Otvorena prva od 11 planiranih Eco-sandwich kuća

Nakon pet godina otkako je u Koprivnici otvorena prva „Šparna hiža“, Agencija za društveno poticanu stanogradnju (APOS) Grada Koprivnice odvažila se na još jedan novitet u niskoenergetskoj gradnji, prve eco-sandwich obiteljske kuće. Ova kuća sadrži tri samostalne stambene jedinice od 75 do 110 četvornih metara energetskog standarda pasivne kuće, razreda A+, a njezina posebnost je u eco-sandwich ventiliranim fasadnim panelima, koji u energetskom smislu pridonose uštedi energije i do šest puta više od uobičajene gradnje, rečeno je tijekom svečanosti otvaranja i dodjele ključeva njezinim stanarima u srijedu. Nadamo se da će se takav prvi i inovativni prozvod dobro pokazati na tržištu, a budući da je ovo prva implikacija takve kuće, u ovom trenutku je teško govoriti koje su to uštede. O tome ćemo se očitovati nakon jedne sezone grijanja i hlađenja – rekla je ravnateljica APOS-a Martina Alihodžić te dodala kako je cijena četvornog metra stana stajala 8200 kuna. Svaki stan ima spremište, parkirališno mjesto i vrt veličine od 80 do 100 četvornih metara. Mišel Jakšić, v.d. koprivničkog gradonačelnika, istaknuo je da su za ovaj projekt dobili potporu Europske unije i partnera te napomenuo kako će interes i raspoloživa sredstva diktirati daljnju gradnju takvih kuća. S obzirom na klimatske promjene moraju se tražiti energetski učinkoviti modeli poput ovoga. Vjerujem da mi u Koprivnici to radimo na dobar način i kada govorimo o energetskoj učinkovitosti nismo slučajno po tom pitanju lideri u Hrvatskoj. Autor projekta eco-sandwich kuće, arhitekt Ljubomir Miščević, naglasio je kako je ovo materijalizacija prve svjetske implementacije eco-sandwich fasadnog sustava. Kuća je pravi A+, znači pasivna kuća, jer je u stanovima ventilacijski sustav. Stanovi su školski optimalni i imaju najviši mogući standard u sustavu POS-a. Usto, u kuću su ugrađene vrlo sofisticirane sonde koje će mjeriti toplinsku ugodnost, vlažnost i potrošnju – istaknuo je i pojasnio što su eco-sandwich paneli i koje su njegove prednosti.
www.glaspodravine.hr

Zavirite u unutrašnjost eco-sandwich kuće, jedinstvene u svijetu

Svaka sljedeća eco-sandwich kuća prezentirat će drukčiju tehnologiju, možda drvena konstrukcija, možda klasičan beton, opeka... Treba naglasiti da je ovo prva implementacija ovakve tehnologije u svijet, rekao je Ljubomir Miščević. U Koprivnici je svečano otvorena prva eco-sandwich kuća, prva svjetska primjena ekološke inovacije s kojom se izlazilo na natječaje Europske unije. Kuću se predstavili i otvorili zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnika Mišel Jakšić, koji je i uručio ključeve stanarima, arhitekt Ljubomir Miščević i Martina Alihodžić, ravnateljica Agencije za društveno poticanu stanogradnju. – Za ovaj projekt dobili smo potporu Europske unije i naših partnera, a daljnja izgradnja ovisit će o interesu i sredstvima te, naravno, o zadovoljstvu stanara, a ne sumnjam da će biti veliko. Slijedi daljnje okretanje energetski učinkovitoj izgradnji i učinkovitim modelima korištenja energije kao odgovor na velike klimatske promjene koje se događaju – rekao je Mišel Jakšić. Riječ je o kući s tri samostalna stana energetskog razreda A+, a posebnost je u ventiliranim fasadnim panelima koji su izrađeni od betona s recikliranim agregatom i slojem mineralne vune. Između ostaloga, takvi montažni zidovi iznimno su trajni uz niske troškove održavanja, a omogućuju znatne uštede na troškovima grijanja. Arhitekt Ljubomir Miščević naglasio je da su troškovi grijanja u takvoj kući najmanje šest puta manji nego u uobičajenim građevinama. U svrhu preciznog mjerenja potrošnje u stanovima su ugrađeni senzori koji će nakon nekog vremena dati točne podatke. Također je istaknuo da je ovo prva takva kuća u cijelom svijetu, a da je interes za taj način gradnje ogroman – eco-sandwich kuće će se, prema njegovim riječima, graditi od Švedske do Indije. – Svaka sljedeća eco-sandwich kuća prezentirat će drukčiju tehnologiju, možda drvena konstrukcija, možda klasičan beton, opeka... Treba naglasiti da je ovo prva implementacija ovakve tehnologije u svijetu. Eco-sandwich je ventilirani presjek širine 42 centimetra s najnovijom ekološkom toplinskom izolacijom i recikliranim građevinskim materijalom – opisao je Miščević. Uz ovu postojeću eco-sandwich kuću trebalo bi niknuti još njih 11, što ovisi o budućem interesu. U prizemlju kuće je stan od 95 kvadrata, na prvom katu je stan od 105 kvadrata, a na drugom od 75. Sva tri stana prodana su i prije završetka gradnje po cijeni od 8400 kuna za metar kvadratni. Investitor je koprivnička Agencija za društveno poticanu stanogradnju (APOS), a izvođači radova su TEH gradnja iz Zagreba i Beton Lučko. Projektant je Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za arhitekturu, a autor idejnog projekta i glavni projektant je arhitekt Ljubomir Miščević.
epodravina.hr


