Tri stvari u koje u energetici želi ulagati Bill Gates

Gates inspirirao bogataše da ulože par milijardi dolara u istraživanje obnovljive energije. Milijunaš i filantrop Bill Gates na svom blogu najavio je osnivanje najvećeg privatnog svjetskog fonda za istraživanje dostupnih i jeftinijih rješenja za iskorištavanje 'čiste' energije, u koji bi novac trebalo uložiti 28 bogataša. Gatesov cilj je na kroz fond vrijedan više milijardi dolara stvoriti ljudima priliku da primjenom novih energetskih tehnika u narednih 35 godina mogu masovno proizvoditi energiju uz nulte emisije stakleničkih plinova. Climatwire piše da je riječ o najvećoj partnerskoj suradnji u istraživanju i razvoju u povijesti, a uz Gatesa, očekuje se da novac ulože Mark Zuckerberg, osnivač Facebooka, osnivač Alibabe Jack Ma, osnivač Amazona Jeff Bezos, osnivač Virgina Richard Branson i dr. Gates je nedavno naslutio da planira uložiti dvije milijarde dolara osobnog bogatstva u rješenja za iskorištavanje 'čiste' energije. Cilj te koalicije ulagača je dati zamah istraživanjima 'čiste' energije, a detalji bi trebali biti objavljeni danas. CNBC piše o tri specifične energetske tehnike koje najviše inspiriraju Gatesa. To su rješenja za pohranu električne energije proizvedene iz Sunčeve energije u raznim kemijskim tvarima, baterije s kapljevitim elektrolitom (eng. flow batteries) i solarni premazi. Rješenja za pohranu električne energije proizvedene iz Sunčeve energije u raznim kemijskim tvarima u pravilu podrazumijevaju proizvodnju vodika koji potom može biti iskorišten kao gorivo ili u druge, komercijalne svrhe. "Takva rješenja mogu dovesti do toga da 'dekarboniziramo' proizvodnju energije i promet. Također, mnogo bi pomogle kod problema pohrane energije jer je svijet već sada jako učinkovit u pohrani i transportu goriva plinovodima, naftovodima, tankerima i drugom infrastrukturom", napisao je Gates na svom blogu. Baterije s kapljevitim elektrolitom bi mogle redefinirati način pohrane električne energije. Zahvaljujući primjeni kapljevitog elektrolita koji se može ponovo puniti u dva para spremnika takve su baterije mnogo učinkovitije od litij-ionskih, koje su sada 'zlatni standard' za pohranu energije. Cilj razvoja fotoosjetljivih solarnih premaza, koji mogu proizvesti električnu energiju, je stvoriti uvjete za masovniju i jeftiniju primjenu fotonaponskih elemenata, tako da se željene površine jednostavno premažu tim premazom.
www.energetika-net.com


Bill Gates ulaže dvije milijarde dolara u obnovljivce

Klimatske promjene može se ublažiti inovativnim tehnologijama, smatra Gates. Bill Gates smatra da je najbolji način ublažavanja klimatskih promjena inovacija. Kako bi to dokazao, kroz narednih pet godina će uložiti dvije milijarde dolara u projekte koji se bave obnovljivom energijom. U razgovoru za Financial Times je izjavio kako je dosad uložio milijardu dolara, od čega direktno u petnaest tvrtki koje vode takve projekte, a indirektno kroz fondove rizičnog kapitala u dodatnih trideset kompanija koje pokušavaju pronaći rješenje za ublažavanje klimatskih promjena. - Postoji realna šansa da će se ulaganja u narednih pet godina udvostručiti. – izjavio je Gates. Najbogatiji čovjek na svijetu smatra da je velika odgovornost na vladama. Države bi trebale novac usmjeriti u financiranje istraživanja i razvoja. Trenutno se za to izdvaja svega šest milijardi dolara na svjetskoj razini, a stručnjaci smatraju kako treba ulagati dvostruko ili trostruko više. Gates smatra kako solarni paneli i vjetroelektrane nisu dovoljno pouzdani izvori energije te stoga ulaže u alternativna rješenja, kao što su projekt nuklearnog recikliranja, umjetna fotosinteza i slično, prenosi Lider.
www.energetika-net.com


Gatesova fondacija prodala udjel u BP-u

Fondacija Gates prodaje sve više imovine uložene u fosilne izvore. Fondacija Billa i Melinde Gates prodavši kompletan udio u BP-u, vrijedan 187 milijuna USD nastavlja s prodajom imovine uložene u naftni sektor. Gates je svojedobno rekao da je rasprodaja dionica kompanija koje rade s fosilnim izvorima "pogrešno rješenje za klimatske promjene", no poznate investicije njegove fondacije u velike kompanije u tom sektoru pale su za 85% od 2014. Prije prodaje udjela u BP-u između rujna i prosinca 2015. fondacija je prodala 824 milijuna USD vrijedan udjel u ExxonMobileu. BP je objavio 6,5 milijardi USD godišnjeg gubitka u veljači, a Exxon je pod istragom je li lagao investitore vezano za potencijalni utjecaj klimatskih promjena na tu kompaniju. Fondacija ima politiku da ne komentira svoj investicije, a javni podaci s početka 2014. kažu da je držala 1,4 milijarde USD vrijedne dionice velikih kompanija koje rade s fosilnim izvorima energije, objavio je Guardian.
www.energetika-net.com


Milijardu dolara vrijedan fond za čistu energiju

Dugoročne investicije u rizične projekte za čistu energiju. Bill Gates i još desetak moćnika, među kojima su osnivač Amazona Jeff Bezos, osnivač Virgina Richard Branson i Jack Ma, osnivač Alibabe, podržali su novi, milijardu američkih dolara vrijedan fond za poticanje proizvodnje čiste energije. Fond se naziva Dubbed Breaktrough Energy Ventures a cilj mu je dugoročno, u periodu od 20 godina investirati novac u rizičnije i dugoročne tehnologije poput električne pohrane, poljoprivrede i prometa, kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova. Lani, ta je grupa najavila Breaktrough Energy Coalition, grupu milijunaša koji namjeravaju velik dio svog bogatstva dati u energetske tehnologije, objavio je Bloomberg.
www.energetika-net.com

Inicijativa Bila Gejtsa: Milijarda dolara za čistu energiju

Američki milijarder i filantrop Bil Gejts okupio je bogate donatore sa inicijativom da obezbedi investicije od više od jedne milijarde dolara u nove tehnologije na polju čiste energije, u cilju borbe protiv globalnog zagrevanja, saopštila je njegova fondacija. Fond, pod nazivom „Novi energetski poduhvati“ (BEV), okupio je među investitorima, između ostalih, vlasnika i osnivača Amazona Džefa Bezosa, filantropskog finansijera Džordža Soroša, Britanca Ričarda Brensona koji je osnovao grupu Virdžin i direktora Fejsbuka Marka Zakerberga, prenose francuski mediji. Ukupno, fond na čelu sa Gejtsom težak je skoro 170 milijardi dolara, prema procenama Blumberga i Forbsa. BEV će finansirati nove poduhvate koji mogu da proizvedu ekonomski održive energetske izbore, bez emisija štetnih gasova, saopštila je Fondacija Bila i Melinde Gejts. Fond će investirati u istraživanja u domenu zelene energije u više sektora, među kojima su saobraćaj, proizvodnja električne energije, fabričke aktivnosti, građevinarstvo i poljoprivreda.
izvor: tanjug.rs

