’s march, while simultaneously spending millions to fortify its own infrastructure against climate change’s destructive consequences and track new exploration opportunities as the Arctic’s ice receded. Appropriate authorities will determine if the company violated any laws, but as a matter of good governance, we cannot be associated with a company exhibiting such apparent contempt for the public interest.

To operationalize this decision, the Board has instructed its advisors, effective immediately, to eliminate holdings of ExxonMobil, and all coal, and tar sands-based companies outside the portions of the portfolio managed by third parties, and to keep exposures for these three categories of investment below 1 percent across the entire portfolio. The Family Fund’s Finance Committee will soon be entering the second phase of its divestment work, which will entail seeking suitable alternatives to certain commingled funds now held. The field of Socially Responsible Investing is dynamic and growing and we are confident that a variety of options will soon emerge for mid-sized endowments such as ours.

Needless to say, the Rockefeller family has had a long and profitable history investing in the oil industry, including ExxonMobil. These are not decisions, therefore, that have been taken lightly or without much consideration of their import. But history moves on, as it must. Indeed, it is past time for all people of good will to do everything in their collective power to make our new path one that recognizes the deep interdependence between humanity’s future and the health of our natural systems.

Exxon was unsurprised. “The Rockefeller Family Fund provided financial support to InsideClimate News and Columbia University Journalism School, which produced inaccurate and deliberately misleading stories about ExxonMobil’s history of climate research,” it declared. These stories led to an investigation by the New York Attorney General’s office, and now the California AG into whether Exxon had lied to and defrauded the public and shareholders.

Exxon claims those stories “wrongly suggested that we had reached definitive conclusions about the risks of climate change decades before the world’s experts and while climate science was in an early stage of development.”

nonprofitquarterly.org

After 146 years, Rockefeller family is exiting the oil business

Heirs to the oil fortune created by John D. Rockefeller, who founded Standard Oil in 1870, are exiting the family business.

The Rockefeller Family Fund, a charity that supports causes related to the environment, economic justice and other issues, is liquidating its investments in fossil fuel companies, including Exxon Mobil (XOM).

"While the global community works to eliminate the use of fossil fuels, it makes little sense -- financially or ethically -- to continue holding investments in these companies," the fund said on Wednesday in a statement. "There is no sane rationale for companies to continue to explore for new sources of hydrocarbons."

The fund, which manages roughly $130 million, said it would immediately divest holdings of Exxon, as well as sell its investments in coal companies and tar sands-based oil producers.

Exxon, the world's second-biggest company, is a descendant of Standard Oil, which was famously broken up in 1911 as part of President Theodore Roosevelt's "trustbusting" campaign.

In announcing its decision, the Rockefeller fund attacked Exxon for what it called the company's "morally reprehensible conduct," alluding to allegations that the company has hidden evidence that fossil fuels contribute to climate change.

"Evidence appears to suggest that the company worked since the 1980s to confuse the public about climate change's march, while simultaneously spending millions to fortify its own infrastructure against climate change's destructive consequences and track new exploration opportunities as the Arctic's ice receded," the fund said.

Rockefeller family members have long accused Exxon of working to deny the existence of global warming. Former Virginia Senator Jay Rockefeller, a great-grandson of John D. Rockefeller, in 2006 urged Exxon CEO Rex Tillerson to stop funding groups that denied climate change.

In a February op-ed in the Los Angeles Times, Neva Rockefeller Goodwin, an economist and great-grandaughter of John D. Rockefeller, said that in the 1980s the company "began to finance think tanks and researchers who cast doubt on the reliability of climate science."

Exxon denies that it misrepresented the dangers of climate change.

"It's not surprising that they're divesting from the company since they're already funding a conspiracy against us," Alan Jeffers, a spokesman for Exxon, said in an emailed statement to CBS MoneyWatch about the Rockfeller fund's announcement.

New York State Attorney General Eric Schneiderman is said to have launched an investigation last fall into whether Exxon misled the public and investors about its internal research regarding climate risks. California Attorney General Kamala Harris is also reportedly looking into whether Exxon lied about climate change.

The probes followed a report by InsideClimate News, a non-profit news organization, claiming that Exxon sought to undermine scientific evidence that pointed to the growing threat of climate change.

Jeffers said the Rockefeller Family Fund provided financial support to InsideClimate News, which he said "produced inaccurate and deliberately misleading stories" about the company's climate research.

"The stories wrongly suggested that we had reached definitive conclusions about the risks of climate change decades before the world's experts and while climate science was in an early stage of development," he said. "ExxonMobil believes the risk of climate change is clear and warrants action."

Exxon critics praised the Rockefeller Family Fund's move to divest its fossil fuel holdings.

"Just like with Big Tobacco before it, the turning point in the movement to end the fossil fuel industry's abuses has come: Influential institutions and people are withholding their investments, and there is a burgeoning movement of attorneys general launching investigations into Exxon to expose the truth and hold it accountable for its lies," said Katherine Sawyer of watchdog group Corporate Accountability International.

© 2016 CBS Interactive Inc.. All Rights Reserved.

Dumping fossil fuels was great move for Rockefeller Brothers Fund

The Rockefeller Brothers Fund stunned the world just over a year ago. The foundation that was built on a Big Oil fortune announced that it would no longer invest in fossil fuels.

No more oil, gas, coal or tar sands assets in its $850 million portfolio.

A year later, the move looks especially wise.

Oil prices have plunged from over $90 when the fund made its announcement in September 2014 to $45 now -- the lowest level since the recession.

Big energy stocks have been clobbered. Energy is by far the worst performing sector in the stock market in 2015. Meanwhile, the climate change divestment movement continues to gain momentum. Rockefeller is no longer an outlier.

"We are able to show it can be done," says Rockefeller Brothers Fund President Stephen Heintz, "without causing harm to the overall performance of your investment portfolio."

Related: Rockefeller Fund divorces itself from fossil fuels

We're still outperforming our benchmarks

Rockefeller is still doing what every investor wants: beating its benchmarks, although the board acknowledges it's still early days.

The divestment decision was primarily a moral one.

"It became increasingly uncomfortable to be fighting global warming on the one hand [through our charitable grants] and then investing in businesses that cause global warming," says Heintz.

But board members also believe there are legitimate economic reasons to divest.

"People are beginning to see a shorter horizon for the fossil fuel economy," says Heintz. He points to Shell having to abandon drilling in the Arctic after spending a lot of money because it is no longer profitable.

Climate change divestment takes time

Climate change divestment still isn't easy. Heintz gets a lot of calls from other foundations and universities that want to follow Rockefeller's lead. He tells them to prepare for "a journey."

The fund has a large pot of money to invest -- over $800 million. Rockefeller was upfront that it would take three years to fully divest.

In the first year, it was able to get rid of most of its stocks and bonds that had exposure to fossil fuel companies such as Exxon Mobil (XOM) and Chevron (CVX).

"Our goal is [eliminating] all fossil fuels, including gas, by the end of 2017," Heintz said. "But we have been clear that we will be closely monitoring performance and will adjust the schedule if necessary and prudent."

He notes the fund had about a 7% exposure to fossil fuels in its portfolio at the start of 2014. Today it has a tad over 4%.

Rockefeller has taken much of that money that was invested in "old energy" and put it to work in "new energy" investments with the help of advisor Perella Weinberg. Call it the "divest-invest" approach to combating climate change.

The hardest part is hedge funds and private equity

The hardest part has been finding hedge fund and private equity managers who can comply with the divestment requirements. They aren't accustomed to special requests.

For example, if Rockefeller pulled its funds from a private equity investment before the lockup period ends, it would lose a lot of money.

But Heintz has been happily surprised at how many managers have been willing to work with the foundation to figure it out. He even got a call from an infrastructure fund in Brazil that saw the 2014 divestment announcement on the front page of a Brazilian newspaper and said they were developing a fossil fuel free fund.

"The decision to divest does send market signals," says Heintz.

Related: Exxon and Chevron profits are down over 50%

Even Wall Street is taking note

Other big investors confirm the trend is catching on, even on Wall Street.

"I just got another email from a hedge fund manager this morning who's trying to assess what the demand is" for fossil fuel divestment, says Jessica Matthews, a managing director at Cambridge Associates, a firm that advises many universities and foundations on their investments.

Matthews works with many clients who want to divest because of environmental, social or governance concerns. She advises clients it could take up to five years to divest fully.

"It's not like flipping a switch," says Matthews.