Počela gradnja prve Šparne kuće

U koprivničkoj stambenoj zoni „Lenišće istok“, u Ulici Zvonimira Goloba pokraj postojećih triju Šparnih hiža, počeli su radovi na novoj niskoenergetskoj zgradi razreda A+. Ovaj put radi se o obiteljskoj kući, odnosno prvoj eco-sandwich kući u Hrvatskoj, kako je Radio Dravi rekao autor idejnog projekta i glavni projektant, arhitekt Ljubomir Miščević. Radi se o jednoj od, nadamo se, dvanaest u nizu po urbanističkom planu Zelenoga kvarta i po, naravno, razvojnim planovima Grada Koprivnice. Ta je kuća promovirana prije cca. dva mjeseca kada je Grad Koprivnica dobio Energy Globe Award. Još 21. svibnja koprivnička Agencija za društveno poticanu stanogradnju potpisala je ugovor s Građevinskim fakultetom u Zagrebu i tvrtkom Beton Lučko o primjeni fasadnih panela eco-sandwich. Koprivnica je taj projekt prepoznala i podržala, te će ga stoga i prva upotrijebiti u praksi i to zapravo na poklon. Gradilište je, inače, službeno otvoreno još 16. lipnja. Prvijenac je utoliko što je to, možemo reći, prva obiteljska kuća u sustavu POS-a – društveno poticane stanogradnje. Ona ima tri etaže i tri stambene jedinice, pa prvi puta govorimo i o etažiranju okućnice, u ovom slučaju ona ima sveukupno 400 kvadratnih metara. A o čemu se točno radi, pojasnio nam je arhitekt Miščević. Radi se o višeslojnom, odnosno sendvič-presjeku ovojnice vanjskog zida gdje je 12 cm unutarnjeg betona na kojeg ide 20 cm toplinske izolacije, ventilirani sloj od 4 cm zraka i monijerka – to je tanka armirano-betonska stijena, koja završava kao vanjska obloga taj presjek sendviča. Eco-sandwich paneli prvotno su trebali biti ugrađeni u jednu od zgrada u koprivničkom Kampusu, ali plan je promijenjen jer u tom trenutku eco-sandwich još nije imao sve potrebne ateste i certifikate, kaže Miščević, te dodaje da je prerano govoriti o cijeni kvadratnog metra, ali bit će, naravno, nešto viša nego u Šparnim hižama.Naravno da se radi o, u svakom pogledu, ekskluzivnijoj varijanti u sustavu POS-a, dakle veća je kvadratura, veći su stanovi. Recimo i da je donacija eco-sandwich panela, ugovorena krajem svibnja, vrijedna oko 400.000 kuna.
drava-info.hr


Jedinstveni u regiji

U Koprivnici se gradi prva šparna kuća od recikliranoga građevinskog otpada! Riječ je o prvoj kući u sustavu POS-a koja se gradi od Eco-sandwich panela. Rok dovršetka radova planiran je u travnju 2016., a useljenje u svibnju. Hrvatska je dužna do 2020. godine zadovoljiti energetski i klimatski paket EU, skraćeno nazvan 3×20, koji do 2020. podrazumijeva smanjenje stakleničkih plinova za 20 posto, smanjenje potrošnje energije za 20 posto te povećanje potrošnje iz obnovljivih izvora za 20 posto. Hrvatska se također obvezala da će nakon 31. prosinca 2018. sve nove zgrade u vlasništvu tijela javne vlasti biti gotovo nulte kategorije, dok od 31. prosinca 2020. apsolutno sve nove zgrade moraju biti gotovo nulte energije. Nadalje, Hrvatska je dobila zadaću do 2020. reciklirati 70 posto građevinskog otpada. Usporedbe radi, danas se reciklira samo sedam posto građevinskog otpada. Svi su ti podaci poznati javnosti, no glavno je pitanje što Hrvatska poduzima u planiranju i ostvarivanju ciljeva energetske učinkovitosti, smanjenja emisija i zelene gradnje. I koliko kasni za zemljama Zapadne Europe.

Napredni Danci
Primjerice, u Francuskoj je na snazi zakon prema kojemu svi krovovi novosagrađenih komercijalnih zgrada moraju biti zeleni i energetski učinkoviti, dakle na njima se mora posaditi bilje ili se postaviti solarni pretvornici. Nadalje, Velika Britanija je 2016. godinu zacrtala odlukom o svim novogradnjama bez emisije CO2, Danska reciklira čak 90 posto građevinskog otpada, austrijska pokrajina Gornja Austrija već više od deset godina 40 posto energetskih potreba pokriva iz obnovljivih izvora energije, a austrijski Güssing postao je prvi energetski neovisan grad u svijetu. Godina 2020. je toliko blizu da više ne stignemo o njoj pričati – istaknuo je arhitekt i profesor Ljubomir Miščević na 8. danima pasivne kuće u Hrvatskoj, održanima prošli vikend na Arhitektonskom fakultetu u organizaciji Konzorcija Pasivna kuća Hrvatska.

U Hrvatskoj 25 A+ kuća
Ipak, da su pojedine lokalne samouprave, županije i privatni investitori u Hrvatskoj shvatili važnost energetske učinkovitosti i smanjenja emisija, dokazali su upravo projekti predstavljeni na 8. danima pasivne kuće u Hrvatskoj. Naime, trodnevni međunarodni stručni skup, koji je drugi put održan regionalno, okupio je oko 200 sudionika, predavača i izlagača iz Hrvatske i inozemstva u suorganizaciji s državnim institucijama, koji su prezentirali iskustva i postignuća u planiranju i realiziranju vrlo niskoenergetskih i pasivnih kuća u Hrvatskoj i široj regiji.Prema dostupnim podacima, do 2012. u široj je regiji bilo 71.270 građevina energetskog standarda pasivne kuće, odnosno A+ kuće, a Hrvatska je dotad u ukupnoj brojci sudjelovala s 20 pasivnih građevina. Prva A+ kuća u Hrvatskoj izvedena je još 2005. u Bestovju pokraj Zagreba. U međuvremenu su uslijedili novi projekti, od kojih su neki u fazi projektiranja i izdavanja dozvola, neki su u visokom stupnju realizacije ili su već realizirani, pa se tako ukupna brojka A+ građevina u Hrvatskoj popela na 25. Izdvojit ćemo neke od njih: lani je na otoku Krku izvedena višestambena A+ zgrada, u Žminju je otvorena prva A+ poslovna zgrada, u Čazmi je izvedena prva tipska kuća, u Šibeniku se gradi niskoenergetska stambeno-poslovna zgrada Č, Zadar će dobiti dva A+ dječja vrtića, Osijek jedan...