Gates i društvo nude milijardu dolara za čistu energiju

Suosnivač Microsofta Bill Gates i grupa poznatih poduzetnika uložit će milijardu dolara u fond koji će služiti poticanju na čiste tehnologije i borbu s klimatskim promjenama. Bill Gates je pokrenuo zakladu Breakthrough Energy Ventures zajedno s multimilijarderima Markom Zuckerbergom, suosnivačem i direktorom Facebooka, čelnikom Amazona Jeffom Bezosom i prvim čovjekom Alibabe Jackom Maom. Zaklada će financirati razvoj novih energija i smanjenje emisije staklenika. Ovo je prvo veće ulaganje koalicije superbogatih poduzetnika osnovane u decembru 2015. s ciljem istraživanja i razvoja čiste tehnologije. 'Trebamo pristupačnu i pouzdanu energiju koja ne emitira stakleničke plinove, a kako bismo do nje došli trebamo drugačije modele ulaganja i dobre ideje koje ćemo onda iz laboratorija premjestiti na tržište', kazao je Gates. Izbor Donalda Trumpa za američkog predsjednika otvorio je pitanje o tome hoće li buduća administracija financirati istraživanja i razvoj čistih tehnologija. Gates je kazao da će Trumpu nastaviti slati poruke da finaciranje istraživanja nije stranačko pitanje. Gates, još uvijek najbogatiji čovjek svijeta prema popisu američkog lista Forbes, početkom ove godine najavio je kako neće tako skoro u penziju. U augustu je objavio kako lično financira niz kompanija koje se bave razvojem boljih baterija, solarnih panela i nuklearnih reaktora. Otkrio je i kako duže vremena sarađuje s vodećim znanstvenicima svijeta, ali i čelnicima inovativnih kompanija kako bi se neke od ideja mogle realizirati u skorije vrijeme, prenosi Tportal.
Energetika.ba

Legende IT-a ulažu u "zelenu" energiju

Breakthrough Energy Ventures je upravo osnovani investicijski fond rizičnoga kapitala koji je usmjeren na ulaganja u području "čiste", ekološki proizvedene energije. Sve što vodi do jeftinije, čišće i pouzdanije proizvodnje energije u fokusu je ovog fonda, iza kojeg stoje velika imena svjetskog biznisa i IT industrije. Neki od osnivača Breakthrough Energy koalicije su Bill Gates, Jeff Bezos, Jack Ma, Richard Branson, Mark Zuckerberg, Ratan Tata i Meg Whitman – a mediji prenose da je riječ o možda najvećem okupljanju bogataša oko jednog ovakvog projekta ikada. Zbrojeno, osnivači fonda Breakthrough Energy "teški" su preko 170 milijardi dolara. Samo Bill Gates obećao je u fond ubaciti svojih milijardu dolara. Investirat će se u ekološku proizvodnju energije kako bi se čovječanstvo potaknulo na prelazak na obnovljive izvore. Dakako, jedna od ciljeva ove inicijative je i zaustavljanje katastrofalnih klimatskih promjena koje prijete Zemlji. Fond će svoje investicije plasirati diljem svijeta kroz narednih 20 godina. Ciljane investicije ticat će se proizvodnje i skladištenja električne energije, prijevoza, industrijskih procesa, agrikulture i energetske efikasnosti – tj. na poticanje inovacija koje bi dovele do značajnog napretka na svim ovim poljima.
www.bug.hr

Gates ulaže milijardu dolara u novi fond za čiste tehnologije

Zaklada će financirati razvoj novih energija i smanjenje emisije staklenika, a ovo je prvo veće ulaganje koalicije superbogatih poduzetnika osnovane u prosincu 2015. Suosnivač Microsofta Bill Gates i skupina poznatih poduzetnika uložit će milijardu dolara za fond koji će služiti poticanju na čiste tehnologije i borbu s klimatskim promjenama. Gates je pokrenuo zakladu 'Breakthrough Energy Ventures' zajedno s multimilijarderima Markom Zuckerbergom, vlasnikom Facebooka, čelnikom Amazona Jeffom Bezosom i prvim čovjekom Alibabe Jackom Maom. Zaklada će financirati razvoj novih energija i smanjenje emisije staklenika. Ovo je prvo veće ulaganje koalicije superbogatih poduzetnika osnovane u prosincu 2015. s ciljem istraživanja i razvoja čiste tehnologije. "Trebamo pristupačnu i pouzdanu energiju koja ne emitira stakleničke plinove, a kako bismo do nje došli trebamo drugačije modele ulaganja i dobre ideje koje ćemo onda iz laboratorija premjestiti na tržište", kazao je Gates. Izbor Donalda Trumpa za američkog predsjednika otvorio je pitanje o tome hoće li buduća administracija financirati istraživanja i razvoj čistih tehnologija. Gates je kazao da će Trumpu nastaviti slati poruke da finaciranje istraživanja nije stranačko pitanje.
www.24sata.hr

Njemačka: Fuzijski reaktor za beskonačnu energiju

Znanstvenici njemačkog instituta "Max Planck" za fiziku plazme objavili su da njihov fuzijski reaktor, koji su pokrenuli 2015. godine, doista radi, što znači da bi sličan model jednog dana mogao postati beskonačan izvor čiste energije. Tim iz tog instituta objavio je rad u časopisu Komunikacija prirode, u kojem su naveli da ovaj fuzijski reaktor stvara supermoćna, vijugava trodimenzionalna magnetska polja, kakva su bila predviđena projektom. Pokazalo se da je razina greške manja od 1:100.000, što je dovoljno za komercijalnu primjenu tog modela reaktora. Komercijalno isplativa fuzija ne bi zagađivala okoliš radioaktivnim materijama, a imala bi i jeftine i gotovo neiscrpne izvore goriva - morsku vodu. Problem je u tome što se proces fuzije, odnosno sjedinjavanja atoma pokreće tek na visokim temperaturama, kakve su na Suncu. Da bi postala isplativa, mora se osigurati da će količina energije stvorena u fuziji premašiti energiju utrošenu na održavanje fuzije, a to do danas nije uspio postići nijedan reaktor. Iako je uspješno prošao prva dva ključna testa, ovaj fuzijski reaktor nije konstruiran za komercijalnu uporabu.
Portal croenergo.eu

Fuzijski reaktor u Njemačkoj zaista funkcionira

Krajem prošle godine znanstvenici s njemačkog instituta Max Planck za fiziku plazme su pokrenuli gigantski fuzijski reaktor koji, ako proradi pravilno, ima potencijala postati prekretnica u potrazi za obnovljivim izvorom energije. Službeno su potvrdili da stroj zaista radi i to, kako kažu, "neočekivanom preciznošću", piše portal Znanost. To u prijevodu znači da bi jednog dana takav sličan model mogao praktično postati beskonačni izvor čiste obnovljive energije. Ovo je uistinu revolucionaran pomak, a ime eksperimentalnog fuzijskog reaktora je Wendelstein 7-X (W 7-X). Gradili su ga gotovo dva desetljeća i potrošili na njega gotovo milijardu eura, i isplatilo se. Sve je to rezultat neprestanog lova na proces nuklearne fuzije koji bi bio od iznimne važnosti za čovječanstvo. Proces je to koji se događa unutar svih zvijezda, tako i Sunca, a koji energiju stvara spajanjem atomskih jezgri, a ne razbijanjem, što se radi u komercijalnim fuzijskim reaktorima. Prednosti bi trebale biti enormne, jer fuzija kao gorivo može rabiti vodik, koji se može lako i jeftino proizvesti, a ne stvaraju se pritom nikakvi radioaktivni nusprodukti. Na fuziji se radi već dobrih 60 godina, a kao najuspješniji fuzijski reaktori su zasnovani su na „tokamak“ modelu reaktora u obliku uštipka, koji je opasan prstenovima elektromagneta. Rezultat mu nije pretjerano uspješan, jer treba izvor energije izvana, no na njima se i dalje radi. Zato se kod ovog uspješnog reaktora, W 7-X, koristio zahtjevniji dizajn „stellaratora“. U tom se tipu reaktora plazma drži u obliku izvrnute trake zbog nepravilno postavljenih magneta. Cilj je enormno ugrijanu plazmu (slično temperaturama u Suncu) neprekidno održavati u stanju potrebnom za nuklearnu fuziju, a prednost pred tokamak modelima je veća komercijalna isplativost zbog mogućih manjih i jeftinijih konstrukcija.
www.energetika-net.com

Potvrđeno je: fuzijski reaktor u Njemačkoj zaista funkcionira!

