Most za proizvodnju iz obnovljivih izvora uvodi trošarine između 10 i 15 posto

Opksrbljivači će odgoditi izlazak na tržište, Ministarstvo će ih povezati s europskim burzama kako bi postizali bolje cijene. Iako je javnost jučer zabrinula vijest da će uskoro skuplje plaćati struju, ministar energetike Slaven Dobrović naknadno je poručio kako građani ipak ove godine neće osjetiti nikakvo poskupljenje. To će se postići uvođenjem trošarina, odnosno namjenskog poreza za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije. Činimo sve kako bismo spriječili da se preko leđa građana prelomi loša odluka Kukuriku koalicije. Kao što znate, bivša Vlada je 2013. enormnim povećanjem ugovora za izvore obnovljive energije drastično povećala potrebe izdvajanja za poticaje koji su dio računa za građane. Zaustavili smo stupanje na snagu tog zakona od 1. siječnja i spriječili drastično poskupljenje za građane. Ministarstvo je pripremilo paket mjera koje će za građane značiti jeftiniju struju nego što su je imali do kraja prošle godine – objašnjava nam državni tajnik za energetiku Ante Čikotić. Prvo korak je, dodaje, bilo smanjenje PDV-a s 25 na 13 posto na cijenu električne energije. Time je samo privremeno zaustavljen rast cijena pa je Ministarstvo energetike s opskrbljivačima dogovorilo da odgode planirani izlazak na tržište te se obvezalo da će im u međuvremenu stvoriti preduvjete da tržište bude spremno, ali ih i povezati s europskim burzama kako bi postizali bolje cijene. Trenutačno jedino Hrvatska i Bugarska, dodaju, nisu povezane s europskim burzama. Sljedeći korak je uvođenje namjenskog poreza za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije. Zakon je, kaže Čikotić, pripremljen, a u Vladi traje usuglašavanje o visini – 10-15 posto. Idemo u smjeru destimulacije poticajne cijene na obnovljive izvore energije. To je uobičajena praksa u članicama EU, proučili smo sve njihove modele i temeljem toga napravili naš – objašnjava Čikotić. Time se, dodaje, spašava i Hrvatski operator tržišta energije jer je i on ostao bez velikog dijela sredstava nakon što je ranije država snizila otkupnu cijenu koju mu opskrbljivači plaćaju. – Opcija je bila spašavati HROTE povećanjem cijene struje, ali je odlučeno da se novac namakne uvođenjem ove trošarine – zaključuje Čikotić.
www.vecernji.hr


Vlada uvodi trošarine na obnovljive izvore energije

Gostujući u emisiji 'Otvoreno', državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić najavio je uvođenje trošarina na vjetroelektrane, što se poprilično kosi s najavljenim hitrorezom Martine Dalić, čiji Akcijski plan predviđa ukidanje stotinjak nameta i trošarina. Dogovor na razini cijele Vlade je da se ide u trošarine za obnovljive izvore energije koji su preplaćeni, a cijena električne energije prelila se u džepove građana, javlja HRT. Državni tajnik tvrdi da građani neće osjetiti poskupljenje. "Što se tiče poskupljenja plina, još se ne zna koliko će ono biti. Država ima svoje mehanizme kojima može utjecati da cijena bude što niža", tvrdi Čikotić. Vlada će odluku o najvišoj mogućoj cijeni za kućanstvo donijeti kroz 10 dana. Obećao je da će učiniti sve da se poskupljenje ne prelomi preko leđa građana. Rekao je kako su u tijeku pregovori sa svim igračima na tržištu i da im je zato sada potreban mir i koncentracija. Ugradili smo zaštitne mehanizme u ovaj zakon da građani ne osjete poskupljenje, ponovio je nekoliko puta.
Portal croenergo.eu