Jedinstveni u regiji
No, jedan se grad posebno ističe, a to je Koprivnica. Naime, od 2011. do 2014. u Koprivnici su izvedene tri A+ stambene zgrade, i to u sustavu POS-a, što je jedinstven slučaj u centralnoj južnoj europskoj regiji. Međutim, tamošnja gradska uprava nije stala samo na tom projektu, nego je otišla korak dalje. Nakon tri realizirane i useljene Šparne hiže, u Koprivnici je u tijeku gradnja i prve niskoenergetske kuće razreda A+, popularno nazvane Šparne kuće, koja se gradi inovativnim materijalom osmišljenim upravo u Hrvatskoj. Riječ je o Eco-sandwich panelima za čiji su razvoj Građevinski i Arhitektonski fakultet iz Zagreba te tvrtke Beton Lučko iz Zagreba, Knauf Insulation iz Novog Marofa i Eurco iz Vinkovaca dobili sredstva na natječajima Europske unije za eko inovacije. Eco-sandwich paneli napravljeni su od 50 posto recikliranog građevinskog otpada – betona i cigle. Čine ih 6 cm betona (koji u sebi sadrži recikliranu opeku), 4 cm zračnog sloja, 20 cm toplinske izolacije (mineralne vune) i 12 cm unutarnjeg betona. – Koprivnica je još 2008. donijela dugoročnu strategiju održivog grada. Jedan smo kvart, odnosno zemljište u gradskom vlasništvu proglasili zelenim kvartom te odlučili da će se na njemu graditi samo niskoenergetske zgrade. Također smo donijeli odluku prema kojoj se za gradnju A+ objekta oslobađa plaćanje komunalnog doprinosa, što je oko 500.000 kuna za jednu zgradu, a ta se odluka odnosi i na privatne osobe – pojasnila je u ime investitora ravnateljica APOS-a Koprivnica Jasna Markušić, dodajući da je na natječaj za idejno rješenje Eco-sandwich kuće stiglo nekoliko ponuda, a odluka je pala na Arhitektonski fakultet, odnosno profesora Miščevića. Nakon provedene zelene, održive i inovativne javne nabave, koja se temeljila upravo na inovativnim materijalima, a zatim i certificiranja Eco-sandwich panela u skladu s europskim propisima, počela je gradnja Šparne kuće.

Cijena 8400 kn/m²
Obiteljska kuća imat će tri stambene jedinice: u prizemlju će biti stan od 95 kvadrata, na katu od 105 kvadrata, a na drugom katu će stan biti od 75 kvadrata. Svaki stan imat će svoj dio vrta od oko 100 kvadrata. Vrijednost same gradnje je oko 1,830.000 kuna bez PDV-a, Eco-sandwich paneli su besplatni, a vrijednost donacije iznosi oko 400.000 kuna. Rok dovršetka radova je u travnju 2016., a prva useljenja očekuju se u svibnju 2016. nakon dobivanja uporabne dozvole. Cijena kvadrata stana iznosit će 8400 kuna, a već su poznati kupci. To je prva od planiranih 12 šparnih obiteljskih kuća u nizu u tom koprivničkom zelenom kvartu.

Znate li što je pasivna kuća premium?
Na 8. danima pasivne kuće u Hrvatskoj pojašnjena je i nova klasifikacija energetskog standarda pasivne kuće: pasivna kuća plus i pasivna kuća premium. Naime, pasivna kuća, prvi put sagrađena prije 25 godina, koja troši maksimalno 15 kWh/m2 godišnje energije za grijanje, danas je postala klasik. Uz dodatak obnovljivih izvora energije, instaliranjem aktivnih sustava kao što su fotonaponski i toplinski pretvornici, naročito u regijama koje imaju velik potencijal sunčeve energije kao što je u južnoj Hrvatskoj, lako se može postići još bolja učinkovitost. Takve kuće nazivaju se pasivna kuća plus i pasivna kuća premium.
www.jutarnji.hr

Pasivna 'LEGO' kuća

U stalnoj smo potrazi za novim i pametnim kućama koje su štedljive i praktične i koje mogu zadovoljiti potrebe modernog čovjeka koji je u stalnoj utrci s vremenom. Gradnja kuće bez obzira na to je li riječ o kući za život ili odmor često je prava noćna mora. Dugotrajan proces koji iziskuje puno vremena, novca i živaca. Ali što biste rekli kada biste znali da postoji tvrtka koja je uspjela samo građenje skratiti na minimum, a cijeli proces gradnje učiniti ugodnim iskustvom. Francuska arhitektonska tvrtka Multipod Studio osmislila je kuću koja je pasivna, montažna, jeftina i može biti reciklirana. Zar to nije divno? No, krenimo redom. Kuća se zove PopUp House i sve što je potrebno za njezino sastavljanje je četverodnevno strpljenje i standardni električni odvijač. Sigurno se pitate kako je to moguće? E pa, oni su shvatili da je najveći problem vrijeme koje se gubi da bi se kuća kvalitetno izolirala i imala karakteristike štedljive kuće pa su dva procesa gradnje spojili u jedan. Zašto graditi okvir kuće i izolirati ga kasnije kada je brže i jednostavnije graditi već izolirani okvir. Njihov jednostavan koncept gradnje znači da cijelu kuću možete sagradi (kat, zidove i strop) spajanjem izolacijskih blokova koji su odvojeni drvenim daskama. Što znači da je kuća pasivna? Znači da je potrošnja energije po četvornom metru vrlo niska. Potreba za grijanjem ne prelazi 15 kWh/ m² /godišnje. Zatim, ima najbolju toplinsku izolaciju, posve je nepropusna i maksimalno lovi sunčevu energiju. Osim toga, pasivne kuće nisu samo atraktivne zbog uštede energije, nego zato što pružaju udobnost tijekom cijelog dana i godine. Dakle, u njima je ugodno bez aktivnog sustava grijanja i hlađenja. Kako Multipod Studio nije izvođač radova već vlasnik patenta, oni prodaju upute za montažu i sav potreban materijal za gradnju profesionalcima koji će kuću sastaviti. Cijena kuće po principu ključ u ruke u prosjeku iznosi između 1300 i 2000 eura po četvornom metru s grijanjem, hlađenjem i stolarijom. Ako želite PopUp kuću, možete naručiti i bez završne obrade, a njezina je cijena tada između 700 i 900 eura po četvornom metru.
www.jutarnji.hr