Gradili su ga gotovo dva desetljeća i potrošili na njega gotovo milijardu eura. I isplatilo se.Krajem prošle godine znanstvenici s njemačkog instituta Max Planck za fiziku plazme su pokrenuli gigantski fuzijski reaktor koji, ako proradi pravilno, ima potencijala postati prekretnica u potrazi za obnovljivim izvorom energije. Službeno su potvrdili da stroj zaista radi. To u prijevodu znači da bi jednog dana takav sličan model mogao praktično postati beskonačni izvor čiste obnovljive energije. Ovo je uistinu revolucionaran pomak, a ime eksperimentalnog fuzijskog reaktora je Wendelstein 7-X (W 7-X). Gradili su ga gotovo dva desetljeća i potrošili na njega gotovo milijardu eura. I isplatilo se. Sve je to rezultat neprestanog lova na mokri san svakog fizičara i energetičara – proces nuklearne fuzije koji bi bio od iznimne važnosti za čovječanstvo. Proces je to koji se događa unutar svih zvijezda, tako i Sunca, a koji energiju stvara spajanjem atomskih jezgri (a ne razbijanjem, što se radi u komercijalnim fuzijskim reaktorima).Prednosti bi trebale biti enormne, jer fuzija kao gorivo može rabiti vodik, koji se može lako i jeftino proizvesti, a ne stvaraju se pritom nikakvi radioaktivni nusprodukti. Na fuziji se radi već dobrih 60 godina, a kao najuspješniji fuzijski reaktori su zasnovani su na „tokamak“ modelu reaktora u obliku uštipka, koji je opasan prstenovima elektromagneta. Rezultat mu nije pretjerano uspješan, jer treba izvor energije izvana, no na njima se i dalje radi. Zato se kod ovog uspješnog reaktora, W 7-X, koristio zahtjevniji dizajn „stellaratora“. U tom se tipu reaktora plazma drži u obliku izvrnute trake zbog nepravilno postavljenih magneta. Cilj je enormno ugrijanu plazmu (slično temperaturama u Suncu) neprekidno održavati u stanju potrebnom za nuklearnu fuziju, a prednost pred tokamak modelima je veća komercijalna isplativost zbog mogućih manjih i jeftinijih konstrukcija. Uzbudljive su to vijesti, jer je proces fuzije tehnološki kompliciran, za razliku od procesa fisije koji se već dugo koristi u nuklearkama diljem svijeta. Zato ćemo na san o fuziji pričekati još neko vrijeme, a dotle će se u uspješnosti natjecati reaktori W 7-X kao predstavnik stellaratora (koji planira koristiti ubuduće deuterij umjesto vodika) i ITER koji se trenutno gradi u Francuskoj kao tokamak model. Predstoje uzbudljive generacije fuzijskih reaktora i veselimo se njihovim budućim rezultatima.
geek.hr

U NJEMAČKOJ PRORADIO FUZIJSKI REAKTOR Vodi prema beskonačnom i čistom izvoru energije, a radi s 'preciznošću bez presedana'

Prošle godine su njemački znanstvenici s Max Planck instituta prvi put uključili ogromni fuzijski reaktor Wendelstein 7-X i stvorili vruću plazmu nalik onoj u kojoj bi se trebao odvijati proces fuzije ili spajanja atoma.Godinu dan kasnije znanstveni tim iz SAD-a i Njemačke objavio je u časopisu Nature da reaktor vrijedan 370 milijuna eura i u drugoj fazi funkcionira u skladu s očekivanjima, što znači da proizvodi super snažna i vijugava 3-D magnetska polja kakva je dizajn predvidio, i to s "preciznošću bez presedana", piše sciencealert.com. Znanstvenici kažu da se pogreška u modelu događa samo jednom u 100.000 slučajeva. Ovo je ključno iz razloga jer samo vrlo precizno magnetsko polje može zarobiti vruću plazmu dovoljno dugo da dođe do procesa nuklearne fuzije koja potencijalno može riješiti sve potrebe našeg planeta za čistom energijom. Proces fuzije se odvija u našem Suncu, a u njemu se tijekom izuzetno visokih temperatura spajaju atomi, a pritom se oslobađaju velike količine energije. Suprotan proces od fuzije je fisija, koja se odvija u sadašnjim nuklearnim elektranama - u njoj dolazi do cijepanja jezgre atoma u dva fisijska fragmenta, uz emisiju neutrona i oslobađanja velikih količina energije. Za razilku od fisije, fuzija kao nusprodukt ne stvara radioaktivni otpad, a kao gorivo bi zahtijevala morsku vodu. Najvažnije od svega, ako gledamo dugovječnost Sunca, nuklearna fuzija mogla bi čovječanstvo opskrbljivati energijom koliko god nam treba.
www.jutarnji.hr

HEP spektakularnim programom svečano u rad pustio prvu ELEN LEAF punionicu za električne automobile, a koja za napajanje koristi solarnu energiju

Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP) večeras je ispred zgrade Gradske uprave Grada Zagreba na Trgu Stjepana Radića spektakularnim programom svečano u rad pustila prvu ELEN LEAF punionicu za električne automobile, a koja za napajanje koristi solarnu energiju. Otvorenju punionice prisustvovali su ministar gospodarstva Tomislav Panenić, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Alen Gospočić, zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Mario Šiljeg, predstavnici Grada Zagreba, član Uprave Hrvatske elektroprivrede Saša Dujmić i voditelj projekta e-mobilnosti HEP grupe Ivica Skorić. ELEN LEAF punionica u Zagrebu kruna je HEP-ovog razvojnog projekta ELEN, u sklopu kojeg su do sada na 21 lokaciji u 12 gradova diljem Hrvatske otvorene punionice za električna vozila. Punionica je izgrađena na temelju Sporazuma o suradnji na pilot projektu poticanja izgradnje infrastrukture za napajanje električnih vozila u Zagrebu između Grada Zagreba i Hrvatske elektroprivrede d.d.. "Ova tehnološki i dizajnerski jedinstvena punionica predstavlja izvanredan spoj koncepta elektromobilnosti i primjene obnovljivih izvora energije i upravo takvim spojem okolišno prihvatljivih tehnologija HEP pokazuje da prati europske i svjetske politike smanjenja emisija CO2, sprječavanja klimatskih promjena i očuvanja okoliša", izjavio je član Uprave Hrvatske elektroprivrede, Saša Dujmić. ELEN LEAF stanica sastoji se od dvije nadstrešnice sa solarnim panelima i ultra brzom punionicom za punjenje električnih vozila snage 50 KW DC i 43 KW AC, uz mogućnost istovremenog punjenja dvaju vozila. Pritom se kao pogonsko gorivo za električna vozila koristi energija dobivena iz solarnih panela. Pomoću solarnih panela ELEN LEAF stanica će godišnje proizvoditi 3000 KWh električne energije iz obnovljivog izvora (sunčeve energije). Prototip je izrađen temeljem natječaja kojeg je provelo Hrvatsko dizajnersko društvo i na kojem je odabran rad i idejno rješenje dizajnerica Ane Banić Göttlicher i Maše Vukmanović. Izvođač radova je tvrtka Elna kabel. HEP ovim otvaranjem nastavlja suradnju s gradovima i zainteresiranim partnerima na širenju mreže javnih punionica diljem Hrvatske kako bi se motivirao rast broja električnih vozila i poboljšao život u urbanim sredinama smanjenjem emisija onečišćujućih tvari i buke. Galeriju fotografija punionice po danu, koju smo prije svih hrvatskih medija danas objavili, možete pogledati na sljedećoj poveznici.
Portal croenergo.eu