CNNMoney (New York)

U Draškovcu se za 14,7 milijuna eura gradi prva hrvatska hibridna geotermalna energana
Prelog već ima iskustva s pionirskim radom u zbrinjavanju otpada pa se vjeruje i u uspjeh s geotermalnom energijom. Prigodnom svečanošću u Draškovcu, u blizini Preloga, označen je početak radova na izgradnji prve hrvatske hibridne geotermalne energane, za što je Europska komisija tvrtki AAT Geothermae 2014. nepovratno dodijelila 14,7 milijuna eura. Kako je rekao voditelj projekta geotermalne energane Draškovca Danijel Kušić, najprije je otvorena proizvodna bušionica Draškovec 2. Istaknuo je kako projekt primjenjuje najmoderniju inovativnu tehnologiju u proizvodnji energije iz geotermalnih izvora, što u konačnici znači čistu, zelenu energiju. Izgradnja hibridne geotermalne energane, s instaliranom snagom od 18,1 megavat električne i 89 megavata toplinske energije, prvi je korak u ostvarenju šireg projekta u Draškovcu, rekao je Kušić. Energana će služiti za izgradnju lječilišno-turističkog kompleksa, stakleničku proizvodnju i distribuciju toplinske energije. Preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek vjeruje da će investicija dodatno pridonijeti uspješnome preloškom gospodarstvu. Izgradnjom termi potaknut ćemo dodatno zapošljavanje, naši OPG-ovi imat će blisko tržište za svoje proizvode, a uspjet ćemo zadržati i liječnike koji sada u velikom broju napuštaju Hrvatsku, rekao je Kolarek, dodajući kako vjeruje da će cijeli projekt zaživjeti za nekoliko godina. Dodao je kako Prelog već ima iskustva s pionirskim radom u zbrinjavanju otpada pa vjeruje i u uspjeh s geotermalnom energijom. Govoreći o značenju tog kompleksa za Donje Međimurje, Kolarek je istaknuo da će svi stanovnici imati pristup novom sustavu grijanja koji će biti zeleniji i jefiniji od dosadašnjih. Vrijednost investicije je 75 milijuna eura, a prva faza - izgradnja energane bit će gotova do kraja godine.
http://www.poslovni.hr/

Start izgradnje geotermalne energane u Draškovcu
Prigodnom svečanošću u Draškovcu, u blizini Preloga, označen je početak radova na izgradnji prve hrvatske hibridne geotermalne energane, za što je Europska komisija tvrtki AAT Geothermae 2014. nepovratno dodijelila 14,7 milijuna eura. Kako je rekao voditelj projekta geotermalne energane Draškovca Danijel Kušić, najprije je otvorena proizvodna bušionica Draškovec 2. Istaknuo je kako projekt primjenjuje najmoderniju inovativnu tehnologiju u proizvodnji energije iz geotermalnih izvora, što u konačnici znači čistu, zelenu energiju. Izgradnja hibridne geotermalne energane, s instaliranom snagom od 18,1 megavat električne i 89 megavata toplinske energije, prvi je korak u ostvarenju šireg projekta u Draškovcu, rekao je Kušić. Energana će služiti za izgradnju lječilišno-turističkog kompleksa, stakleničku proizvodnju i distribuciju toplinske energije. Preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek vjeruje da će investicija dodatno pridonijeti uspješnome preloškom gospodarstvu. Izgradnjom termi potaknut ćemo dodatno zapošljavanje, naši OPG-ovi imat će blisko tržište za svoje proizvode, a uspjet ćemo zadržati i liječnike koji sada u velikom broju napuštaju Hrvatsku, rekao je Kolarek, dodajući kako vjeruje da će cijeli projekt zaživjeti za nekoliko godina. Dodao je kako Prelog već ima iskustva s pionirskim radom u zbrinjavanju otpada pa vjeruje i u uspjeh s geotermalnom energijom. Govoreći o značenju tog kompleksa za Donje Međimurje, Kolarek je istaknuo da će svi stanovnici imati pristup novom sustavu grijanja koji će biti zeleniji i jefiniji od dosadašnjih. Vrijednost investicije je 75 milijuna eura, a prva faza - izgradnja energane bit će gotova do kraja godine.
Portal croenergo.eu


Draškovec - prva hrvatska geotermalna energana kod Čakovca
Energana Draškovec blizu Čakovca prva je hrvatska geotermalna energana koje će proizvoditi 18 megavata električne i 89 megavata toplinske energije. Dobivena struja predat će se u javnu mrežu, a toplinska i rashladna energija ponuditi obližnjim kućanstvima, gospodarskim objektima, poduzetnicima i poljoprivrednicima. A to je tek prva faza izgradnje budućeg lječilišno-turističkog kompleksa. Damir Kušljić, voditelj projekta, ističe da će Draškovec, osim što će proizvoditi električnu i toplinsku energiju, biti impuls razvoju drugih investicijskih projekata u okruženju kao što su lječilišni kompleks Hortus Croatia, razvoj turističke zone i sustava daljinskog grijanja ili poticanje stakleničke proizvodnje. Izgradnjom geotermalne energane, koja će proizvoditi trećinu ukupne proizvodnje hidrocentrale Dubrava na Dravi, Međimurje će postati važno središte na energetskoj karti Hrvatske. Profitirat će i lokalna samouprava te stanovnici Preloga i okolice. Vjerujem da ćemo u četiri-pet godina dobiti jeftiniju energiju za grijanje, ne samo za Prelog već i za kompletan donjemeđimurski bazen, misli gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek. Sljedeći je korak gradnja turističko-lječilišnog kompleksa "Vrt Hrvatske" s vodenim parkom, hotelima, apartmanskim naseljem i terenima za sport i rekreaciju. Kolarek osim novih radnih mjesta vidi i veliku šansu za poljoprivredna gospodarstva koja bi vrlo brzo mogla prodati svoje proizvode gostima. U projekt će se u etapama uložiti 140 milijuna eura, a ulagači - Nijemci i Švicarci - ponovno računaju na europski novac. Iz jednog od najvećih svjetskih programa namijenjenog borbi protiv klimatskih promjena financira se samo 19 projekata iz cijele Europe.
http://vijesti.hrt.hr/


Izgradnja termalne energane u Draškovcu podržana s 14,7 mil. eura
U društvu projekata izgradnje termalne tvornice kod Strasbourga, tehnologije izdvajanja ugljičnog dioksida spalionice ugljena u Velikoj Britaniji, projekta fotonaponskih ćelija u Portugalu, na popisu se projekata koji su ovaj tjedan dobili zeleno svjetlo od strane Europske komisije našao i projekt geotermalne elektrane u Draškovcu. Europska je komisija naime u programu financiranja projekata koji sudjeluju u borbi protiv klimatskih promjena NER 300, između mnogih drugih, financijski podržala i projekt termalne energane u Draškovcu kao jedini takav projekt iz središnje i jugoistočne Europe. Ukupno je za 19 ovakvih projekata odobreno milijardu eura u desetak država EU, a projekt AAT Geothermae u Draškovcu nagrađen je s 14,7 milijuna eura. - To je veliko priznanje ne samo za investitore koji su razvili tehnologiju inovativne energane, nego i za Grad Prelog, Međimursku županiju i Hrvatsku, koja je pokazala da je država otvorena za inovacije i visoku tehnologiju - kazao je Peter Vesenjak iz Slovenije, regionalni koordinator projekta u kojem sudjeluju i partneri iz Švicarske i Njemačke. Novac će uložiti u izgradnju energane koja će na početku proizvoditi sedam megavata električne energije i 24 megavata toplinske, a u konačnici će snaga porasti na 17, odnosno 40 megavata. Istraživanja na bivšoj Ininoj bušotini termalne vode u Draškovcu već su obavljena, a na jesen bi trebali početi i radovi. Vesenjak otkriva da će uz postojeću bušotinu biti otvoreno nekoliko novih, kao i utisnik. Energana će iskorištavati termalnu vodu i plin koji koji se nalazi u vodi, a ugljični dioksid će se posebno zbrinjavati. Smanjenje emisije štetnog plina upravo je i plan Europske komisije. Uz odobrenih milijardu eura, uložit će se i 900 milijuna eura privatnog kapitala. Za Draškovec će do do 1. travnja iduće godine stići prvih 8,4 milijuna eura, a ostatak od 6,3 milijuna do kraja sljedeće godine. Energana je ujedno je i prva faza budućeg lječilišno-turističkog kompleksa "Vrt Hrvatske". Opskrbljivat će energijom buduće termalne toplice i plastenike za uzgoj voća i povrća, a energija će se ponuditi i kućanstvima te gospodarskim zonama. Geotermalne se elektrane smještaju u blizinu izvora vruće pare ili vode te se kontroliranim zahvatom na samom izvoru vodene pare, para pušta na turbinu koja je povezana sa generatorom koji proizvodi struju. S obzirom na utjecaj na okoliš, geotermalne su elektrane potpuno sigurne jer ne ispuštaju stakleničke ili otrovne plinove. Trenutno 24 države svijeta posjeduju funkcionalne geotermalne elektrane, od kojih prednjače Sjedinjene Američke Države sa ukupnom instaliranom snagom od 3000 MW, a to čini 0.3 % ukupne proizvodnje električne energije u SAD-u. Gledajući apsolutni iznos, prva dva mjesta zauzimaju Island sa 30% ukupne proizvodnje i Filipini sa 27%.
foto: ekokuce.com