800 eura po kvadratu za Prvu pasivnu kuću u Vojvodini

Kuća od 117 kvadrata za čije se grijanje ili hlađenje koristi minimalna količina energije, potpuno je energetski efikasna. Projekt „Prve pasivne kuće“ u Vojvodini osmislio je arhitekt Goran Todorović ispred Klastera za energetsku efikasnost i ekologiju (ENEF). Kako kaže za novosadski Dnevnik, „cilj je bio ne samo da se napravi kuća sa željenom godišnjom potrošnjom od 15 kWh po kvadratu – u odnosu na u Srbiji danas prosječnih skoro 200 kWh – već i da se istovremeno osigura visoki komfor življenja u ovakvom domu i ljeti i zimi.“ Glavni konstruktivni element je drvena konstrukcija ispunjena mineralnom vunom. Prva pasivna kuća u Vojvodini je zamišljena kao obiteljski stambeni objekt od 117 kvadratnih metara na dvije etaže koji je potpuno energetski efikasan. Kako bi se to postiglo, glavni konstruktivni element je drvena konstrukcija ispunjena mineralnom vunom. Vanjski zidovi bili bi obloženi stiroporom i farmacel pločama, a ukupna debljina izolacije dosegla bi 39, odnosno 35 centimetara na krovnoj konstrukciji. I o stolariji se vodilo puno računa. Planirana je ugradnja šestokomornog profila sa niskoemisionim staklom punjenim argonom, a kako bi se istovremeno osigurala dobra zabrtvljenost objekta i neophodna redovna izmjena zraka, planirana je ventilacija sa rekuperacijom. Predviđeno je podno grijanje sa konstantnom temperaturom zraka u cijelom objektu, dok bi se planirana vlažnost zraka kretala između 40 i 60 posto. U većini zemalja zapadne Europe ne samo da se odavno grade ovakve pasivne kuće (čija je potrošnja energije približna nuli) već se otišlo korak dalje – a to su aktivne kuće, odnosno, kuće koje prave više energije nego što im je potrebno i da prodaju na slobodnom tržištu. Ako se u kalkulaciju ubaci i projektirana godišnja ušteda na potrošenoj energiji, onda je cijena od 800 evra/m2 cijena sasvim prihvatljiva. Posljedica je da u EU danas na grijanje/hlađenje stambenih jedinica ode u prosjeku 27 posto energije koja se ukupno potroši na nivou države, dok je kod nas na čak 45 posto. Prema okvirnoj projekciji, izgradnja „Prve pasivne kuće“ u Vojvodini koštala bi oko 800 eura po kvadratnom metru. Naizgled, to nije malo, ali ako se u kalkulaciju ubaci i projektirana godišnja ušteda na potrošenoj energiji – jer za ovaj objekat je potrebno 85-90% manje energije za isti komfor u odnosu na standardnu gradnju – onda je, promatrano na duže staze, ta cijena sasvim prihvatljiva.
www.gradnja.rs

Francuska ima prvu solarnu cestu na svijetu

Iz firme Colas su poručili kako su paneli premazani smolom koja sadrži silicij što što ih čini dovoljno čvrstim da izdrže sav promet, uključujući i teška vozila poput kamiona. U jednom francuskom selu, u pokrajni Normandija je otvorena prva solarna cesta na svijetu. Kilometar duga ruta u malom selu Tourouvre-au-Perche je prekrivena s 2.800 kvadratnih metara panela koji proizvode električnu energiju, a svečano ju je otvorila ministrica ekologije Segolene Royal u četvrtak. Izgradnja je koštala košta 5 miliona eura, a tokom dvogodišnjeg perioda će tim putem dnevno prometovati 2.000 motornih vozila kako bi se utvrdilo da li solarna cesta može proizvesti dovoljno energije za napajanje javne rasvjete u selu od 3.400 stanovnika, za The Guardian piše Kim Willsher. 2014. godine je u Holandiji otvorena solarna biciklistička staza koja je, unatoč početnim problemima, generirala 3,000kWh energije, što je dovoljno za napajanje prosječne porodične kuće cijelu godinu dana. Međutim, troškovi izgradnje solarne biciklističke staze su mogli biti dovoljni za kupnju 520.000kWh energije, što bi podmirilo godišnje potrebe 173 domaćinstva. Paneli su testirani na četiri parkirališta širom Francuske prije nego što je solarna cesta Wattway otvorena. Izvođač radova je bila firma Colas koja je sastavni dio telekomunikacijskog giganta Bouygues. Prijekat je u potpunosti finansirala država. Normandija nije poznata po velikom broju sunčanih dana. Glavni grad Normandije, Kan ima samo 44 sunčanih dana godišnje, dok Marsej ima čak 170. Royal je izjavila kako bi željela vidjeti solarne panele na svih 1.000 kilometara francuskih autoputeva. Francuska ukupno ima milion kilometara cesta, no paneli ugrađeni na ravnim površinama nisu efikasni kao oni na kosim površinama poput krovova. Kritičari kažu kako solarne ceste predstavljaju neisplativo trošenje javnih sredstava. Marc Jedliczka, potpredsjednik Mreže za energetsku tranziciju (CLER) je za Le Monde izjavio: "Solarna cesta bez sumnje predstavlja tehnički napredak, no u cilju razvoja obnovljivih izvora energije postoje prioritetniji projekti od ovog za koji znamo da mnogo košta, ali ne znamo da li će uopšte funkcionisati." Jean-Louis Bal, predsjednik Unije obnovljivih izvora energije SER, je izjavio: "Moramo uzeti u obzir troškove, proizvodnju električne energije i vijek trajanja. Za sada nemam odgovore." Iz firme Colas su poručili kako su paneli premazani smolom koja sadrži silicij što što ih čini dovoljno čvrstim da izdrže sav promet, uključujući i teška vozila poput kamiona. Kompanija poručuje kako se nadaju da će uspjeti smanjiti troškove proizvodnje solarnih panela, te da imaju oko 100 drugih projekata izgradnje solarnih cesta od čega pola u Francuskoj, a pola u inostranstvu.
www.frontslobode.ba