ELEN Leaf punionica osvojila prestižnu nagradu za dizajn

ELEN Leaf punionica električnih vozila vrhunski je primjer produkt dizajna u javnoj arhitekturi. HEP Opskrba dobitnica je ovogodišnje iF DESIGN nagrade u kategoriji produkt dizajna u javnoj arhitekturi, za dizajn ELEN LEAF stanice za punjenje električnih vozila. Prestižna nagrada HEP Opskrbi je dodijeljena 10. ožujka na svečanosti u Münchenu. Nagrađeni rad, ELEN LEAF punionica za električna vozila, postavljena je na Trgu Stjepana Radića, ispred zgrade Gradske uprave Grada Zagreba u srpnju 2016. godine. Riječ je o prototipu najsuvremenije stanice za punjenje električnih automobila u Hrvatskoj, ujedno i prvoj punionici koja za napajanje koristi solarnu energiju. ELEN LEAF punionica u Zagrebu kruna je HEP-ovog razvojnog projekta ELEN. Stanica se sastoji od dvije nadstrešnice sa solarnim panelima, reklamnim totemom i ultra brzom punionicom za punjenje električnih vozila snage 50 KW DC i 43 KW AC, uz mogućnost istovremenog punjenja dvaju vozila. Natječaj za idejno rješenje stanice provela je HEP Opskrba u suradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom. Na natječaj je pristiglo više od 20 radova, od kojih su tri najbolja nagrađena. Za izvedbeno rješenje odabran je rad dizajnerica Ane Banić Göttlicher i Maše Vukmanović, dok je autor tipskog projekta i glavni projektant arhitekt Ivan Galić iz Nop Studia. Radove je izvela tvrtka Elna kabel iz Zagreba. Organizator jednog od najcjenjenijih natječaja na području dizajna u svijetu, iF International Forum Design GmbH sa sjedištem u Hannoveru, najstarija je nezavisna organizacija za dizajn u Njemačkoj. Ove je godine za nagradu iF DESIGN, koja je prepoznata je kao simbol izvrsnosti dizajna diljem svijeta, prijavljeno 5.500 radova iz 59 zemalja, a u međunarodnom je žiriju sudjelovalo 58 stručnjaka.
www.energetika-net.com

HEP ulazi u proizvodnju električne energije iz šumske biomase

Buduće bioelektrane-toplane u Sisku i Osijeku, ukupno vrijedne više od 35 milijuna eura, bit će ujedno i prve elektrane ovog tipa u HEP grupi u statusu povlaštenog proizvođača iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Bioelektrana je elektrana koja koristi energiju biomase za dobivanje električne energije, a radi povećanja stupnja djelovanja koristi se kogeneracija – istovremena proizvodnja toplinske i električne energije. U siječnju 2016. godine Hrvatska elektroprivreda započela je u Sisku i Osijeku s izgradnjom prve dvije kogeneracijske elektrane na šumsku biomasu u svom portfelju. Buduće bioelektrane-toplane u Sisku i Osijeku, ukupno vrijedne više od 35 milijuna eura, bit će ujedno i prve elektrane ovog tipa u HEP grupi u statusu povlaštenog proizvođača iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Obje elektrane će za rad koristiti šumsku biomasu, čiju je nabavu HEP osigurao potpisivanjem dugogodišnjeg ugovora o dobavi drvne sječke, dok se dovršetak izgradnje i njihovo puštanje u rad očekuje tijekom 2017. godine. Proizvedena električna energija će se isporučivati u elektroenergetski sustav, pri čemu će postrojenja dobiti status povlaštenog proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora. Izgradnjom novih HEP-ovih bioelektrana-toplana osigurat će se i pouzdani izvori tehnološke pare za industrijske proizvođače u Osijeku, kao i toplinske energije za centralizirane toplinske sustave Osijeka i Siska. Istovremeno, omogućit će se optimizacija u sisačkom toplinarskom sustavu, ali i iskorištavanje postojeće infrastrukture na obje lokacije. U konačnici, oba postrojenja bi se trebala odlično uklopiti u postojeće sustave, pri čemu se očekuje razmjerno velika učinkovitost, veća od 65 posto. Kontrola kvalitete drvne sječke će se provoditi u Centralnom kemijsko-tehnološkom laboratoriju HEP-a, koji je akreditiran za ispitivanja čvrstih biogoriva. Tri su glavna cilja koja HEP želi postići ostvarivanjem projekata kogeneracijskih postrojenja na šumsku biomasu:
Diversifikacija goriva na razini HEP grupe.
Ovladavanje novim energetskim tehnologijama.
Zapošljavanje radne snage na gradnji i pogonu postrojenja te dobavi sirovine.

Izgradnja kombiniranih kogeneracijskih postrojenja na šumsku biomasu u Osijeku i Sisku tako predstavlja značajan iskorak prema većem korištenju obnovljivih izvora, a posebice šumske biomase kojom Hrvatska obiluje. Ponajviše zahvaljujući ulaganjima u obnovljive izvore energije, HEP je najveći investitor u sektoru „zelenog gospodarstva“ u Hrvatskoj, i to investitor koji u najvećem dijelu angažira domaće tvrtke i tako daje doprinos rastu hrvatskog gospodarstva. Naime, prema podacima Eurostata za 2014. godinu, Hrvatska se s udjelom obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije od 27,9 posto nalazi na šestom mjestu među državama EU. Takav pokazatelj se ponajviše može zahvaliti HEP-ovim hidroelektranama, no i energija biomase bi u budućnosti mogla imati sve veći udjel u tome.
www.poslovni.hr

Završena ugradnja glavne opreme na elektrane BE-TO Sisak i BE-TO Osijek

Završena je ugradnja glavne opreme u prve dvije kogeneracijske bioelektrane-toplane (BE-TO) na šumsku biomasu u proizvodnom portfelju Hrvatske elektroprivrede, u Osijeku i Sisku. Na gradilištu BE-TO Sisak završena je ugradnja turbine i generatora buduće bioelektrane, dok su na gradilištu BE-TO Osijek nakon ugradnje turbine i generatora u srpnju, u tijeku elektro i izolaterski radovi te radovi na povezivanju opreme, koji će uskoro započeti i u Sisku. Završetak radova i početak pokusnog rada novih elektrana očekuje se početkom 2017. godine, dok se ishođenje uporabne dozvole i primopredaja postrojenja očekuje u proljeće sljedeće godine. Buduće bioelektrane-toplane u Sisku i Osijeku, ukupno vrijedne više od 35 milijuna eura, bit će ujedno i prve elektrane ovog tipa u HEP grupi u statusu povlaštenog proizvođača iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Nove elektrane BE-TO Sisak i BE-TO Osijek gradi konzorcij izvođača, predvođen Đuro Đaković Holdingom i nizozemskom tvrtkom HoSt B.V.. HEP je izvođače radova izabrao na temelju međunarodnog nadmetanja provedenog prema proceduri njemačke KfW banke, čijim se kreditnim sredstvima financiraju oba projekta. BE-TO Sisak, snage 3 MW električnih i 10 MW toplinskih, godišnje će proizvoditi oko 19.300 MWh električne energije i oko 63.900 MWh toplinske energije. U sklopu investicije se gradi i toplinska stanica te vrelovod do naselja Brzaj i Caprag. Vrijednost investicije iznosi 18,95 milijuna eura. Nova elektrana na biomasu BE-TO Osijek, snage 3 MW električnih i 10 MW toplinskih, godišnje će proizvoditi 18.300 MWh električne energije te oko 65.800 MWh toplinske energije za centralizirani toplinski sustav. Vrijednost investicije BE-TO Osijek iznosi 16,25 milijuna eura. Obje elektrane će za rad koristiti šumsku biomasu, čiju je nabavu HEP osigurao potpisivanjem dugogodišnjih ugovora o dobavi drvne sječke. Proizvedena električna energija će se isporučivati u elektroenergetski sustav, a izgradnjom novih HEP-ovih bioelektrana-toplana osigurat će se i pouzdani izvori tehnološke pare za industrijske proizvođače u Osijeku, kao i toplinske energije za centralizirane toplinske sustave Osijeka i Siska. Istovremeno, omogućit će se smanjenje gubitaka u sisačkom toplinarskom sustavu, ali i iskorištavanje postojeće infrastrukture na obje lokacije. Izgradnja prvih BE-TO elektrana u Osijeku i Sisku dio je HEP-ove dugoročne strategije dodatnog povećanja udjela obnovljivih izvora energije u postojećem proizvodnom portfelju. Uz provedbu više od 3 milijardi kuna vrijednog ciklusa revitalizacija velikih hidroelektrana, HEP ulaže i u izgradnju novih malih hidroelektrana (Prančevići, Peruća), obnovu agregata biološkog minumuma na brani HE Varaždin te planira rekonstrukcije još nekoliko postojećih malih hidroelektrana (Fužine, Zeleni vir, Ozalj). HEP je, također, 2014. godine pustio u rad fotonaponske elektrane na krovovima poslovnih zgrada na devet lokacija u Hrvatskoj (Zagreb, Čakovec, Šibenik, Split, Opatija, Zadar, Dubrovnik te dvije u Osijeku), ukupne snage 207 kW, i proizvodnje približno 247 tisuća kWh godišnje.
domivrt.vecernji.hr