PRVA GEOTERMALNA ELEKTRANA ‘Novo eko postrojenje, vrijedno 70 mil. eura, grijat će Međimurje’
Već od iduće godine, čim se dovrši prva faza projekta švicarskog investicijskog fonda CloZEd Loop Energy i njegove hrvatske tvrtke AAT Geothermae - koji Europska komisija sufinancira s 14,7 milijuna eura - Međimurje će dobivati najčišću i najjeftiniju električnu i toplinsku energiju. U malenom međimurskom mjestu Draškovec, koje je u sastavu grada Preloga, uskoro bi trebala početi izgradnja prve geotermalne energane u ovom dijelu Europe. Riječ je o inovativnom projektu švicarskog investicijskog fonda CloZEd Loop Energy i njegove hrvatske tvrtke AAT Geothermae procijenjene vrijednosti do 70 milijuna eura, koji je nedavno podržala i Europska komisija dodijelivši mu nagradu od 14,7 milijuna eura iz programa NER 300 namijenjenog borbi protiv klimatskih promjena. Geotermalna energana nove generacije trebala bi biti izgrađena u blizini bivše Inine termalne bušotine u Draškovcu i u prvoj bi fazi već sljedeće godine trebala proizvoditi 7 megavata električne i 24 megavata toplinske energije, a već u sljedećoj fazi, do 2018., čak 17 megavata električne te više od 40 megavata toplinske energije, što je dobra vijest i za stanovnike tog dijela Međimurja koji će dobiti priliku koristiti se ekološki proizvedenom i, ono što je za njih sigurno još i važnije, jeftinom električnom i toplinskom energijom.

Prvi i važni korak
Ono što je Europsku komisiju privuklo da podrži taj projekt s čak 14,7 milijuna eura je činjenica da je riječ o inovativnom konceptu zatvorenog kruga. Geotermalna energana u Draškovcu će, naime, izvlačiti termalnu vodu s dubine od oko 1850 metara, ali i sve plinove koji su potopljeni u njoj, a radi se uglavnom o metanu, te koristiti i toplinu vode i spomenute plinove za proizvodnju energije dok se ugljikov dioksid koji nastaje u procesu proizvodnje neće, kako je to uobičajeno, ispuštati u atmosferu nego upuštati natrag na dubinu od oko 1850 metara. Na taj se način neće onečišćavati okoliš, a geotermalna elektrana pomoći će u regeneriranju termalnog izvora kojim se koristi za proizvodnju energije. O inovativnosti i vrijednosti projekta govori i činjenica da je Europska komisija iz programa NER 300, koji je namijenjen isključivo za financiranje inovativne klimatski prihvatljive tehnologije, a kojeg, zanimljivo, pune sami onečišćivači okoliša, odlučila financirati samo 19 projekata iz cijele Europe, a projekt geotermalne energane u Draškovcu jedini je odobreni projekt iz istočne i srednje Europe. Stanovnike Međimurja sigurno veseli i činjenica da je geotermalna energana u Draškovcu tek prvi korak u realizaciji projekta nazvanog Hortus Croatiae, odnosno Vrt Hrvatske, procijenjene vrijednosti 150 milijuna eura koji uključuje i izgradnju holističkog wellness lječilišta, hotela, stambenog naselja s vilama i apartmanima i punionice mineralne vode te samim time i otvaranje najmanje 350 novih radnih mjesta.

Zdrava klima
Priča o tom projektu počela je prije sedam godina kada je tvrtka Hosting iz slovenskog Ptuja, koja se već 18 godina bavi konzaltingom u turizmu, a posebno vezano uz lječilišta i wellness, odlučila pronaći lokaciju pogodnu za realizaciju lječilišno-turističkog projekta u Hrvatskoj koju bi mogli ponuditi zapadnoeuropskim investitorima. Pogledali smo nekoliko lokacija kod Zadra i kod Zagreba i na kraju se odlučili za Draškovec. Ovdje je već postojala istražena bušotina termalne vode, bilo je dovoljno zemljišta pogodnog za kupovinu, a lokacija je i dobro prometno povezana. No na kraju je presudilo to da smo osjetili snažnu podršku lokalne zajednice i to da u ovom području vlada zdrava poduzetnička klima te da postoji dobar ljudski potencijal - govori direktor tvrtke Hosting Peter Vesenjak. Još početkom 70-ih INA je u Draškovcu bušila u potrazi za naftom i plinom te je naišla na izvor termalne vode u kojoj je bilo plina, ali ne dovoljno za ozbiljnu proizvodnju. Bušotinu u Draškovcu zato su zatrpali betonom i ona je tako stajala do početka 90-ih, kad je to zemljište kupio lokalni poduzetnik. On je odlučio bušotinu urediti i počeo je tražiti investitora zainteresiranog za izgradnju toplica. Povezao se tako i s tvrtkom Hosting, koja je baš tu lokaciju odabrala kao pogodnu za investiranje. Lokacija u Draškovcu ponuđena je preko tvrtke Hosting investitorima kao mjesto pogodno za gradnju lječilišno-turističkog kompleksa te je ubrzo uspostavljena suradnja sa švicarskim investicijskim fondom zainteresiranim za realizaciju projekta. Ubrzo je osnovana tvrtka AAT Geothermae, koja je prije pet godina otkupila bušotinu i oko 60 hektara okolnog zemljišta te uz pomoć konzultanata iz tvrtke Hosting počela razvijati projekt. No tada je stigla gospodarska kriza i činilo se da od toga, barem neko vrijeme, neće biti ništa.  Istina, gospodarska kriza nas je usporila, ali nismo dopustili da nas to obeshrabri. Prilagodili smo se vremenu, presložili prioritete i pronašli realna rješenja za financiranje projekta, te smo danas dobili projekt koji je i s tehnološke i s ekonomske strane i bolji nego onaj koji smo prvotno zamislili. Geotermalna elektrana, naime, u tom prvotnom projektu nije bila primarna, a onda smo odlučili okrenuti stvari i početi prvo s njenom realizacijom. I sada ne samo da nam Europska komisija pomaže u njezinoj izgradnji sa značajnim sredstvima, nego ćemo njenom izgradnjom omogućiti budućem lječilišno-turističkom kompleksu uštede na energentima i do 2 milijuna eura godišnje, što je itekako dobro prihvaćeno kod investitora - naglašava Vesenjak dodajući da će i preostale faze projekta Hortus Croatiae biti aplicirane na europske fondove.

Visoke ocjene
Činjenica da nam je odobrena novčana nagrada iz programa NER 300 veliki nam je poticaj za to. Naš projekt prošao je naime opsežni šestomjesečni “due dilligence” koji su proveli stručnjaci iz Europske investicijske banke i sama činjenica da je projekt prihvaćen govori da smo dobili visoke ocjene. A ako smo za tako kompliciran i opsežan projekt mogli dobiti visoke ocjene i novčanu nagradu, onda možemo biti optimistični i oko preostalih faza projekta - ističe Vesenjak te posebno naglašava da sve to ne bi bilo moguće bez pomoći lokalnih, regionalnih ali i državnih vlasti. Bez razumijevanja, prije svega Grada Preloga i Međimurske županije, koji beskompromisno podržavaju projekt i daju nam punu podršku, te Ministarstva gospodarstva i Ministarstva zaštite okoliša i prirode, koji su odradili veliki posao u prijavi projekta ne bi bilo moguće doći do sredstava iz programa NER 300. Naime, natječaj za taj program bio je otvoren do 3. srpnja prošle godine, dakle samo tri dana nakon što je Hrvatska i službeno postala članicom EU, a na natječaj su se mogle prijaviti samo zemlje članice. Prvo smo morali provjeriti smijemo li uopće prijaviti naš projekt, a onda smo se suočili s jako kratkim vremenskim okvirom od samo tri dana u sklopu kojeg smo morali predati svu potrebnu opsežnu dokumentaciju kako bi naš projekt uopće mogao biti prijavljen. Na konferenciji prije desetak dana na kojoj su predstavljeni dobitnici novčanih nagrada iz programa NER 300, povjerenica Europske komisije za borbu protiv klimatskih promjena Connie Hedegaard iz Danske posebno je pohvalila predstavnike hrvatskih ministarstava gospodarstva te zaštite okoliša i prirode koji su odradili sjajan posao u prijavi našeg projekta - naglašava Vesenjak.