Solarne ceste su fora, ali...
Od plutajućih solarnih elektrana na spremnicima za vodu u Japanu i solarnih farmi u Sahari, znanstvenici i inženjeri diljem svijeta pomiču granice korištenja obnovljivih izvora energije. No, čeka ih još dug put. Francuska se sprema napraviti korak dalje. U sklopu projekta Wattway oko tisuću kilometara ceste u toj zemlji bit će popločeno izdržljivim solarnim panelima koje je, kažu, lako postaviti na postojeći asfalt. Naime, slojevite solarne ploče tanke sedam milimetara lijepi se za asfalt, što pojednostavljuje njihovo postavljanje i čini ga jeftinijim. Navodno su otporni na kišu i snijeg, a i ne skližu se. Dvadeset kvadratnih metara trebalo bi proizvesti dovoljno energije za prosječni francuski dom, kilometar za javnu rasvjetu u gradu s pet tisuća stanovnika. Svih tisuću kilometara trebalo bi podmiriti potrebe pet milijuna stanovnika. Petogodišnji projekt u suradnji tvrtke za transportnu infrastrukturu Colas i francuskog Nacionalnog instituta za solarnu energiju (s odobrenjem Agencije za okoliš i upravljanje energijom) trebao bi koštati između 1,5 i tri milijarde kuna, što će biti prikupljeno podizanjem poreza na naftu. Prvi projekt te vrste zaživio je prije godinu i po u Nizozemskoj, kada je solarnim panelima prekriveno 70 metara biciklističke staze. Koštao je 3,5 milijuna eura. Tijekom tri godine trebao bi poslužiti za testiranje otpornosti, izdržljivosti i isplativosti mješavine betona i solarnih panela prekrivenih staklom. SolaRoad je u prvih šest mjeseci proizveo više energije nego što se očekivalo, dovoljno za domaćinstvo s jednom osobom za godinu dana. Idući korak bit će opremanje manjih općinskih cesta. Sličan projekt, nazvan Solar Roadways, u tijeku je u Sjedinjenim Državama. Od vlasti je dobio 850 tisuća, a na platformi za crowdfunding skupio je više od dva milijuna dolara.Iako je okretanje prema obnovljivim izvorima energije pohvalno, solarni paneli na cestama nisu rješenje bez problema. Usprkos padu troškova, još uvijek su prilično skupi, postavljanje traje dugo, a potrebno je i obučiti ljude koji će ih održavati. Visoka razina troškova znači kako neće brzo početi vraćati uložen novac. Kritičari se pitaju i koliko su solarni paneli na kolnicima doista otporni na raubanje koje će im priuštiti kamioni, automobili, motocikli i bicikli te vremenske neprilike povrh toga. Nije u pitanju tek povećanje troškova održavanja. Ako ćemo energiju stvorenu cestama koristiti za prometnu signalizaciju i, u francuskom slučaju, napajanje domova, iznimno je bitno imati spremno rješenje za brzu detekciju i zamjenu oštećenog kolektora. Isto vrijedi i za oblačne i zimske dane, kada učinkovitost solarnih panela značajno pada. Zbog svega navedenog solarni paneli na cestama još uvijek su na razini pilot projekata manjeg opsega. Za očekivati je kako će tako ostati još neko dulje vrijeme.
m.tportal.hr

Google od iduće godine prelazi na stopostotno snabdijevanje obnovljivim izvorima energije

Internetski gigant Google je najavio da će za svoje urede i podatkovne centre u 2017. godini postići cilj stopostotnog korištenja obnovljivih izvora energije, poput vjetra i sunca. Evidentno je da divovi poput Googlea, Applea, Facebooka, Amazona i Microsofta sa svojim podatkovnim centrima i postrojenjima predstavljaju ogromne potrošače energije. Iako prethodna tvrdnja može djelovati apstraktno, mogu pomoći usporedbe: samo je Google prošle godine potrošio energije kao cijeli San Francisco. Pozitivno je to što su navedene kompanije toga itekako svjesne te smatraju kako bi osim kao tehnološki predvodnici trebali svijet predvoditi i u korištenju energije iz obnovljivih izvora te smanjenju ugljičnog otiska. Među njima je najdalje otišao Google. Naime, spomenuta najava sa službenog bloga o cilju potpunog korištenja obnovljive energije je i odlična vijest za proizvođače. Ugovorima koje Google potpisuje s njima im se omogućuje indirektno subvencioniranje, jer garancijama za kupnju proizvođači imaju prilike za lakše širenje proizvodnih kapaciteta. Google se također pohvalio nekim činjenicama. Sve je počelo sa suradnjom s jednom vjetrofarmom u Iowi 2010. da bi danas bili najveći korporativni kupac izvora obnovljive energije na svijetu. S obzirom na to da su prošle godine potrošili ukupno 5, 7 teravatsati energije, čak 44% toga je dolazilo od solarnih ćelija i vjetroelektrana. Osim ekoloških razloga njihovog poteza, za potpuni prelazak na obnovljive izvore energije, pripomogli su i motivi financijske naravi. Predviđa se smanjenje troškova vezanih za energiju od oko 60%. U prilog tome ide i činjenica da su cijene zdrave energije stabilnije u odnosu na onu iz fosilnih goriva. Također su istaknuli da to ne znači da su potpuno odbacili pomisao na nuklearnu energiju. Zasad je ista vezana uz sigurnosne probleme i nestabilnost cijene, ali tvrde da ne odbacuju mogućnost da ubuduće sklope neki „nuklearni“ sporazum ako bude poštivao njihove viske ekološke i financijske kriterije. Stopostotno snabdijevanje obnovljivim izvorima energije ne znači da apsolutno svu energiju dobivaju samo od vjetra i zraka, pojašnjavaju u Googleu, nego da na godišnjoj razini kupe onolike količine obnovljive energije koliko je i potroše. Vijest o tome znači bitan pomak, jer može predstavljati pritisak ostalim velikim kompanijama da krenu tim putem. Nadamo se da će to postati trend.
geek.hr

Google: Iduće godine postižemo cilj stopostotnog korištenja obnovljive energije

Prema objavi na službenom blogu, Google će 2017. postići cilj stopostotnog korištenja obnovljive energije za svoje globalne operacije, što uključuje podatkovne centre i urede.Google je prošle godine potrošio količinu energije kao poveći grad veličine Zagreba, sljedeće godine, sva će ta silna potreba biti zadovoljena isključivo kroz obnovljive izvore. Mi smo bili jedna od prvih korporacija koja je ostvarila dugoročne ugovore velikih razmjera za direktnu kupovinu obnovljive energije; mi smo svoj prvi sporazum o kupovini električne energije od vjetrofarme u Iowi potpisali u 2010. godini. Mi smo danas najveći svjetski korporativni kupac obnovljive energije, s obavezom o preuzimanju 2.6 gigawata (2,600 megawata) energije dobivene suncem ili vjetrom. To je puno više od 1.21 gigawata koliko je Martyju McFlyu trebalo za “povratak u budućnost”, napisao je viši potpredsjednik Googlea za tehničku infrastrukturu Urs Hölzle.Google je u posljednjim godinama uvjetovao kupovinu energije obnovljivim izvorima, (in)direktno subvencionirajući proizvođače. Sporazumi su u pravilu podrazumijevali garanciju Googlea da će kupiti određenu količinu obnovljive energije, što je kompanijama omogućilo da lakše financiraju širenje kapaciteta, piše New York Times.Google je u posljednjim godinama uvjetovao kupovinu energije obnovljivim izvorima, (in)direktno subvencionirajući proizvođače. Sporazumi su u pravilu podrazumijevali garanciju Googlea da će kupiti određenu količinu obnovljive energije, što je kompanijama omogućilo da lakše financiraju širenje kapaciteta, piše New York Times.
lider.media