Obnovljivci protiv trošarina na vjetroelektrane

Ako se uvede porez ulagači ne bi mogli ispunjavati obveze prema bankama. Gostujući u emisiji 'Otvoreno', državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić najavio je uvođenje trošarina na vjetroelektrane. Dogovor na razini cijele Vlade je da se ide u trošarine za obnovljive izvore energije za koje se drži da dobivaju previsoke poticaje. Državni tajnik tvrdi da građani neće osjetiti poskupljenje električne energije, iako je plan da će naknada koju plaćaju potrošači porasti s 3,5 do maksimalno 7 lp/kWh. Platforma za dobru energiju, neformalna zagovaračka i suradnička platforma koja okuplja predstavnike civilnog sektora, akademske zajednice i gospodarskih udruženja s ciljem promicanja i provedbe javnih politika iz područja OIE, protivi se takvoj politici. Primjenom najavljenog modela trošarina povlašteni proizvođači koji su izgradnju svojih postrojenja većinom financirali modelom projektnog financiranja, što je model koji se bazira na procjeni budućih prihoda, ne bi bili u mogućnosti ispunjavati svoje obveze prema financijerima što bi u konačnici dovelo do prevaljivanja obveza povlaštenih proizvođača (prema bankama) na državu, upozorava Platforma. To bi dovelo i do propasti postojećih postrojenja čime bi se trenutni i po međunarodnim obvezama Republike Hrvatske nedovoljan udio obnovljivih izvora energije smanjio, a što bi nas dodatno udaljilo od ispunjenja međunarodnih obveza te povećalo energetsku ovisnost. Skreću pažnju i na odredbu članka 49. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske prema kojoj se "prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom". Europska unija se snažno suprotstavlja bilo kakvim retroaktivnim promjenama uvjeta pod kojima su izgrađeni postojeći projekti te je suprotno prikazivanje situacije potpuna obmana ili posljedica nerazumijevanja politike EU.
www.energetika-net.com


Ne žele trošarinu na struju iz obnovljivih izvora energije

Može li se uvođenjem trošarine na obnovljive izvore energije osigurati dostatna sredstva kako Vlada ne bi morala povećati naknadu za obnovljive izvore energije? Ovo je bio prijedlog koji je očito naišao na negativan stav povlaštenih proizvođača električne energije iako velik dio njih ostvaruje izuzetne profite na proizvodnji struje. Doc. dr. sc. Mladen Zeljko, voditelj Odjela za proizvodnju i transformaciju energije u Energetskom institutu Hrvoje Požar, za naš list jesenas je podsjetio kako postojeći proizvođači struje iz obnovljivih izvora energije koji su potpisali ugovor o isporuci struje po fiksnoj cijeni danas ostvaruju velike zarade. Tržišna cijena struje u međuvremenu je pala, tako da oni struju isporučuju po cijeni i tri puta većoj od tržišne. Prema neslužbenim informacijama, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike održalo je sastanak s predstavnicima povlaštenih proizvođača električne energije kako bi se i u pregovorima s njima pronašao model uz koji cijena električne energije ne bi porasla za krajnje potrošače zbog obveze povećanja naknada za obnovljive izvore energije. Valja podsjetiti kako je Vlada odgodila donošenje odluke o povećanju ove naknade koja iznosi 3,5 kuna (bez PDV-a) po kilovatsatu. Od 1. siječnja snižen je PDV na električnu energiju s 25 na 13 posto, što bi kod građana moglo poništiti poskupljenje struje zbog uvođenje naknade, no višu cijenu struje ipak bi imala primjerice poduzeća, s obzirom na to da je kod njih PDV prolazna stavka. Kako je intencija i ove Vlade da se gospodarstvo što više rastereti kako bi mu se povećala konkurentnost, svako povećanje cijene struje stvorilo bi negativne učinke i to se nastoji izbjeći. No, subvencija za otkupljenu struju iz obnovljivih izvora energije na neki način se mora prikupiti. Samo ove godine za subvencije proizvodnje energije iz obnovljivih izvora HROTE bi trebao prikupiti 600 milijuna kuna više nego 2016. (milijarda kuna). Iz CROBIOM-a, Hrvatske udruge za biomasu, oštro su reagirali na samo najavu mogućnosti uvođenja trošarina na sve oblike obnovljivih izvora energije, koja je, kako navode, izazvala “veliki šok, nevjericu i nesigurnost kod ulagača u koneneracijska postrojenja na drvnu biomasu”. “Radi se o ulagačkom presedanu, koji svojom formom i sadržajem podsjeća na tranzicijska okruženja, koja su davno trebala ostati iza modernog hrvatskog gospodarstva. Štoviše, retrogradna promjena ulagačkih uvjeta predstavlja udar na sve one ulagače koji su već investirali stotine milijuna eura u proizvodnju energije iz drva, koji su percipirali Hrvatsku kao stabilno ulagačko područje, kao i na desetke domaćih i inozemnih poslovnih subjekata, koji su u različitim fazama pripreme i realizacije projekata kogeneracija na biomasu”, navode iz te Udruge. Dodaju kako bi prijedlog uvođenja trošarina, odnosno odgovarajućeg poreza, mogao “u konačnici imati nemjerljive i dalekosežne posljedice za više industrijskih sektora, kao i za budućnost ruralnih područja te nepovoljno utjecati na zaposlenost i konkurentnost na šumi baziranih industrija, koje u RH ostvaruju deset posto izvoza RH i sudjeluju s 3,6 posto u BDP-u. “Konkretno gledajući, uvođenjem trošarina mogu se ugroziti već realizirana ulaganja od preko 190 milijuna eura te projekti od preko 450 milijuna eura u pripremi”, navodi CROBIOM izražavajući vjerovanje da će to uvidjeti i Vlada i resorno ministarstvo. “U suprotnom, eventualno daljnje ustrajanje institucija na prijedlogu oporezivanja poslova s biomasom, potaknut će odgovarajuće reakcije CROBIOM-a u Hrvatskoj i u Bruxellesu, kako bi se sačuvala radna mjesta i zaštitila elementarna poslovna prava ulagača”, upozoravaju iz Udruge.
www.glas-slavonije.hr