Rijetke države
No, europska sredstva samo su dobrodošao poticaj, ali ne i presudni faktor u realizaciji projekta. Pripreme za realizaciju su, naime, neovisno o odluci Europske komisije, počele još zmus s adaptacijom i dodatnim istraživanjem postojeće buštine termalne vode u Draškovcu. Tijekom ljeta vršit će se dodatna istraživanja, a na jesen počinje bušenje prve od ukupno četiri predviđene proizvodne bušotine. Na proljeće iduće godine trebala bi početi i gradnja same elektrane, a zatim i proizvodnja 7 megavata električne i 24 megavata toplinske energije. Nakon toga, do 2018., planira se završetak i druge faze projekta te proizvodnja 17 megavata električne i više od 40 megavata toplinske energije. Usporedo će se razvijati i projekt izgradnje lječilišno-turističkog kompleksa - naglašava Vesenjak. Hrvatska bi se tako već sljedeće godine mogla naći u društvu samo 24 države u svijetu koje imaju funkcionalne geotermalne elektrane. Prva geotermalna elektrana izgrađena je u talijanskom Larderellu i gotovo 50 godina bila je jedina geotermalna elektrana na svijetu. Danas su najveći proizvođači električne energije iz geotermalnog izvora Filipini, SAD, Meksiko, Italija, Japan, Novi Zeland i Kostarika.
http://www.jutarnji.hr/

Zero Waste koncept = Koncept bez otpada
“Zero waste” (koncept bez otpada) je strategija oponašanja prirode koja ne poznaje smeće – sve se reciklira u kružnom toku materije i energije. Problemi odlagališta, spalionica i MBO, ne očituju se isključivo štetnim utjecajem na okoliš i zdravlje ljudi, već samim metodama gospodarenja otpadom i smećem koji nije ekološki i ekonomski održiv, kako se uništavaju neobnovljivi resursi koji su već sada oskudni. Sve veći broj ljudi želi da ima sve više i više bez obzira na cijenu takvog “napretka”, koje nam nameće konzumerizam zasnovan na visokom profitu, jednostavnom i jeftinom proizvodnjom. U borbi za dominaciju nad sirovinama i energijom otvaraju se krizna žarišta i vode ratovi.

Cilj “zero waste” strategije je stvoriti uvjete u kojima sve što proizvodimo i trošimo ima minimalni učinak na okoliš i čovjeka koji u njemu živi. Zadatak je proizvodnja takvih proizvoda koji su dugovječni, a na kraju njihove uporabe mogu biti popravljeni, ponovo korišteni ili reciklirani. Na žalost promidžbom smo uvjereni da je dosadašnja praksa dovoljno dobara i ne treba je značajnije mijenjati, a uopće nismo svjesni da je promjena vrlo laka, nije bolna, a potrošač može biti na dobitku.

Osnovni ciljevi “zero waste” koncepta:
bez otpada (smanjene količine otpada, ponovna upotreba, recikliranje)
bez štetnih emisija (u tlo, atmosferu ili vodu)
bez otpada u životnom ciklusu proizvoda (prijevoz, potrošnja, odlaganje)
bez upotrebe toksičnih tvari (u procesu proizvodnje i u samim proizvodima)

Loša iskustva u Hrvatskoj i niz primjera u svijetu, ukazuju na točnost tvrdnje da nismo dovoljno bogati da odabiremo nekvalitetne i zastarjele tehnologije, koje uz to mogu biti i vrlo skupe, a kasnije uzrokuju još skuplje sanacije, umjesto da u startu odaberemo aktualne i kvalitetne tehnologije. Glavni uzrok prihvaćanju lošijih rješenja je što se usvajaju jednostavni, brzo provedivi koncepti, bez promjene svijesti i ponašanja. Jedna sofisticirana strategija zahtijeva angažman svih pojedinaca i cjelokupnog sustava što uzrokuje otpore u administraciji. Zato je najlakše otpad skloniti, zatrpati, spaliti, bez obzira kakve će dugoročne posljedice takav nemar imati.

Kada bi se kupovali uređaji čiji je garantni rok 3 ili 5 godina proizvođači bi se potrudili da se isti i ne kvare i odbacuju već nakon kratke uporabe, jer bi morali snositi financijsku štetu. Kada bi svaki proizvođač plaćao visoke trošarine ako bi koristio štetne materijale i energiju, našla bi se jeftinija zamjena. Kada bismo povratnu ambalažu podržali, a bespovratnu destimulirali i obvezali proizvođača da reciklira. Dobra vijest je da EU regulativa ide u tom smjeru. I mnoga poznata poduzeća priklonila su se ovom konceptu kao npr. Simens.

Na nacionalnoj razini potreban je pravna regulativa koja podržava koncept odvojenog prikupljanja otpada, a na lokalnoj razini se mora ustrojiti takva logistika sa nizom eko točaka i dovoljnim brojem posuda za razne vrste otpada, zelenih otoka kao logističkih centar, skladišta i prodaje sekundarnih sirovina industriji. Mora se razviti tarifna politika koja moralno, etički i financijski stimulira odgovorne ljude koji stvaraju malu količinu nerazvrstanog otpada, a destimulira neodgovorne i nemarne.

Od pojedinaca se očekuje osoban angažman – da ne gomila jeftine i bespotrebne stvari loše kvalitete koji se često kupuje zaduživanjem, da razvrstavaju otpad, educiraju se, a sve u svrhu stjecanja svijesti o potrebi razumnog postupanja sa otpadom kao resursima, a da to ne osjeti kao prisila i time razvije otpor zajednice. Da se shvati dobrobit obitelji, zajednice i budućih pokoljenja. U navedenom slučaju zakonodavstvo ne bi ni bilo potrebno već bi ljudi sami bili spremni da mijenjaju navike.

U listopadu ove godine 107 gradova iz 16 regija u Italiji su usvojili “zero waste” tehnologiju i napustili strategiju odlaganja i spaljivanja otpada. Već danas možemo započeti u vlastitoj obitelj i odvajati 80% otpada iz domaćinstva, a kao uzor nam mogu biti neke obitelji u Švedskoj koje prakticiraju “zero waste” u savršenoj formi i mjesečno stvaraju samo 1 kg otpada.

Ako smo osviješteni i motivirani kada počnemo živjeti u skladu sa “zero waste” konceptom osjetit ćemo zadovoljstvo u očuvanju našeg okoliša i brizi za zdravlje i kvalitetu života.

Za one koji žele znati više, nevladina, nestranačka, neprofitna i dobrovoljna udruga građana za zaštitu okoliša “Zelena akcija” izdala je informativni priručnik o gospodarenju otpadom: “Nula otpada“.
http://www.mariscina.com/


Zero Waste koncept je provediv u Hrvatskoj
Sedam gradova i općina Međimurske županije pristupilo je međunarodnoj strategiji Zero Waste 2020. Odluku su potpisali predstavnici Grada Preloga i općina Goričan, Donji Kraljevec, Sveta Marija, Donji Vidovec, Donja Dubrava i Kotoriba i predstavnik mreže „Zero Waste Europe“ Bernard Ivčić.

Projekti koji se provode u Međimurskoj županiji u skladu su s novim paketom o kružnom gospodarstvu Europske unije i „Zero Waste“ filozofijom. „Zero Waste“ ne znači da kao društvo više ne proizvodimo otpad, jer to nažalost nije moguće, već da naučimo odgovorno upravljati resursima. Jedino tako možemo povećati recikliranje i ponovnu uporabu proizvoda. „Područje Donjeg Međimurja odvojeno skuplja više od 60% korisnog otpada. Cilj nam je do 2020. smanjiti količine odloženog otpada sa sadašnjih 98 kg po stanovniku godišnje na 50 kg po stanovniku na godišnjoj razini“ – izjavio je gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek. Kompostište i sortirnicu u Prelogu koristi sedam gradova i županija Donjeg Međimurja u kojima živi oko 24.000 građana.