Google obećava revoluciju: Od 2017. se u potpunosti okreću obnovljivoj energiji

Tehnološki gigant Google u prošloj godini potrošio je energije kao cijeli San Francisco. Krajem ove godine su najavili revolucionarni zaokret kao obnovljivim izvorima energije. Kao društveno odgovorna kompanija Google je obećao da će već od 2017. godine sve svoje data centre širom svijeta početi napajati obnovljivom energijom poput one iz vjetroelektrana i solarnih panela. Trenutno se, kao i gotovo sve druge firme, napajaju strujom iz elektroenergetskih kompanija koje energetsku mrežu opskrbljuju iz brojnih izvora - hidroelektrana, prirodnog plina, uglja i energije vjetra. Zanimljivo je da je Google proteklih deset godina bez mnogo pompe sklopio dogovore sa brojnim velikim proizvođačima obnovljive energije koji je dobijaju iz vjetroturbina i solarnih ćelija. Uz te garancije firme su uspijevale dobiti kredite od banaka za izgradnju novih turbina. "Mi smo najveći korporativni kupac izvora obnovljive energije na svijetu. To je dobro za ekonomiju, za biznis i naše dioničare", kazao je viši potpredsjednik Googleove tehničke infrastrukture Joe Kava. Za razliku od energije na bazi uglja, Kava kaže da cijene obnovljive energije ne osciliraju, što će Googleu omogućiti bolje planiranje budućih projekata. Osim toga, što više obnovljivih izvora energije bude kupljeno, ona će biti jeftinija. U nekim dijelovima svijeta, poput Čilea, ovi izvori su ponekad jeftiniji od fosilnih goriva. Googleov veliki data centar u Pryoru u Oklahomi trebao bi se snabdijevati iz velikih vjetroelektrana u Mincu. Oko 25 posto potrošnje električne energije SAD-a otpada na kompanije, a one poput Googlea čine dva posto te brojke. Googleova globalna mreža sastoji se od 13 velikih data centara, a imaju osam različitih vrsta biznisa, uključujući internet pretraživače, YouTube i Gmail, od čega svaki ima više od milijardu korisnika. Prošle godine su potrošili 5,7 teravatsati električne energije te njihov danas najavljeni potez predstavlja zaista krupnu stvar, posebno jer se očekuje da će time izvršiti pritisak na slične kompanije da ih slijede, piše New York Times.
www.slobodnaevropa.org


Google iduće godine isključivo na obnovljivu energiju

Svi Googleovi uredi i podatkovni centri 2017. godine će raditi isključivo na energiju sunca ili vjetra.Među najvećim potrošačima energije današnjeg doba nalaze se veliki ICT divovi poput Googlea, Amazona, Applea, Microsofta i Facebooka, čija postrojenja, uredi i podatkovni centri širom svijeta gutaju (i kupuju) ogromne količine struje. Dobra stvar je što su svi ti divovi svjesni da bi osim u tehnologiji svijet trebali predvoditi i u korištenju zdrave energije iz obnovljivih izvora i smanjenju ugljičnog otiska, pa se sve više trude trošiti struju koja isključivo dolazi iz solarnih elektrana i vjetroelektrana. Google je u tome izgleda došao najdalje, pa se uz objavu svojeg Izvještaja o okolišu pohvalio da se nalazi na pragu dostizanja svojeg konačnog cilja, potpunog korištenja obnovljive energije. Stariji potpredsjednik tehničke infrastrukture Urs Hölzle, na Googleovom blogu je izjavio kako očekuje da će tijekom 2017. svi uredi i podatkovni centri Googlea biti 100% pogonjeni energijom vjetra ili sunca. To ne znači da će Googleova postrojenja sama proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora, već će istu kupovati od dobavljača koji ju proizvode.Prema izvještaju o potrošnji energije za 2015. godinu, Google troši oko 5,7 teravata energije godišnje, pa će isključivim korištenjem obnovljive energije uvelike doprinijeti smanjenju ugljičnog otiska u svijetu, mada stručnjaci predviđaju da bi se kroz idućih 5 godina svjetska potrošnja energije na internet mogla udvostručiti ili čak utrostručiti, pa bi sva infrastruktura čim prije trebala prijeći na zelenu energiju. Što se tiče većih troškova zbog korištenja energije iz obnovljivih izvora, Google kaže da se troškovi sustava za prikupljanje energije Sunca i vjetra dramatično smanjuju, a cijene zdrave energije su puno stabilnije od fosilnih izvora poput nafte i ugljena.Google se nada da će jednog dana čitav naš planet biti pogonjen energijom iz obnovljivih izvora. Mi bismo također željeli da se to čim prije ostvari mada smo zasad još uvijek pomalo skeptični, jer na primjeru naše zemlje ne vidimo da se na tome ozbiljno radi.
www.vidi.hr


Apple i Google sve agresivnije investiraju u solarnu energiju i, čini se, imaju jako dobar razlog za to

Većina ljudi Apple smatra isključivo tvrtkom koja izrađuje mobilne uređaje, računala i pametne satove; proizvodnja struje je nešto što nitko ne povezuje s njom. No sve to se promijenilo tijekom kolovoza kada je ta kompanija dobila dozvolu za prodavanje električne energije s kalifornijske solarne farme koju su kupili prošle godine. Apple je i prije investirao u izvore obnovljive energije i naglasio kako žele da svi njihovi pogoni u potpunosti koriste obnovljive izvore energije. Naravno, Apple nije jedina tvrtka koja žele ići u tom smjeru. Amazon je objavio da će u zapadnom Teksasu izgraditi novu vjetroelektranu snage 253 megavata, piše BBC.