HEP potpisao ugovor o izgradnji elektrane s Đurom Đakovićem

Hrvatska elektroprivreda (HEP) u četvrtak je u Sisku s predstavnicima konzorcija izvođača radova, u kojem su Đuro Đaković Holding i nizozemski HOST, potpisala ugovor o izgradnji kogeneracijske elektrane na šumsku biomasu BE-TO Sisak, ukupne vrijednosti 18,95 milijuna eura. Kogeneracijska elektrana (za proizvodnju električne i toplinske energije) BE-TO Sisak bit će snage 2 megavata (MW) električne i 10 MW toplinske energije. Izgradnja će, kako je najavljeno, započeti u jesen ove godine, a rok izgradnje i završetak planiranih radova je 24 mjeseca od stupanja ugovora na snagu, odnosno do prve polovice 2017. godine. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić i, u ime konzorcija izvođača radova, predsjednik Uprave Đure Đakovića Holdinga Tomislav Mazal. S istim je konzorcijem HEP prošli tjedan potpisao i ugovor za izgradnju kogeneracijske elektrane na biomasu BE-TO Osijek, vrijednosti 16,25 milijuna eura. Ukupna vrijednost investicije u te dvije elektrane na biomasu tako iznosi više od 35 milijuna eura, a financiraju se kreditom njemačke KfW banke. Kao energent nova će elektrana na temelju dugoročnih ugovora koristiti drvnu sječku, a moguće je i sklapanje ugovora s privatnim kooperantima. Uz izgradnju elektrane na biomasu u Sisku, predviđena je i izgradnja novog vrelovoda gradske toplinske mreže, čime će se osjetno poboljšati opskrba više tisuća sisačkih stanova i drugih objekata toplinskom energijom, uz mogućnost širenja mreže. Nužne su nam slične investicije, istaknuo je predsjednik Uprave Đuro Đaković Holdinga Tomislav Mazal, poručujući kako je ta tvrtka spremna i sposobna ostvarivati slične projekte. Izrazio je i spremnost za sudjelovanju u projektu izgradnje vjetroelektrana. Naime, HEP je danas predstavio i svoj projekt obnovljivih izvora energije, pri čemu je predsjednik Uprave tvrtke Perica Jukić istaknuo da je proizvodnja iz obnovljivih izvora energije strateško područje poslovanja HEP-a. Elektrane u Sisku i Osijeku bit će prva kogeneracijska postrojenja na šumsku biomasu u proizvodnom portfelju HEP grupe i ujedno prve elektrane tog tipa u HEP grupi u statusu povlaštenog proizvođača iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Takav status ima i devet fotonaponskih (sunčanih) elektrana koje su tijekom prošle godine postavljene na krovove poslovnih zgrada u vlasništvu HEP-a širom Hrvatske, a u pogonu je za sada i jedna mala hidroelektrana (mHE) Lešće, u izgradnji su još dvije (Prančevići i Varaždin) i uskoro će početi izgradnja još jedne male hidroelektrane (Peruča). Na području obnovljivih izvora energije HEP planira i proširenje portfelja pa je krajem siječnja objavio poziv nositeljima projekata koji su zainteresirani da prodaju svoje projekte u fazi razvoja, što se odnosilo na projekte vjetroelektrana, sunčanih elektrana, malih hidroelektrana, bioelektrana i bioplinskih elektrana. 'Činjenica je da HEP još nema vjetroelektrane u svom vlasništvu, ali je više projekata u pripremi. Na temelju iskazanog interesa, a zaprimili smo ih 104, HEP će do kraja godine donijeti investicijske odluke za više projekata obnovljivih izvora energije', najavio je Jukić, dodajući kako su spremni ući i u suvlasništvo već izgrađenih kapaciteta, ali pod uvjetom da imaju više od 50 posto vlasništva. 'HEP danas posluje stabilno s jasnom vizijom razvoja i namjerom širenja i na druga tržišta. Realizacijom vlastitih projekata i preuzimanjem projekata u razvoju, HEP nastoji potvrditi ulogu vodeće tvrtke u Hrvatskoj u sektoru obnovljivih izvora energije i dati snažan doprinos ispunjenju nacionalnih ciljeva usklađenih s energetsko-klimatskom politikom Europske unije', zaključio je Jukić.
m.tportal.hr

Starteški partner sudjelovao bi u upravljanju 30-ak godina, a potom bi cijelu infrastrukturu vratio HEP-u.

Do kraja godine raspisat će poziv za iskaz interesa za strateško partnertstvo, a nakon toga će kvalificiranim ponuditeljima uputiti poziv za dostavu obvezujućih ponuda. Razlog traženja partnera je u strategiji HEP-a da zajedno s njima sufinancira velike projekte zbog zadanog limita u vlastitom zaduživanju, pa na isti način gradi i Plomin C. Projektom vrijednim oko 500 milijuna eura postojeći sustav HE Senj trebao bi se nadograditi novim akumulacijskim jezerom u Kosinjskoj dolini s hidroelektranom snage 30 megavata, novim 13,5 km dugim odvodnim tunelom te novom elektranom Senj 2 snage 350 megavata. Iako HEP već ima izrađeno preferencijalno rješenje za tu elektranu, novom strateškom partneru dat će se mogućnost da sam sudjeluje u dizajnu nove hidrocentrale, što je definirano modelom partnerstva koji je odabrao HEP pod nazivom DBOT (Design-Build-Operate-Transfer). Dizajn će ovisiti o mnogo parametara, a među najvažnijima je onaj ekonomski. Izabrani starteški partner sudjelovao bi u upravljanju na određeni rok, nakon čega bi cjelokupnu infrastrukturu vratio u vlasništvo HEP-a. Uobičajeni rok je vrijeme otplate kredita plus određeno razdoblje, a za HE Kosinj/Senj zasad se predviđa 30 godina. U HEP-u će podijeliti suvlasništvo na jednake dijelove, ali će se i o tome pregovarati s budućim strateškim partnerom. Ne bi imali ništa protiv da partner financira cjelokupni projekt. To će morati biti energetska tvrtka s iskustvom u hidroenergiji, no dobro došao bi i konzorcij više kompanija, s tim da mu na čelu mora biti kvalificirana energetska tvrtka. Nakon toga bi zajednička tvrtka HEP-a i partnera trebala preuzeti projekt i krenuti u traženje dozvola i završiti sve potrebne upravne postupke, dok je studija utjecaja na okoliš još uvijek u izradi. Gradnja centrale trebala bi trajati nekoliko godina. Budući da je tržište električne energije u Europi vrlo promjenjivo, pa je prije dvije godine cijena megavata bila 60 eura, a danas je 45, postavlja se pitanje hoće li biti dovoljno zainteresiranih za partnerstvo. U HEP-u to ne sumnjaju jer su hidropotencijali zapadne Europe gotovo potpuno iskorišteni, a još su dovoljno veliki na istoku Europe. Interes HEP-a u ovoj hidroelektrani nije samo povećanje proizvodnje električne enrgije od 30 posto, nego prije svega kvalitativna promjena u elektrodistribucijskom sustavu. Projekt HE Kosinj/Senj omogućit će proizvodnju tzv. vršne energije, dakle one koja će se moći povećati u slučaju porasta potražnje, što je mogućnost kakvu nemaju elektrane s temeljnom energijom, kakva je postojeća Senj/Kosinj. Gradnja HE Kosinj/Senj 2 trebala bi zainteresirati i posrnulu hrvatsku građevinu jer bi i ona mogla sudjelovati u gradnji.
www.poslovni.hr