Trošarina će uništiti cijelu industriju peleta

Uvođenje trošarina na proizvodnju struje iz biomase ili napuštanje usvojenog koncepta porezne reforme - naziv je analize koju su načinili ekonomist Guste Santini i direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran kako bi pokazali koje bi negativne efekte Hrvatskoj donijelo moguće uvođenje trošarine na energiju proizvedenu od biomase. Uvođenje trošarine kod proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije pojavilo se kao jedno od mogućih financijskih rješenja koje bi smanjilo potrebno povećanje naknada za obnovljive izvore energije u strukturi cijene električne energije. Cijena struje, naime, upravo bi zbog povećanja te naknade trebala biti nešto viša nego danas, a Vlada to nastoji izbjeći. Valja također podsjetiti kako pojedini postojeći proizvođači struje iz obnovljivih izvora energije, koji su prije više godina potpisali ugovor o isporuci struje po fiksnoj cijeni, danas ostvaruju velike zarade, jer je tržišna cijena struje pala, pa oni struju isporučuju po cijeni i trostruko višoj od tržišne. Ministarstvo je, kako neslužbeno doznajemo, napravilo i svojevrsni nacrt prijedloga trošarina, pa je tako namjera da se na energiju nastalu u kogeneracijama na biomasu uvede taksa ili trošarina od 12 do 15 posto, za solarne energane osam posto, a za vjetroelektrane 15 posto. Proizvođači energije iz obnovljivih izvora u petak su imali sastanak s državnim tajnikom u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Antom Čikotićem. Direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran pohvalno se izrazio o nastojanjima da se uvede reda u području obnovljivih izvora energije, predbacivši Ministarstvu da tek sada poziva proizvođače iz Hrvatske udruge za biomasu, “kada ima financijsku rupu od 350 milijuna kuna, a nisu nas zvali od 2007., kada je kreirana ta politika”. - Mi s biomasom činimo manji dio proizvođača iz obnovljivih izvora energije i na određeni smo način kolateralna žrtva usklađivanja koje nastoji provesti Ministarstvo. Bilo bi šteta kažnjavati one koji imaju najviše logike za postojanje, a to su bioplin i biomasa, koji za proizvodnju električne energije iskorištavaju ostatke od poljoprivredne proizvodnje te šumsku biomasu i ostatke od drvne industrije. To su upravo lokalni resursi. Ministarstvo još nema konačnu odluku i o tome će se još razgovarati, a to je političko pitanje - kaže Kavran za naš list. U analizi dr. Santinija i Kavrana ističe se kako je već i najava mogućeg uvođenja trošarina na proizvodnju struje iz biomase izazvala šok i nevjerovanje među proizvođačima i ulagačima. “Grijesi prethodnih vlasti, kada se površnim pristupom interveniralo u obnovljive izvore energije, sada se pokušavaju, retrogradno, rješavati dodatnim oporezivanjem. Ovaj i ovakav pristup ne samo što nije primjeren nego je i štetan, kako za stabilnost institucionalnog okvira toliko važnog za dinamiziranje investicijske aktivnosti (čitaj: dinamiziranje gospodarstva) tako i za kolateralne žrtve, kao što je to proizvodnja struje iz biomase”, ističe se. Autori analize upozorili su na činjenicu da se kogeneracije na biomasu te proizvodnja drvnog peleta odvijaju isključivo u ruralnim područjima. “Tada najavljeno uvođenje trošarina i namjera vlasti da zadrže što veći broj građana u ruralnim područjima (što je ujedno ključno pitanje opstanka Hrvatske) zvuči potpuno