Električna energija najveći trošak
Google je, u međuvremenu, investirao u solarnu elektranu Ivanpah te je nedavno udružio snage s tvrtkom SunPower i počeo nuditi solarne panele za instalaciju u kućama. Postoji vrlo dobar razlog zbog kojeg su tehnološke tvrtke toliko zainteresirane za obnovljive izvore energije. “Tim velikim tvrtkama električna energija je jedan od najvećih troškova”, rekao je Ash Sharma, analitičar tvrtke IHS Technology. “Postizanje niske cijene je jako važno za njih” Potrebno je puno energije kako bi tvrtke opskrbile svoje moderne baze podataka. Osim što serveri rade čitav dan, sva ta mašinerija treba i hlađenje, što je samo po sebi iznimno skupo. Ali zbog čega bi Google bio zainteresiran za prodaju solarnih panela kućanstvima?

Masovna proizvodnja solarnih farmi
Iz te tvrtke objašnjavaju da žele “mapirati zemljin solarni potencijal”, jer bi podaci dobiveni tim procesom mogli biti temelj za energetske strategije budućnosti. Cijena solarne energije pritom pada brže nego što se itko nadao. Prošlog mjeseca u Abu Dhabiju održana je aukcija za solarnu farmu, na kojoj su japanski i kineski konzorcij licitirali da će izgradili solarnu farmu koja će proizvoditi solarnu energiju s cijenom od 2,5 centa po kilovat satu – radi se o iznosu koji je jeftiniji od prosječne cijene energenata u Americi, poput plina ili ugljena i daleko najnižem iznosu kada je riječ o solarnim farmama.

Kina proizvodi 80 posto svjetskih panela
Sharma misli da su padajuće cijene solarne energije povezane sa sve većom proizvodnjom solarnih panela. “Novi proizvodni kapacitet napravljen je u Kini”, objašnjava. “Kina proizvodi gotovo 80 posto svjetskih solarnih panela.” Iako cijena gradnje solarnih farmi pada, svijet svjedoči sve većoj gradnji ogromnih instalacija. Prije samo nekoliko godina, kaže Sharma, 50-megavatni projekt mogao se smatrati velikom stvari. No danas postoji nekoliko objekata koje proizvode po nekoliko stotina megavata energije. To uključuje i najveću, 750-megavatnu solarnu elektranu u Madhya Pradeshu u Indiji, čija bi gradnja trebala biti dovršena do 2017. godine.

Cijena solarne energije past će za 30 posto

Povrh toga, dolazi i do novih uzbudljivih istraživanja na polju unapređenja solarnih ćelija. Neki novi, eksperimentalni paneli koriste sintetičke materijale koji oponašaju kristalnu strukturu minerala perovskita. Zbog toga je proizvodnja ćelija jeftina, a takvi paneli su iznimno efikasni. Solarna energija predstavlja samo 1 posto ukupne svjetske proizvodnje energije, no to bi se uskoro moglo promijeniti, a Sharma dodaje kako će to utjecati i na cijenu solarne energije. IHS Technology očekuje da će cijena solarne energije pasti za 30 posto već iduće godine. Spomenuti tehnološki giganti su neke od najvećih i najmoćnijih tvrtki na svijetu, stoga nije nikakvo iznenađenje da se počinju baviti energijom jer, kao što i oni jako dobro znaju, sve ovisi o njenoj proizvodnji.
www.telegram.hr

ETF Osijek – solarni električni automobil
Na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku predstavljen je iznimno zanimljiv znanstveno-istraživački projekt pod nazivom "Istraživanje i razvoj solarnog električnog automobila". Sudionike predstavljanja pozdravio je zamjenik gradonačelnika Denis Ambruš te ih upoznao s aktivnostima Grada Osijeka, kao jedinice lokalne samouprave, na području održivog razvoja. Ovaj znanstveno-istraživački projekt predstavio je voditelj tima profesor Ljubomir Majdandžić, naglasivši iznimnu važnost projekta u smislu pozicioniranja osječkog sveučilišta na karti svijeta. Naime, projektom će se izraditi konstrukcija električnog vozila snage do 10 kW. Ono će se redizajnirati s prepoznatljivim vizualnim identitetom Republike Hrvatske. Na vozilu će se ugraditi i integrirati solarne ćelije visoke učinkovitosti koje će u vožnji puniti akumulatore. Također će se razviti specijalni akumulatori za pohranu energije. Solarno električno vozilo punit će se električnom energijom dobivenom iz obnovljivih izvora energije i energijom s integriranih solarnih ćelija ugrađenih na vozilu. Ovaj projekt koristi nove i inovativne zelene tehnologije iz područja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije s posebnim naglaskom na otvaranje novih radnih mjesta i gospodarski rast u Republici Hrvatskoj. Elektrotehnički fakultet Osijek ovim istraživačkim projektom nastavlja znanstveno-istraživački rad u području zelenih tehnologija, zaštite okoliša i održivog razvoja, a odnosi se na korištenje Sunčeve energije u čistijem transportu primjenom inovativnih metoda i materijala u cilju što manje potrošnje energije i što manje emisije CO2 po prijeđenom kilometru, a sve glede zaštite okoliša. Cilj je ovoga projekta razviti i napraviti solarni električni automobil na temelju tehničkih karakteristika zadanih osnovnim pravilima svjetske utrke «WORLD SOLAR CHALLENGE» te sudjelovati na jednoj od Svjetskih utrka World Solar Challenge sljedeće godine.
www.osijek.hr