Svečano obilježeno 50 godina rada hidroelektrane Senj
Hrvatska elektroprivreda (HEP) je jučer svečano obilježila 50. obljetnicu puštanja u pogon Hidroelektrane Senj (HE Senj), jedne od najvažnijih sastavnica hrvatskog elektroenergetskog sustava. Ukupne snage 216 MW, HE Senj je u 50 godina rada proizvela više od 50 milijardi kWh električne energije, odnosno tri puta više od ukupne godišnje potrošnje cijele Hrvatske. Izgradnja HE Senj, odnosno iskorištavanje vode rijeka Like i Gacke za proizvodnju električne energije planirana je još početkom 20. stoljeća, ali je konkretna realizacija prekidana Prvim i Drugim svjetskim ratom. Konačna odluka o izgradnji HE Senj instalirane snage 216 MW i s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 1.080 GWh donijeta je 1959. godine. Hidroelektrana Senj je službeno puštena u rad 27. studenoga 1966. godine, nakon više do sedam godina izgradnje, koja je po izvedenim tehničkim rješenjima, poput ugradnje turbina tipa Francis na padu većem od 400 metara, predstavljala vrhunac tehničkog dostignuća u svjetskim razmjerima. Do izgradnje brane Kruščice i pribranske elektrane HE Sklope (snage 22,5 MW) koja je sinkronizirana na mrežu 12. siječnja 1970. godine, hidroelektrana Senj je radila kao protočna, a otada kao derivacijska hidroelektrana. HE Senj je u proteklih 50 godina rada proizvela više od 50 milijardi kWh električne energije, od čega je 2014. godine zabilježena najveća proizvodnja od 1,4 milijarde kWh. Kako bi se osigurali uvjeti za siguran i pouzdan rad HE Senj u narednim desetljećima, u tijeku je priprema aktivnosti za revitalizaciju glavnih i pomoćnih pogona agregata hidroelektrane. HE Senj, zajedno s pripadajućom HE Sklope, akumulacijskim jezerom Kruščica, kompenzacijskim jezerom u Gusić polju i složenim derivacijskim sustavom zajedno čine Hidroenergetski sustav Senj (HES Senj), koji u prosječnoj hidrološkoj godini ostvaruje oko 20 posto proizvodnje električne energije iz HEP-ovih hidroelektrana, oko 10 posto proizvodnje iz ukupnog proizvodnog portfelja HEP-a te podmiruje oko 5 posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Kroz naknade za korištenje prostora elektrana, HE Senj jedinicama lokalne samouprave (Grad Senj, Grad Otočac, Grad Gospić, Općina Perušić) u prosjeku godišnje (ovisno o ukupnoj proizvodnji) uplaćuje oko 8 milijuna kuna. Doprinos Hrvatske elektroprivrede lokalnoj zajednici vidljiv je i kroz ulaganja HEP ODS-a na području Elektrolike Gospić, koja u razdoblju od 2014. do 2016. godine iznose oko 150 milijuna kuna. Kako bi se u potpunosti iskoristio preostali hidropotencijal rijeka Like i Gacke, HEP planira realizaciju druge faze HES Senj, koji uključuje izgradnju HE Kosinj i HE Senj 2. U tijeku je izrada dokumentacije za ishođenje lokacijske dozvole za HE Kosinj i HE Senj 2, što u ovoj fazi podrazumijeva prvenstveno izradu tehničke projektne dokumentacije i Studije utjecaja zahvata na okoliš, te se početkom 2017. godine planira podnijeti zahtjev za pokretanje postupka procjenu utjecaja zahvata na okoliš. Uz povećanje proizvodnje električne energije, realizacija druge faze HES Senj omogućit će i dodatnu zaštitu od poplava u Kosinjskom polju, poboljšanje sigurnosti vodoopskrbe južnog kraka vodovodnog sustava Hrvatskog primorja, kao i poboljšanje cestovne i druge komunalne infrastrukture u tom dijelu Hrvatske.
Portal croenergo.eu

Državni tajnik Čikotić s predstavnicima Grada Otočca i struke o projektu hidroenergetskog sustava Kosinj-Senj

Gradonačelnik Grada Otočca Stjepan Kostelac zahvalio je Ministarstvu i državnom tajniku Čikotiću na omogućavanju prezentacije recenzije elaborata "Analiza mogućih inačica obnove i dogradnje HE Senj te izgradnje PHE Vinodol" koju su izradili stručnjaci Instituta za elektroprivredu i energetiku u suradnji s vanjskim suradnicima. Predstavnici Grada Otočca i Instituta, naime, smatraju da projekt nastavka izgradnje Hidroenergetskog sustava Kosinj-Senj, odnosno druga faza postojećeg sustava, koji razvija HEP, nije najoptimalnije rješenje jer bi doveo do potapanja velikih površina i onemogućavanja razvoja cijelog tog kraja. Stoga je izrađena usporedba tog prijedloga sa drugom mogućom verzijom projekta koja prema njihovu mišljenju donosi više koristi. Mišo Aničić, direktor Odjeka za graditeljstvo, ekologiju i hidrotehniku Instituta za elektroprivredu i energetiku, istaknuo je kako je službeni projekt koji obuhvaća hidroelektrane Kosinj i Senj 2 nepovoljniji od drugog modela koji bi se bazirao na hidroelektrani Švica i crpnoj hidroelektrani Senj. Kazao je da bi u slučaju realizacije prvog modela trebalo potopiti oko 800 hektara zemljišta, skuplji je i onemogućava se razvoj poljoprivrede, dok drugi model predviđa potapanje oko 100 hektara, omogućuje razvoj poljoprivrede, reguliranje poplava i omogućava sustav navodnjavanja. Na sastanku je iznijeto i da bi se odabirom drugog modela omogućio razvoj gospodarstva, turizma i poljoprivrede, čime bi se spriječilo iseljavanje stanovništva. "Drago nam je da nam se pružila prilika da isprezentiramo i drugi model za koji smatramo da je od općeg društvenog interesa jer njime povećavamo energetsku sigurnost i stabilnost ali istovremeno omogućavamo razvoj i zadržavanje stanovništva na ovom području", rekao je zamjenik gradonačelnika Nenad Janković. Državni tajnik Ante Čikotić istaknuo je kako je sastanak bio konstruktivan te da će Ministarstvo sagledati sva moguća rješenja uzimajući u obzir i utjecaj projekata na razvoj lokalne zajednice. "Napravit će se analize isplativosti svih ovih varijanti rješenja te ćemo definirati projektni zadatak ne samo kroz energetiku, nego i uzimajući u obzir širi društveni kontekst. Konačna odluka mora biti utemeljena na cjelovitoj analizi", rekao je Čikotić.
Portal croenergo.eu