Sortirnica koja je u funkciji od rujna 2015. ima kapacitet sakupljanja i obrade 4500 tona otpada godišnje. U sortirnici se obrađuje korisni otpad skupljen u posebnim vrećama na kućnom pragu te otpad koji se prima u reciklažnom dvorištu komunalne tvrtke. „Europska unija je predstavljanjem novog paketa o kružnom gospodarstvu napravila snažan zaokret prema uspostavljanju resursno učinkovitog društva. Koncept 'Zero Waste' u skladu je s tim zaokretom. Postojeći koncept gospodarenja otpadom u Hrvatskoj potrebno je poboljšati kako bi bio u skladu s najnovijim EU smjernicama. Međimurska županija i Prelog pokazuju kako je moguće izgraditi održivi sustav gospodarenja otpadom i njihov primjer trebao bi slijediti veći dio Hrvatske“, izjavio je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović. I FZOEU očigledno radi određeni zaokret u financiranju.

„Fond će, uz uspostavu reciklažnih dvorišta, sortirnica i kompostišta, a u čiju je izgradnju do sada investirao 64,5 milijuna kuna, poticati i druge projekte koji imaju za cilju sprječavanje nastanka otpada. Tu prvenstveno mislim na uspostavu centara za ponovnu uporabu koji predstavljaju iznimni i do sada neiskorišteni potencijal za ekološki prihvatljive gospodarske i socijalne aktivnosti te su u skladu s trendovima razvoja kružnog gospodarstva“, rekao je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Müller. U Međimurju se provode i drugi projekti gospodarenja otpadom. U Čakovcu je započela gradnja objekta za gospodarenje otpadom s kompostištem procijenjenog na 32 milijuna kuna koji će se također sufinancirati sredstvima Fonda za zaštitu okoliša. Vrijednost prve faze građevinskih radova iznosi oko 750.000 kuna, što Fond sufinancira u 40% iznosu. Do kraja 2016. u planu je ishođenje građevinskih dozvola za još četiri faze koje uključuju i gradnju reciklažnog dvorišta, sortirnice i kompostišta. „Uspjeh Grada Preloga i okolnih općina, za koje je Zelena akcija izradila preporuke za razvoj sustava, potvrđuje da se vrednovanjem otpada kao resursa i pravilnim planiranjem sustava i u Hrvatskoj može uspostaviti kvalitetan sustav smanjenja, odvajanja i recikliranja otpada“ – izjavio je predstavnik mreže „Zero Waste Europe“ Bernard Ivčić.
http://www.energetika-net.com/


Hrvatskoj je nužna kružna ekonomija i koncept Zero waste
“Zero waste” (koncept bez otpada) je strategija oponašanja prirode koja ne poznaje smeće – sve se reciklira u kružnom toku materije i energije. Problemi odlagališta, spalionica i MBO, ne očituju se isključivo štetnim utjecajem na okoliš i zdravlje ljudi, već samim metodama gospodarenja otpadom i smećem koji nije ekološki i ekonomski održiv, kako se uništavaju neobnovljivi resursi koji su već sada oskudni. Sve veći broj ljudi želi da ima sve više i više bez obzira na cijenu takvog “napretka”, koje nam nameće konzumerizam zasnovan na visokom profitu, jednostavnom i jeftinom proizvodnjom. U borbi za dominaciju nad sirovinama i energijom otvaraju se krizna žarišta i vode ratovi.

“Zero waste” primjeri u svijetu
U vrijeme pisanja članka 23 grada su službeno usvojila “zero waste” strategiju. Kao prekooceanski primjer možemo uzeti grad Canberra u Australiji koji ima otprilike 320.000 stanovnika te reciklira 70% otpada, grad San Jose u Kaliforniji (SAD) s otprilike 950.000 stanovnika reciklira više od 65% otpada, Edmonton u Kanadi s otprilike 700.000 stanovnika trenutno reciklira otprilike 60%, no u budućnosti planira povećati taj postotak. zajedničko je tim gradovima da su već u startu kao cilj odabrali “zero waste”sustav.

EU hijerarhija gospodarenja otpadom
Više od 1500 općina u Italiji danas reciklira preko 50% otpada. Kako bi predstavili odnos količine prema broju stanovnika možemo navesti da regija Veneto koja broji više od 4 milijuna ljudi i reciklira više od 50% svog otpada. Treviso sa svojih 83 tisuće stanovnika je 2007. godine odvojeno prikupljala više od 70% svog otpada. Gradovi koji prednjače u ovom trenutku su Novara (71%) sa 101.000 stanovnika i Salerno sa 148.000 ljudi koji odvojeno prikupljaju 70% otpada. Također je iz “Napuljske krize” vidljivo i koliko je sjever razvijeniji naspram južnih dijelova Italije. 2011. godine u Briselu (Bruxelles) održan sastanak nevladinih organizacija na temu definiranja kriterija i ciljeva za gradove koji žele dostići cilj od nula otpada. Količina koja se predlaže kao cilj je maksimalnih 10 kilograma otpada godišnje po stanovniku. Kao prelazni cilj koristi se smanjenje količina otpada za 75% do 2015. godine. Jedna od važnijih kriterija za dobivanje statusa “zero waste” zajednice jest prekid svih odnosa i oslanjanja na spaljivanje otpada kao načina zbrinjavanja otpada. Škotska je 2009. godine usvojila “zero waste” strategiju koja uključuje i spaljivanje otpada za odvojeno prikupljanje. Takva se strategija ne bi smjela zvati “zero waste” strategija budući da se ni približno ne dotiče temeljnih ciljeva originalne ideje. Kada su škotski aktivisti upozoravalisvoje političare kako predložena strategija nije “zero waste”, Škotska se vlada pravdala kako je to zapravo “zero waste” na odlagalištima.

Navedena “nula” u “zero waste” konceptu gospodarenja otpadom u svijetu nije postignuta, već ona predstvalja vizionarski cilj kojemu se treba težiti. U južnim i jugoistočnim regijama Europe već danas postoje gradovi i upravna područja koja su količine smeća koje se deponiralo umanjili za 10 – 40%. Gradu Rijeci i Hrvatskoj najbliža regija koja teži k cilju “zero waste” koncepta jest otok Krk koji prema javno dostupnim informacijama za 2011. Godinu odvojeno prikuplja 35% svog otpada.(www.marinscina.com)


Hrvatskoj je potrebna kružna ekonomija
Europska komisija je u prosincu 2015. godine predložila izlaz iz ekonomske krize kružnom ekonomijom što je u skladu sa kružnim prirodnim ciklusima. Naime u prirodi sve kruži od makro do mikro svijeta. Tijek života na Zemlji teče u krugovima. Zemlja je okrugla i kruži oko Sunca i oko svoje osi, kruže voda, zrak, morske struje, život biljaka, životinja, ljudi... Iz sjemenke niče biljka, plod daje sjemnku iz koje raste nova biljka, a mrtva bilka postaje humus i hrani novu biljku. Na isti način se odvija život životinja i ljudi. Na mjestu gdje se prekine krug, prekida se život. Smeće ne kruži. Ono se gomila i truje vodu, zrak tlo, biljke, životinje i ljude. Biljke i životinje ne stvaraju smeće već od njih nastaje otpad koji se u prirodi reciklira i ugrađuje kao hrana u novi život. Samo čovjek može stvoriti smeće od otpada, a u suvremenom svijetu čovjek stvara gomile, brda smeća koja ozbiljno ugrožavaju život. Gomilanje smeća je počelo upotrebom prvih kanti za smeće kada su ljudi počeli u istu kantu bacati sve ono što su prije sami reciklirali i ponovno koristili. Kružna ekonomija je bazirana upravo na smanjivanju količine smeća odvojenim prikupljanjem otpada na mjestu nastanka i recikliranjem tako prikupljenog otpada. Svi dosadašnji pokušaji rješavanja ekonimske krize linearnom ekonomijom koja podrazumjeva neprestani rast (prizvodnje, potrošnje, poreza, kamata, inflacije, suficita, deficita, globalizacije itd) nisu dali izlaz iz krize. Rezultat takvog ponašanja su sve veće ekonomske razlike, sve više bogatstva se koncentrira u rukama manjine bogatih na račun velike večine siromašnih, smanjivanje radnih mjesta, ukidanje ljudskih prava kao posljedice siromaštva, ratovi, migracije ljudi itd. Zato se treba vratiti kružnoj ekonomiji koja će poštivati prirodne cikluse.