FERIT-ov solarni automobil jurio osječkim ulicama!
Na osječkim ulicama jučer zakratko scena iz filmskog serijala o Mad Maxu, neobično vozilo ravnopravno je prometovalo južnom obilaznicom i Trpimirovom ulicom. Privuklo je pozornost prolaznika i ostalih sudionika u prometu. “CROsolar01” solarni je električni automobil koji je nastao kao rezultat projekta Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija te zainteresiranih gospodarstvenika. Projekt koji je počeo na osječkom FERIT-u 2014. godine, jučer je i službeno završen i to vrlo efektno - vožnjom automobila od zapadnog ulaska u Osijek do zgrade fakulteta. Automobil je dopremljen iz Zagreba, iako su njegove mogućnosti takve da on u jednom komadu, bez obzira na vremenske uvjete, bio dan ili bila noć, može prevaliti 300 kilometara za pet do šest sati. Uz potrošnju od 6 kw/h, odnosno, to je u novcu iznos od šest kuna (bez cestarine naravno). Ljubomir Majdandžić, sve dok nije prošle godine preuzeo ulogu direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, uz Dražena Sliškovića voditelja ovog projekta, dočekao je novinare na benzinskoj postaji Lukoil i ondje je održan prvi set snimanja i fotografiranja. Šasija autombila izrađena je od aluminija, karoserija od karbonskih vlakana, ukupna masa vozila je nešto veća od 200 kilograma. Automobil je pokriven solarnim panelima koji imaju površinu šest četvornim metara i snagu oko 1,2 kW. Vozilo je dugačko 4,5, široko 1,8 i visine oko 1,2 metra. Jednosjed je, kabinu čini upravljač na kojemu su komandna ploča, displej, papučice za kočnicu i gas. Opremljen je i svjetlima te pokazivačima smjera. Može razviti brzinu veću od 100 kilometara na sat. Vozilo je vrijedno oko 750 tisuća kuna. “CROsolar” je 80 posto realiziran kroz znanstveno djelovanje djelatnika i studenata Ferita, on je rezultat dvadesetak diplomskih radova - pojašnjava Majdandžić. Jučer je bila priređena premijerna vožnja ovog prototipa po gradskim ulicama i u redovnom prometu. Naravno, to ipak nije moglo proći bez obvezne pratnje djelatnika prometne policije. Za upravljač je potom sjeo “pilot” Mario Popović, inače Dokingov djelatnik i suradnik na projektu. I uz prosječnu brzinu između 40 i 50 km/h za petnaestak minuta, uz obvezno zadržavanje na semaforima, stigao do Ferita. I pri ovoj vožnji, budući da je bilo sunčano, nisam ništa potrošio, nego sam još i napunio baterije - izvjestio je Popović po izlasku iz kabine. A na dočeku su se okupili svi sudionici projekta, kao domaćin pozdravio ih je dekan FERIT-a Drago Žagar, za njega je ovo još jedan primjer suradnje znanosti i gospodarstva, te predstavnici Grada, Županije, Sveučilišta i Ministarstva zaštite okoliša i energetike. U konačnici namjera rezultata ovog projekta je sudjelovati na jednoj od svjetskih utrka solarnih vozila. Do tada, ideja je FERIT-ovaca organizirati promotivnu vožnju solarnih automobila od Vukovara do Dubrovnika. Vozilo je opremljeno s 20 kg litij-ionskim baterijama koje se pune Sunčevom energijom preko fotonaponskih ćelija ugrađenih u karoseriju.
www.glas-slavonije.hr

HEP akumulator topline, TE-TO Zagreb

U sklopu Pogona TE-TO Zagreb gradi se postrojenje Akumulatora topline. Akumulator topline je čelični spremnik promjera 24m i visine plašta od 47,50 m do 50,12 m. Temeljna konstrukcija čeličnog spremnika akumulatora topline sastoji se od armiranobetonske kružne ploče oslonjene na 69 armiranobetonskih pilota. Piloti su tlocrtno raspoređeni na četiri koncentrična prstena (kružnice).Temeljna ploča promjera je D=27 m i debljine d=200 cm.Ispod čeličnog stubišta temeljna ploča ima pravokutnu istaku tlocrtnih dimenzija cca 3.40 x 6.5 m koja se oslanja na 2 pilota.Svi piloti promjera su 1m i duljine 20m. U sklopu postrojenja gradi se još i pumpna stanica i stupovi vrelovoda novog postrojenja. Zgrada pumpne stanice je prizemna, pravokutnog tlocrtnog oblika dimenzija 20,36 m x 11,59 m, ukupne visine 8,56 m mjereno od kote uređenog terena. Trasa vrelovoda spaja dio od nove pumpne stanice do postojećeg bloka C i od nove pumpne stanice do spremnika akumulatora topline.
www.ing-grad.hr


U TE-TO Zagreb montirana krovna konstrukcija akumulatora topline

Na akumulator topline u Termoelektrani-toplani Zagreb (TE-TO) na Žitnjaku je montirana krovna konstrukcija. Na akumulator topline u Termoelektrani-toplani Zagreb (TE-TO) na Žitnjaku je montirana krovna konstrukcija, čime je obavljen najzahtjevniji dio montaže te su završeni strojarsko-montažni radovi na tom postrojenju, izvijestili su u srijedu iz Hrvatske elektroprivrede (HEP). "S obzirom da se radilo o podizanju i spuštanju krovne konstrukcije teške 30 tona na visinu od 50 metara, uz pomoć 1.200-tonske dizalice, taj delikatan zahvat morao se uskladiti i s vremenskim okolnostima te izvesti u danu bez padalina i vjetra", objašnjavaju iz HEP-a. Akumulator topline u TE-TO Zagreb prvo je takvo postrojenje u Hrvatskoj, ukupna vrijednost te investicije je oko 48,5 milijuna kuna, a izvođači radova su Đuro Đaković Holding i Montmontaža - Oprema. Direktor Termoelektrane-toplane Zagreb Damir Božićević najavio je završetak investicije u listopadu ove godine, nakon čega će uslijediti probni pogon postrojenja. U cilju optimizacije proizvodnje električne i toplinske energije i ušteda, izgradnja akumulatora topline započela je u ožujku 2014. Do kolovoza prošle godine završeni su glavni građevinski radovi, nakon čega je počela montaža čelične konstrukcije. Iz HEP-a ističu kako se takvi akumulatori topline sve više ugrađuju u kombi-kogeneracijska postrojenja širom svijeta, česti su u skandinavskim zemljama, a nama najbliži je u Ljubljani. To su razmjerno jednostavni uređaji - veliki spremnici tople vode, ugrađeni u sustave zagrijavanja ogrjevnog medija (vode) centraliziranih toplinskih sustava. Optimizacija proizvodnje postiže se upravljanjem viškom toplinske energije, koji se u akumulatoru pohranjuje u obliku tople vode. Kapacitet akumulatora u TE-TO Zagreb je 750 megavatsati (MWh), 150 megavata (MW), pri razlici temperature ulazne i izlazne vode do 40 stupnjeva Celzijevih, navode iz HEP-a. O montaži čelične konstrukcije krova na akumulatoru topline izvijestili su i na internet stranicama Đuro Đaković Holdinga. Pritom navode kako je u TE-TO Zagreb uspješno završena strojarska montaža plašta akumulatora topline, visine 50 metara, unutarnjeg promjera 24 metra i težine 688 tona, montiran gornji difuzor i vruća cijev. Čelična konstrukcija krova montirana je i podignuta na vrh akumulatora na visinu 50 metara. Krov spremnika, ukupne težine 35 tona, predmontiran je na tlu i podignut dizalicom nosivosti 1.200 tona, objašnjavaju iz Đure Đakovića.
www.poslovni.hr