Čista energija za sve Europljane – realizacija europskog potencijala za rast

Europska komisija predstavila je paket mjera za održavanje konkurentnosti Europske unije uslijed promjena na svjetskim energetskim tržištima zbog prelaska na čistu energiju. Komisija želi da EU bude predvodnik tog prelaska, a ne da mu se tek prilagodi. EU se stoga obvezao na smanjenje emisija CO2 za najmanje 40% do 2030. uz istovremenu modernizaciju gospodarstva EU-a Europska komisija predstavila je paket mjera za održavanje konkurentnosti Europske unije uslijed promjena na svjetskim energetskim tržištima zbog prelaska na čistu energiju. Komisija želi da EU bude predvodnik tog prelaska, a ne da mu se tek prilagodi. EU se stoga obvezao na smanjenje emisija CO2 za najmanje 40% do 2030. uz istovremenu modernizaciju gospodarstva EU-a i osiguravanje radnih mjesta i rasta za sve europske građane. Tri su glavna cilja: energetska učinkovitost na prvome mjestu, preuzimanje globalnog vodstva u korištenju energijom iz obnovljivih izvora i pružanje poštenih uvjeta potrošačima. Potrošači su aktivni, ključni sudionici na energetskim tržištima budućnosti. Oni će u budućnosti imati raznovrsniju ponudu, pristup pouzdanim alatima za usporedbu cijena energije i mogućnost proizvodnje i prodaje vlastite električne energije. Zbog veće transparentnosti i bolje regulative civilno će društvo aktivnije sudjelovati u energetskom sustavu i bolje reagirati na cjenovne signale. Paket sadržava i niz mjera za zaštitu najranjivijih potrošača. Komisijini prijedlozi o čistoj energiji za sve Europljane odraz su činjenice da je prelazak na čistu energiju sektor rasta budućnosti i prilika za pametne ulagače. U čistu je energiju 2005. na globalnoj razini uloženo više od 300 milijardi eura. EU ima mogućnost iskoristiti svoje istraživačke, razvojne i ulagačke politike kako bi taj prelazak pretvorio u konkretnu priliku za industriju. U okviru ovog paketa, kojim će se do 2021. mobilizirati javna i privatna ulaganja u iznosu do 177 milijardi eura godišnje, u sljedećih se deset godina BDP može povećati do 1% te stvoriti 900 000 novih radnih mjesta. Zakonodavni prijedlozi o čistoj energiji za sve Europljane obuhvaćaju energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora, oblikovanje tržišta električne energije, sigurnost opskrbe električnom energijom i pravila upravljanja energetskom unijom. Nadalje, Komisija predlaže pomake u području ekološkog dizajna i strategiju za povezanu i automatiziranu mobilnost. Paket uključuje i mjere za poticanje inovacija u području čiste energije te obnovu europskih zgrada. Tu su i mjere za poticanje javnog i privatnog ulaganja, promicanje industrijske konkurentnosti EU-a i ublažavanje učinka koje će prelazak na čistu energiju imati na društvo. Razmatraju se i načini na koje EU može iskoristiti vodeću ulogu u tehnologiji i uslugama povezanima s čistom energijom te pomoći trećim zemljama da ostvare ciljeve svojih politika.
objektivno.hr

Čista energija za sve Europljane – realizacija europskog potencijala za rast

Europska komisija danas predstavlja paket mjera za održavanje konkurentnosti Europske unije uslijed promjena na svjetskim energetskim tržištima zbog prelaska na čistu energiju. Komisija želi da EU bude predvodnik tog prelaska, a ne da mu se tek prilagodi. EU se stoga obvezao na smanjenje emisija CO2 za najmanje 40 % do 2030. uz istovremenu modernizaciju gospodarstva EU-a i osiguravanje radnih mjesta i rasta za sve europske građane. Tri su glavna cilja današnjih prijedloga: energetska učinkovitost na prvome mjestu, preuzimanje globalnog vodstva u korištenju energijom iz obnovljivih izvora i pružanje poštenih uvjeta potrošačima. Potrošači su aktivni, ključni sudionici na energetskim tržištima budućnosti. Oni će u budućnosti imati raznovrsniju ponudu, pristup pouzdanim alatima za usporedbu cijena energije i mogućnost proizvodnje i prodaje vlastite električne energije. Zbog veće transparentnosti i bolje regulative civilno će društvo aktivnije sudjelovati u energetskom sustavu i bolje reagirati na cjenovne signale. Paket sadržava i niz mjera za zaštitu najranjivijih potrošača. Potpredsjednik zadužen za energetsku uniju Maroš Šefčovič izjavio je: Današnjim će se paketom modernizirati naše gospodarstvo i tako potaknuti prelazak na čistu energiju. Europa je prethodnih godina bila predvodnik globalne klimatske politike, a sad je primjer u stvaranju uvjeta za održiva radna mjesta, rast i ulaganja. Današnji se prijedlozi odnose na sve sektore povezane s čistom energijom: istraživanje i inovacije, vještine, zgrade, industriju, promet, digitalno društvo, financije itd. Zahvaljujući predstavljenim mjerama svi će europski građani i poduzeća na najbolji način moći iskoristiti prelazak na čistu energiju. Povjerenik za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete izjavio je:Našim se prijedlozima osigurava veća tržišna potražnja za novim tehnologijama, postavljaju odgovarajući uvjeti za ulagače, osnažuju potrošači, unapređuje funkcioniranje energetskih tržišta i pomaže u ispunjavanju naših klimatskih ciljeva. Posebno sam ponosan na obvezujući cilj o povećanju energetske učinkovitosti za 30 % jer će se tako smanjiti naša ovisnost o uvozu energije, stvoriti radna mjesta i dodatno smanjiti emisije. U Europi slijedi revolucija povezana s čistom energijom. Kao što je bio slučaj s Pariškim sporazumom, uspjet ćemo samo uz zajednički trud. Ovim je prijedlozima Komisija otvorila put do konkurentnijeg i modernijeg energetskog sustava s čišćom energijom. Za njegovu se realizaciju sad oslanjamo na Europski parlament i naše države članice. Komisijini prijedlozi o čistoj energiji za sve Europljane odraz su činjenice da je prelazak na čistu energiju sektor rasta budućnosti i prilika za pametne ulagače. U čistu je energiju 2005. na globalnoj razini uloženo više od 300 milijardi eura. EU ima mogućnost iskoristiti svoje istraživačke, razvojne i ulagačke politike kako bi taj prelazak pretvorio u konkretnu priliku za industriju. U okviru ovog paketa, kojim će se do 2021. mobilizirati javna i privatna ulaganja u iznosu do 177 milijardi eura godišnje, u sljedećih se deset godina BDP može povećati do 1 % te stvoriti 900 000 novih radnih mjesta. Zakonodavni prijedlozi o čistoj energiji za sve Europljane obuhvaćaju energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora, oblikovanje tržišta električne energije, sigurnost opskrbe električnom energijom i pravila upravljanja energetskom unijom. Nadalje, Komisija predlaže pomake u području ekološkog dizajna i strategiju za povezanu i automatiziranu mobilnost. Paket uključuje i mjere za poticanje inovacija u području čiste energije te obnovu europskih zgrada. Tu su i mjere za poticanje javnog i privatnog ulaganja, promicanje industrijske konkurentnosti EU-a i ublažavanje učinka koje će prelazak na čistu energiju imati na društvo. Razmatraju se i načini na koje EU može iskoristiti vodeću ulogu u tehnologiji i uslugama povezanima s čistom energijom te pomoći trećim zemljama da ostvare ciljeve svojih politika. U listopadu 2014. Europsko vijeće donijelo je okvir klimatske i energetske politike do 2030. kako bi EU mogao postaviti ambiciozan cilj da do 2030. smanji emisije stakleničkih plinova u domaćem gospodarstvu za najmanje 40 %. Pariški sporazum dokaz je pravilnog pristupa EU-a. Provedba energetskog i klimatskog okvira do 2030. koji je donijelo Europsko vijeće prioritetna je aktivnost u okviru provedbe Pariškog sporazuma. EU osigurava pogodno okružje za prelazak na niskougljično gospodarstvo nizom povezanih politika i instrumenata u okviru Strategije energetske unije, jednog od deset prioriteta Komisije na čelu s Junckerom. Komisija je već iznijela ključne prijedloge za provedbu ciljeva EU-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2030. Prošle je godine predstavila prijedlog reforme sustava EU-a za trgovanje emisijama kako bi zajamčila da energetski sektor i energetski intenzivne industrije postignu potrebna smanjenja emisija. Ljetos je iznijela prijedloge za ubrzanje prelaska na niskougljično gospodarstvo u drugim ključnim sektorima europskog gospodarstva. Današnji su prijedlozi ključni dijelovi koji su nedostajali za punu provedbu klimatskog i energetskog okvira EU-a za 2030., posebice u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Europski parlament i Vijeće moraju što žurnije donijeti sve zakonodavne prijedloge povezane s energetskom unijom koje je Komisija iznijela 2015. i 2016.
europa.eu

EU predstavila "zimski energetski paket"