Neodrživo je promovirati potrošnju dok nismo riješili problem zbrinjavanja otpada. Jednostavno, linearna ekonomija koja je dominantna kod nas je neodrživa. Za razliku od linearne, cirkularna ekonomija sve vraća u proizvodni proces. Svako recikliranje ili kompostiranje je korak prema održivosti naše planete. Europska unija nas u Direktivi 1999/31/EZ obvezuje na odvajanje otpada. Morali bismo do kraja ove godine 50% manje biootpada odvojiti na odlagalište, a do 2020. čak 75% manje biootpada odvojiti na odlagalište. Prema današnjim statistikama koje govore da se na razini Splitsko-dalmatinske županije izdvaja tek nešto više od jedan posto, a sam grad Split tek 10%, jasno je ćemo ubrzo plaćati penale poput Italije ili Poljske. Ukoliko dođe do penala, to bi primjerice za Splitsko-dalmatinsku županiju iznosilo oko 47.400 kuna mjesečno na ukupnu količinu otpada koja odloži godišnje, odnosno 207.970 tona.

Jednostavno, moramo početi ulagati u kompostane, te početi reducirati količinu otpada inteligentnom proizvodnjom, kupnjom i potrošnjom. Neki se proizvodi mogu redizajnirati kako bi se spriječio nastanak otpada koji se više ne može reciklirati. Nema ekonomske isplativosti kod spaljivanja otpada. Kao dobar primjer može se navesti talijanski Treviso koji je u samo nekoliko godina odvajanje otpada sveo na 90% od ukupne količine i to za područje od 500 tisuća ljudi.
http://www.demokrscanihds.hr/

HEP nudi ZelEn - električnu energiju dobivenu isključivo iz obnovljivih izvora
HEP Opskrba nudi ZelEn - električnu energiju dobivenu iz svojih hidrocentrala. ZelEn je marketinška kovanica sastavljena od riječi Zelena Energija koja se nudi kupcima električne energije koji imaju godišnju potrošnju veću od 1GWh. Cijena ove energije proizvedene iz hidroelektrana je malo skuplja i iznosi 20 eurocenti, odnosno 1,5 kunu/kWh. Kupci ove energije imaju pravo na korištenje zaštićenog žiga ZelEn na svojim proizvodima i promotivnim materijalima. Kako bi bili sigurni da kupujemo zelenu energiju za istu mora postojati certifikat odnosno jamstvo o njenom porijeklu. U ovom slučaju radi se o certifikatu renomirane njemačke certifikacijske kuće TÜV SÜD Industrie Service GmbH koji jamči da je ZelEn električna energija dobivena isključivo iz obnovljivih izvora. TÜV certifikat predstavlja 1 MWh električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora i certificiran od strane TÜV SÜD Industrie Service GmbH. Na predstavljanju ZelEna član Uprave HEP-a Ivan Matasić izjavio je da su hidroelektrane kao obnovljivi izvori energije, temelj su za kreiranje i razvoj proizvoda ZelEn nastalog u suradnji više društava HEP grupe - HEP Proizvodnje, HEP Trgovine i HEP Opskrbe. Prema njegovim riječima ZelEn je proizvod s dodanom vrijednošću, proizvod koji nas izdvaja u odnosu na konkurentske opskrbljivače, a ujedno proizvod kojim HEP i Hrvatska odgovaraju na zadaću ispunjenja ciljeva energetske i klimatske politike Europske unije i iskaz našeg društveno odgovornog i održivog poslovanja. Novac prikupljen prodajom ZelEn električne energije spremati će se u poseban fond i služiti će za realizaciju ostalih projekata iz područja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Ugovor s HEP Opskrbom o kupnji zelene električne energije već je potpisalo oko dvadesetak hrvatskih tvrtki kao što su Hrvatska radiotelevizija, Odašiljači i veze, Aluflexpack, Omial Novi, Erste bank, Maistra, Vivera, Arena centar i druge, a iz HEP-a se nadaju da će kupci prepoznati prednosti ovog proizvoda i postati njihovi partneri u zaštiti okoliša i projektima obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.
zelenipartner.eu


HEP Opskrba predstavila ZelEn
HEP-Opskrba predstavila je proizvod ZelEn, električnu energiju dobivenu isključivo iz obnovljivih izvora. ZelEn je namijenjen kupcima električne energije koji imaju godišnju potrošnju veću od 1GWh. Naknada za korištenje ZelEna je 0,20 EUR/MWh ili oko 1,5 kn/MWh. Primjerice, tvrtka koja ima godišnju potrošnju milijun kWh za zelenu će energiju izdvojiti dodatnih 1.524 kuna godišnje ili oko 127 kuna mjesečno. Ugovor s HEP Opskrbom o kupnji zelene električne energije do sada je potpisalo dvadesetak hrvatskih tvrtki kao što su HRT, Odašiljači i veze, Aluflexpack, Omial Novi, Tof, Elka, Ilirija, Aquafilcro, Erste bank, Maistra, Vivera, JGL, Regeneracija, Fridrih, Calucem, Viviani, Cresanka, Arena centar i drugi. U HEP Opskrbi kažu da je u šest mjeseci prodano više od 224 GWh zelene električne energije, a potencijalnih kupaca je osamstotinjak. Svi kupci ZelEna na svojim proizvodima i komunikacijskim materijalima imaju pravo staviti zaštićeni žig kojim svojim kupcima i klijentima jamče da u svom poslovanju koriste zelenu električnu energiju. Novac naplaćen od razlike u cijeni "klasične" i zelene struje prikuplja se u fondu iz kojeg će se realizirati projekti iz područja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Do sada je prodajom proizvoda ZelEn prikupljeno je više od 100 tisuća kuna. Direktor HROTE-a Ivor Županić prilikom predstavljanja ZelEna-a kazao je da se ovaj tjedan na Vladi očekuje donošenje Uredbe o uspostavi registra jamstva podrijetla električne energije pri HROTE-u. Registar bi trebao biti ustrojen do ljeta, a tada će se na tržištu naći i hrvatski zeleni certifikati koji će moći zamijeniti skuplje iz Njemačke.
www.energetika-net.com


HEP-Opskrba predstavila stranicu ZelEn-a - poduzetnici mogu kupovati samo zelenu energiju
HEP Opskrba je predstavila svoj novi proizvod "Udružimo se!", koji malim i srednjim kupcima omogućuje udruživanje i zajednički nastup prema opskrbljivaču, čime se postižu bolji uvjeti i cijena električne energije.Na danu kupaca u HEP-Opskrbi predstavljen je hrvatski brend ZelEn, te je lansirana web stranica, a direktorica HEP-Opskrbe Tina Jakaša naglasila je: "Korištenjem energije dobivene iz obnovljivih izvora dajete svoj doprinos smanjenju emisije CO2 i očuvanju okoliša. Svi kupci proizvoda ZelEn na promotivnim materijalima i proizvodima mogu koristiti žig ZelEn kojim dokazuju da je za njegovu proizvodnju korištena električna energija iz obnovljivih izvora." te dodala "Sva prikupljena sredstva prodajom ZelEn-a, HEP će koristiti za projekte financiranja izgradnje obnovljivh izvora energije. Prijedloge za financiranje određenih projekata mogu dati svi naši kupci korisnici zelene energije." ZelEn je novi proizvod HEP Opskrbe. Naziv ZelEn kombinacija je riječi Zelena Energija, što je ujedno i osnovna sastavnica proizvoda – električna energija dobivena isključivo iz obnovljivih izvora. ZelEn čine: TÜV SÜD certifikat (TRU certifikat) - dokument koji garantira porijeklo energije koja je proizvedena isključivo iz obnovljivih izvora; izdaje ga renomirana njemačka certifikacijaska kuća TÜV SÜD Industrie Service GmbH; jedan TRU certifikat predstavlja 1 MWh električne energije proizveden iz obnovljivih izvora, te PRAVO NA KORIŠTENJE ŽIGA ZelEn - kupnjom proizvoda ZelEn stječete pravo na korištenje zaštićenog žiga ZelEn na svojim proizvodima i promotivnim materijalima; žig je zaštićen u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo i Međunarodnom registru žigova koji vodi Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO). Cijena ZelEna je 20 eurocenti ili oko 1,5 kunu/kWh. Primjerice, tvrtka koja ima godišnju potrošnju 1.000.000 KWh za Zelenu energiju će izdvojiti 1524 kuna više godišnje ili oko 127 kn mjesečno. ZelEn je namijenjen zainteresiranim kupcima koji su s HEP-Opskrbom sklopili Ugovor o opskrbi električnom energijom, imaju godišnju potrošnju veću od 1GWh, te su spremni ugovoriti broj certifikata jednak ukupnoj planiranoj potrošnji energije za ugovoreno razdoblje od minimalno jedne godine, a uskoro će biti dostupan i drugim poslovnim i privatnim kupcima.
www.obnovljivi.com

HEP Opskrba i kupci ZelEna brinu o okolišu i misle na budućnost
HEP Opskrba, vodeći opskrbljivač električnom energijom, u sklopu projekta ZelEn, treću godinu za redom, provodi akciju "100 zelenih stabala". Zaposlenici HEP Opskrbe, zajedno s kupcima, korisnicima ZelEna, sade stabla i uređuju okoliš s ciljem sadnje 100 stabala oko HEP-ovih hidroelektrana. Ove godine povodom Dana planeta Zemlje uređuju okoliš oko hidroelektrane Čakovec, prve hidroelektrane u Hrvatskoj s cijevnim turbinama u strojarnici. Hidroelektrana Čakovec koristi potencijal rijeke Drave za proizvodnju električne energije, štiti taj prostor od poplava, poboljšava opskrbu vodom i odvodnju te omogućuje gravitacijsko natapanje poljoprivrednih površina. Ovom akcijom HEP Opskrba, dobitnica nagrade Greenovation, za najbolji ukupni program zelenog gospodarstva, želi doprinijeti programu Ujedinjenih naroda, pokrenutom 2010. godine, pod nazivom "Milijarda zelenih djela – međunarodni pokret kojim štitimo planet i osiguravamo održivu budućnost". "Prednost ZelEna, jedinstvenog ekološkog proizvoda, prepoznalo je više od 50 društveno odgovornih kompanija u Hrvatskoj, koje šalju poruku brige za okoliš i ulaganja u obnovljive izvore energije. Svakodnevno se broj hrvatskih poduzeća koja odabiru električnu energiju iz obnovljivih izvora povećava i to je još jedan od načina kako svi zajedno brinemo o očuvanju okoliša. Do danas smo prodali više od 630 GWH električne energije i sva prikupljena sredstva od prodaje ZelEna koristimo za projekte obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti za socijalno osjetljive kategorije. Još jednom zahvaljujemo svim kupcima ZelEna na iskazanom povjerenju i sudjelovanju u našoj zajedničkoj zelenoj priči.", istaknula je, tijekom akcije na hidroelektrani Čakovec, Nada Podnar, direktorica marketinga HEP Opskrbe. Osim samih zaposlenika HEP Opskrbe i predstavnika HEP Proizvodnje, ovu zelenu akciju podržali su i kupci proizvoda ZelEn. "Dobitnici smo nagrade "Stvaratelji za stoljeća" za razvoj ideja, inovacije i investicije u poduzetništvu u jugoistočnoj Europi te smo u zadnjih nekoliko godina proizveli proizvode iz asortimana zelene energije. To je najčišći i najprirodniji mogući način dobivanja energije bez štetnih posljedica po okoliš i naše zdravlje. Kupnjom proizvoda ZelEn započeli smo proizvodni slijed električnih lakih četverocikala, električnih bicikala, punjača za električna vozila te novi proizvod iz domene 'e-mobilnosti' - solarnu punionicu za električne bicikle i gadgete. Uključivanjem u ovaj projekt, posebnu pažnju pridajemo očuvanju prirode, što je temeljno načelo našeg poslovanja.", izjavio je Dražen Crnković, direktor tvrtke Ducati komponenti.
Autor: © Portal croenergo.eu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavila projekt „Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku“
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 6. svibnja 2016. godine predstavljen je projekt Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku koji je Knjižnica pokrenula radi izobrazbe i senzibiliziranja svojih korisnika, osobito studenata, za zaštitu i očuvanje prirode i okoliša, prirodnih bogatstava kao bitnoga elementa hrvatske kulturne baštine. Knjižnica u svojem fondu posjeduje bogat opus građe, među kojom svakako treba istaknuti doktorske disertacije, magistarske radove, novine, publikacije, monografije te zakonske i druge pravne akte.

Projekt Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku predstavila je dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Istaknula je: „Osnovni ciljevi projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku odnose se na izobrazbu korisnika Knjižnice, njihovo osvješćivanje i senzibiliziranje na temu te uključivanje u određene programe, kao i na popularizaciju programa organizacija s područja zaštite i očuvanja prirode, predstavljanje rezultata njihovih znanstvenih istraživanja, stručnih radova, nakladništva i projekata. Zadatak je privući što veći broj korisnika i zainteresirane javnosti kako bismo im sudjelovanjem u odabranim programima usadili nove vrijednosti i navike.“ Naglasila je, između ostaloga, kako je Projekt nastavak zelenoga djelovanja jer je Knjižnica 2012. godine, u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), u svojem korisničkom prostoru na četvrtome katu otvorila Zelenu knjižnicu energetske efikasnosti (ZeeK).

Uvodni program projekta predstavili su stručni voditelj Nacionalnoga parka Paklenica dr. sc. Gordan Lukač, voditeljica marketinga Nacionalnoga parka Risnjak Silvija Barbarić, ravnatelj Nacionalnoga parka Krka mr. sc. Krešimir Šakić i voditeljica Službe za prezentacije aktivnosti Javne ustanove Parka prirode Kopački rit Ružica Marušić.

Izložbeni prostori nacionalnih parkova Risnjak, Paklenica i Krka te Parka prirode Kopački rit postavljeni su u korisničkome prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na trećem katu. Oni će sljedećih šest mjeseci korisnicima Knjižnice, ali i široj javnosti, građom iz fonda Knjižnice, zanimljivim izlošcima iz svojega fonda te nizom tematskih predavanja, predstaviti svoj bogat opus prirodne baštine te ih tako potaknuti da ga posjete i počnu o njem sustavno voditi brigu. U suradnji s Nacionalnim parkom Krka prvi će se program projekta ostvariti od 7. do 24. lipnja 2016. godine izložbom o arheološkome parku Burnum u predvorju Knjižnice.

Ostale će programe Knjižnica ostvariti raznovrsnim aktivnostima, kao što su organizacija tematske izložbe starih časopisa, knjiga, rječnika, plakata i ostalih zanimljivosti iz fonda Knjižnice, organizacija virtualne tematske izložbe izabrane građe i motiva starih časopisa, knjiga, rječnika, plakata i sl., organizacija predavanja znamenitih hrvatskih znanstvenika i prirodoslovaca, npr. članova Hrvatskoga prirodoslovnog društva, promidžba digitalnoga projekta Knjižnice Flora Jadrensis, organizacija manifestacije Zeleni sajam koja uključuje zajednički nastup i izravnu promidžbu vlastitih programa svih suradnika i zainteresirane javnosti u predvorju Knjižnice, organizacija manifestacije Zeleni tjedan koja se održava u organizaciji Europske komisije, završnica promidžbenoga dijela projekta, predstavljanje programa na nacionalnoj razini uz sudjelovanje svih suradnika, uključenih knjižnica, ustanova, udruga i tvrtki, izradba dokumentacije i opskrba postrojenja Knjižnice tehnološkom (hladnom) vodom, izradba dokumentacije za postavljanje fotonaponskih ćelija za proizvodnju električne energije na krov Knjižnice te uvođenje ekološki prihvatljivoga sustava zaštite od požara.

Bitno je istaknuti kako je u Hrvatskoj 2011. godine Društvo bibliotekara Istre pokrenulo projekt Zelena knjižnica. Od onda je u Istri održano 125 aktivnosti s više od 6000 korisnika. Projekt se ubrzo proširio i na druge županije. Utemeljenjem Radne grupe za zelene knjižnice pri HKD-u 2014. godine i pokretanjem nacionalne akcije Pokrenimo zelene knjižnice, u projekt se uključilo više od 70 knjižnica. Takve radne grupe djeluju i pri Međunarodnome savezu knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) te Hrvatskomu knjižničarskom društvu.
http://www.nsk.hr


Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postaje "Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku"
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu u petak je predstavljen projekt "Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku" koji je ta knjižnica pokrenula radi edukacije i senzibiliziranja svojih korisnika, poglavito studenata, za zaštitu i očuvanje prirode i okoliša, prirodnih bogatstava kao važnog elementa hrvatske kulturne baštine.