Do 2030. 30% cilj u energetskoj učinkovitosti i 40% manje emisije ugljičnog dioksida. Europska komisija u srijedu je predstavila "zimski energetski paket" koji predlaže povećanje obaveza za energetsku učinkovitost na 30% do 2030. u pokušaju smanjivanja emisija i zadovoljavanja obaveza iz klimatskog sporazuma iz Pariza. Cijelim "mamutskim" setom energetskih zakona predlaže se smanjivanje emisija ugljičnog dioksida za 40% do 2030. u odnosu na razine iz 1990.. Prema objavi komisije od 2021. ovaj set zakona trebao bi od 2021. dovesti do investiranja do 177 milijardi eura javnog i privatnog novca godišnje, čime bi BDP u narednom desetljeću porasao za 1% a stvorilo bi se 900.000 novih radnih mjesta. Reformira se više krucijalna dijela legislative - direktive u energetskoj učinkovitosti, direktive o eko-dizajnu i direktiva o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, kao i direktive o obnovljivcima. Kad je riječ o obavezi energetske učinkovitosti, Europski parlament je ranije pozivao na cilj o 40% ušteda, no komisija i neke članice smatrale su da bi to bilo teško realizirati. Sada tri EU institucije trebaju potvrditi te ciljeve prije nego što budu ustoličene u zakonima. Industrija je uvjerena da je cilj od 40% u energetskoj učinkovitosti moguće ispuniti. Trgovačko udruženje europskih proizvođača opreme za grijanje (EHI) smatra da je to korak u dobrom smjeru, te da bi obaveza o 40% mogla dati snažan poticaj za zamjenu 80 milijuna neučinkovitih plinskih i uljnih grijača koji su instalirani u europskim domovima. Kad je riječ o izmjeni direktive o eko-dizajnu proizvoda, studija utjecaja koja se referirala na komisijin prijedlog, procjenjuje da će postojeća direktiva dovesti do uštede 48 TWh ušteda u komercijalnim sustavima hlađenja godišnje, do 2030. Komisija planira revidirati pravila za uređaje za klimatizaciju do travnja 2017. Predložena revizija direktive o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu rezultirat će malim smanjenjem stakleničkih plinova u svim članicama, a procjenjuje se da će administrativni trošak njezine implementacije smanjiti za 98 milijuna eura godišnje. Kad je riječ o direktivi o obnovljivcima uvodi se jednostavniji pristup distribucijskoj mreži za male projekte, a sheme poticanja obnovljivaca trebale bi se orijentirati tržišnom pristupu na kojem na aukcijama poticaje dobivaju projekti s najmanjom proizvodnom cijenom. Forsira se uvođenje OIE u sustave grijanja i hlađenja, a bi opskrbljivači energijom postaju obavezni postići 1% godišnje veći udio zelene energije u ukupnoj prodaji do 2030, što će biti kontrolirano u sklopu ciljeva energetske učinkovitosti.
www.energetika-net.com

Nova energetska legislativa kao pokušaj pomirbe 28 različitih interesa

EK je predstavila veliki set energetskih zakona koji bi trebali definirati energetiku u Uniji do 2030. U fokusu će biti energetska učinkovitost i ravnopravniji pristup tržištu za obnovljivce, koji se smatraju zrelim tehnologijama.Krajem studenog Europska komisija predstavila je do sada najveću reformu energetske regulative, svoju viziju energetske tranzicije prema čistoj energiji pa nije zgorega biti informiran s koje strane 'vjetar puše'. Taj zakonski paket odredit će budućnost energetike u Uniji, a između ostalog dotiče se subvencija ugljenu, pristupu mreži i većim pravima individualnih proizvođača energije, građana. Neobičan je to pokušaj spajanja različitih nacionalnih energetskih strategija i zadovoljavanja interesa fosilnog i nuklearnog lobija, ali i obnovljivaca. Za početak, za ciljnu 2030. revidirani su poznati ciljevi «20-20-20». Iz gotovo tisuću stranica teksta može se iščitati da će se obveze za energetsku učinkovitost povećati na 30%, dok bi se emisije ugljičnog dioksida trebale smanjiti za 40% u odnosu na razine iz 1990., a udio obnovljivaca povećati na čak 50%. Takozvani «Zimski zakonski paket» treba odobriti Europski parlament i Vijeće ministara, pa je izvjesno da će biti promjena do 2018/2019., kada bi trebao i biti usvojen. Nekoliko je zanimljivih prijedloga, a jedan od njih je promjena pravila u prioritetu dispečiranja energetskih postrojenja na mrežu. Odluka o tome koja će postrojenja biti prioritetna uglavnom se donosi na bazi cijene proizvodnje električne energije, no od 2009. obnovljivi izvori energije dobili su pravo prioritetnog pristupa mreži i sva tako proizvedena energija mora biti i potrošena. No, sada, s nekoliko iznimaka u predloženoj regulativi, struja iz obnovljivaca bit će u smislu pristupa mreži tretirana jednako kao i struja iz TE na fosilna goriva. Iznimka se odnosi na postrojenja snage manje od 500 kW, što bi se od 2026. trebalo sniziti na 260 kW, demonstracijske projekte inovativne tehnologije i postojeća postrojenja, osim ako se ti kapaciteti mijenjaju ili proširuju. EK je uvjerena da će obnovljivci, s niskim ili nikakvim troškovima proizvodnje i dalje biti prvi u redu dispečiranja u mrežu. Ipak, već postoje računice da će takva politika dovesti do porasta ugljičnih emisija do 10%, a u slučaju zagušenja mreže zbog prevelike količine energije obnovljivci će zbog svoje fleksibilnosti biti prvi koji će s mreže biti maknuti. Kada je riječ o sigurnosti opskrbe, što je posebno važno za države poput Hrvatske, koje uvoze 30 do 40% električne energije, traži se veća suradnja među državama, pa i u mehanizmima kapaciteta, što do sada nije bio slučaj. Naime, očekivalo se da će biti značajnih promjena u tzv. mehanizmu kapaciteta, prema kojem se nekim postrojenjima na fosilna goriva (koja su nerijetko zbog nerentabilnosti prestala s komercijalnim radom), plaća da ostanu u rezervi radi sigurnosti opskrbe. No, to se nije dogodilo jer je EK želio zadovoljniti posrnule energetske divove pa će oko 95% postojećih TE na ugljen i plin moći nastaviti dobivati potpore. Limiti za plaćanja kapaciteta uvode se samo za nova postrojenja, koja će moći biti subvencionirana samo ako ispuštaju manje od 550 grama CO2/kW h. Hrvatska i HEP, koji zapravo i nije službeno odustao od TE Plomin C, a razmatra gradnju barem jednog novog bloka na plin, morat će voditi računa o tim pravilima. Pod egidom «najjeftinija, najčišća i najsigurnija energija je ona koja uopće neće biti potrošena», EK nastavlja forsirati energetsku učinkovitost. Dok su Europski parlament, industrija i zeleni predlagali ambicioznije ciljeve od čak 40%, Komisija na to nije pristala. Već sada je poznato da od 2018. sve nove javne zgrade koje će se graditi trebaju biti “gotovo nula energetske potrošnje”, a od 2020. i sve ostale, što će snažno potaknuti građevinsku operativu, proizvođače materijala i opreme. Forsira se uvođenje OIE-a u sustave grijanja i hlađenja, a opskrbljivači energijom postaju obavezni postići za 1% godišnje veći udio zelene energije u ukupnoj prodaji do 2030., što će biti kontrolirano u sklopu ciljeva energetske učinkovitosti. Mjere energetske učinkovitosti povećat će trošak energetskim sustavima za čak devet milijardi eura, ali se računa da će se to dugoročno vratiti energetskim uštedama. Hrvatska u uštedama u krajnjoj potrošnji stoji vrlo loše – do 2020. trebala bi uštedjeti 54,2 PJ, a do sada investiranim novcima iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost postiže otprilike 10% nacionalnih ciljeva godišnje. Zbog toga uskoro treba očekivati uvođenje novog poreza za energetsku učinkovitost, od 3,5 lp/kW h i to za sve energente, zbog čega će neminovno poskupjeti energenti, odnosno energija. To se još nije dogodilo zahvaljujući političkoj nevoljkosti donošenja nepopularnih odluka, ali nećemo još dugo čekati na tu mjeru.
www.energetika-net.com