Projektom "Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku" NSK otvara svoj prostor javnosti radi promicanja zaštite i očuvanja okoliša i prirode te edukacije, istaknula je glavna ravnateljica NSK u Zagrebu Tatijana Petrić. Rekla je da je taj projekt nastavak njihovog "zelenog djelovanja" jer su 2012. u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj, u svom korisničkom prostoru na 4. katu otvorili "Zelenu knjižnicu energetske efikasnosti (ZeeK)".

Kroz novi projekt "Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku" NSK će predstaviti javnosti tematski vrijedna ostvarenja iz svojeg fonda, rekla je Petrić. Objasnila je da NSK posjeduje bogat opus građe o toj temi - doktorske disertacije, magistarske radove, novine, publikacije, monografije te zakonske i druge pravne akte. Popularizirat će programe organizacija za zaštitu i očuvanje prirode, prezentirati rezultate znanstvenih istraživanja, stručne radove i td. "Zadatak je u Knjižnicu privući što veći broj korisnika i zainteresirane javnosti i kroz njihovo sudjelovanje u odabranim programima 'usaditi im' nove vrijednosti i navike", kazala je Petrić.

Na 3. katu NSK prvi se predstavljaju nacionalni parkovi Risnjak, Paklenica i Krka te Park prirode Kopački rit. Oni će u idućih šest mjeseci, kroz građu iz fonda NSK i izloške iz fonda parkova te tematskim predavanjima.

Petrić je rekla da je 2011. s istim ciljem Društvo bibliotekara Istre pokrenulo projekt "Zelena knjižnica" i od tada je u Istri održano 125 aktivnosti s preko 6000 korisnika, a projekt se ubrzo proširio i na druge županije. Osnivanjem Radne grupe za zelene knjižnice pri Hrvatskom knjižničarskom društvu 2014. i pokretanjem nacionalne akcije Pokrenimo zelene knjižnice, u projekt se uključilo više od 70 knjižnica. Takve radne grupe djeluju i pri Međunarodnom savezu knjižničarskih društava i ustanova (IFLA), te Hrvatskom knjižničarskom društvu.
Autor: © Portal croenergo.eu

Dopis europarlamentarcima: Cirkularna ekonomija nedovoljno ambiciozna!

Europska komisija u prosincu 2015. predstavila je prijedlog zakonodavnog paketa o kružnom gospodarstvu (Circular Economy Package) koji bi trebao doprinijeti smanjenju nastanka i kvalitetnijem zbrinjavanju otpada, uštedi energije i smanjenju potrošnje resursa do 2030 godine. Predstavljeni prijedlog propisuje nedovoljno ambiciozne ciljeve te smo stoga danas poslali dopis hrvatskim zastupnicima/ama u Europskom Parlamentu kojim zahtijevamo da se u trenutnom procesu pregovora o prijedlogu založe za ambicioznije ciljeve i kvalitetnije mjere smanjenja, ponovne uporabe i recikliranja otpada.

Prijedlog Komisije odnosi se na izmjene direktiva koje između ostalog propisuju postizanje cilja odvojenog prikupljanja 65% otpada do 2030. godine te ograničenje od maksimalno 10% ukupne količine otpada koji se smije odlagati na odlagališta do 2030. Ti su ciljevi niži od onih predloženih od strane prošlog saziva Europske Komisije, ali i Rezolucije Europskog Parlamenta u srpnju prošle godine koji iznose 70% odvojeno prikupljenog otpada te ograničenje od maksimalno 5% ukupne količine otpada za odlaganje na odlagališta do 2030. Također, Komisija je ignorirala zahtjev Parlamenta za cilj smanjenja otpada od hrane za 30% između 2017. i 2025 te zahtjev za uvođenje cilja za ograničavanje spaljivanja otpada. Ujedno se nedovoljno razmatraju prednosti i rizici prelaska na kružno gospodarstvo povezani sa socijalnim aspektima i aspektima rada. Potrebno je prepoznati najosjetljivije sektore i radnike kako bi se za njih mogao uspostaviti cijeli niz potpornih struktura.

Takvim neambicioznim prijedlogom Komisija stvara opasnost da neodgovorne države članice obvezu smanjenja odlaganja otpada iskoriste kao alibi za izgradnju novih spalionica i spaljivanje otpada, umjesto ulaganja u mjere prioritene hijerarhijom gospodarenja otpadom poput ulaganja u smanjenje potrošnje, ponovnu uporabu, recikliranje i kompostiranje.

Zajedno sa mrežama Friends of the Earth Europe, EEB i Zero Waste Europe zahtijevamo od zastupnika u Europskom Parlamentu da inzistiraju da Komisija predloži još više ciljeve po pitanju smanjenja potrošnje resursa i održivog gospodarenja otpadom. Potrebna je temeljita transformacija iz koncepta odlaganja i spaljivanja ka konceptu zero waste koji je je okolišno prihvatljiviji i jeftiniji te se može uspostaviti vrlo brzo.

Tražimo da se europarlamentarci založe za ciljeve i mjere sadržane u navedenih 10 koraka:

POSTAVITI CILJEVE ZA SMANJENJE NASTANKA OTPADA, koji će uključiti cilj za smanjenje proizvodnje otpada do 2030. u usporedbi s 2013. i cilj za maksimalnu količinu ostatnog otpada u kilogramima po stanovniku do 2030.

UVESTI OBVEZUJUĆI CILJ SMANJENJA ODBAČENE HRANE za barem 30% do 2018. i zahtjevati od Komisije da uspostavi univerzalnu metodu mjerenja do 2017. koja će uzimati u obzir omjer odbačenu hranu i ukupnu opskrbu.

POSTAVITI OBVEZUJUĆI CILJ SMANJENJA MORSKOG OTPADA za 50% do 2025, koji će se dijelom postići smanjenjem nepotrebne ambalaže te ambalaže koju nije moguće ponovo koristiti ili reciklirati.

OJAČATI CILJEVE RECIKLIRANJA I PONOVNE UPOTREBE: povećati cilj za recikliranje komunalnog otpada na 70 % te za ambalažu na 80 % do 2030 i uključiti poseban cilj za ponovnu uporabu - slični ciljevi postoje u Flandriji, Francuskoj i Španjolskoj te pomažu produljiti životni vijek proizvoda i otvaraju tisuće lokalnih radnih mjesta.

ODOBRITI POMICANJE ROKA ZA POSTIZANJE CILJEVA RECIKLIRANJA SAMO ZA DRŽAVE ČLANICE KOJE POSTAVE CILJEVE ZA SMANJENJE OSTATNOG OTPADA po stanovniku za 2023. i 2028. godinu. Takav pristup potaknuo bi prevenciju nastanka otpada i odvojeno skupljanje dozvoljavajući različita polazišta za države članice, a imajući u vidu i recikliranje i količine otpada.

POJASNITI DEFINICIJU 'PRIPREMA ZA PONOVU UPORABU'; izmijeniti definiciju pripreme za ponovu uporabu zbog bespotrebnog tereta kojeg snose mnogi second-hand poslovi. Definicija iz Okvirne direktive o otpadu treba biti zadržana zbog osiguravanja pravne jasnoće.

DEFINIRATI 'ZAVRŠNO RECIKLIRANJE' KAO FAZU U KOJOJ SU OTPADNI MATERIJALI UČINKOVITO PRETVORENI U SEKONDARNE SIROVINE ZA PROIZVODNJU NOVIH PROIZVODA, kako bi se prikazala stvarna stopa recikliranja i osigurala kompatibilnost statističkih podataka svih zemalja članica EU.

OSIGURATI DA JE POVEĆANA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA U FUNKCIJI SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA te da su naknade za proizvođače postavljene na temelju okolišnog utjecaja određenih proizvoda, što uključuje izdržljivost, popravljivost, netoksičnost i reciklabilnost, sukladno prioritetima u hijerarhiji gospodarenja otpadom. Naknade trebaju uključivati pune troškove prikupljanja otpada, obrade i povezanih poslova.

OBVEZATI ZEMLJE ČLANICE DA ODVOJENO SKUPLJAJU SAV RECIKLABILNI OTPAD I OSIGURAJU ODVAJANJE BIOOTPADA NA MJESTU NASTANKA.

UVESTI ZABRANU SPALJIVANJA NEOBRAĐENOG OTPADA kakva postoji i za odlaganje neobrađenog otpada.

http://h-alter.org/