neshvatljivo i nerazumno”, naglašavaju. Santini i Kavran navode kako hrvatska proizvodnja od sadašnjih 260.000 tona drvnog peleta čini jedan posto svjetske proizvodnje peleta. “Mogućih 400.000 tona drvnog peleta velik je razvojni izazov i enormna prilika, koja će ostati tek priča bez sadržaja i bez prilike za realizaciju. Na kraju ćemo postaviti i dva ključna pitanja: u kojoj ozbiljnoj gospodarskoj aktivnosti Hrvatska i njezine tvrtke participiraju s udjelom od jedan posto u svjetskoj proizvodnji? Zašto hrvatski proizvođači peleta moraju u izvoz plasirati čak 92 posto proizvedenih peleta, a istovremeno je cijeli hrvatski sustav proizvodnje energije utemeljen na fosilnim paradigmama i tehnologijama”, pitaju. U zaključku Santini i Kavran navode kako bi najavljeno uvođenje trošarina na proizvodnju struje iz biomase značilo “eutanaziju svih ulagača u kogeneracijska postrojenja i pripadajuće proizvođače drvnog peleta”. “Eutanazija tvrtki koje su ulagale desetke milijuna eura u proizvodnju električne energije ili proizvodnju ekološkog goriva drvnog peleta smanjit će zaposlenost u ruralnim područjima, što će nesumnjivo dinamizirati iseljavanje. Dinamiziranje iseljavanja progresivno smanjuje smisao ruralnih područja, što, sa svoje strane, resurse na tim osjetljivim područjima čini jalovim resursima. Područja bez ljudi stvaraju besmisao postojanja države kao takve”, ističu njih dvojica. Zbog toga izražavaju uvjerenje kako će Vlada RH, odnosno premijer Andrej Plenković sa suradnicima, nastaviti progresivnu politiku poticanja razvojnih procesa, dinamiziranje ulagačke klime i europskih vrijednosti te pronaći najbolja rješenja za sve građane Lijepe Naše. “To se neće dogoditi samo zbog toga što su stranke na vlasti to obećale. Vlada to mora učiniti kako bi se vratilo poljuljano povjerenje građana, time i poduzetnika i ulagača. Uvođenje trošarina na obnovljive izvore energije ugrozilo bi mnoge vrijednosti i procese”, zaključuju. Trošarinu TREBA povećati na proizvodnju iz fosilnih goriva. Mogućnost uvođenja trošarina na obnovljive izvore energije nailazi na velike kritike, posebice postojećih proizvođača, koje bi se retrogradno opteretilo novom obvezom. Osim toga, većina ih smatra kako je apsurdno trošarinom opterećivati proizvođače energije iz obnovljivih izvora kada su obnovlji izvori energije budućnost europske energetske politike te da se trošarinom treba dodatno opterećivati proizvodnja iz fosilnih goriva. Apsurd: Biomasu izvozimo, a u zemlji koristimo fosilna goriva. Biomasa je specifična kada je riječ o ulaganju u proizvodnju električne energije od tog energenta, s obzirom na to da je za jedan megavat struje koja će biti proizvedena od biomase potrebno uložiti najmanje pet milijuna eura, objašnjava Kavran. Kod vjetra je to, kaže, 1,5 - 2 milijuna eura. “No korištenje biomase donosi višestruke efekte, poput zapošljavanja ljudi u ruralnim sredinama, korištenja drvnog ostatka koji se inače izvozi u Mađarsku, Austriju, Italiju i Sloveniju. Našu drvnu sječku izvozimo, a u zemlji HEP uporno ustraje na korištenju fosilnih goriva te smo ovisni o uvozu energenata”, naglašava Kavran.
www.glas-slavonije.hr

U Ćosića mlinu uskoro mala hidrocentrala i meljava na kamenu

Stari mlin u Drenovcu, poznatiji kao Ćosićev mlin, sagrađen je 1889., a vlasnik mu je bio Karlo Stehno. Nakon što je stradao u nesreći na radu u mlinu, njegova supruga se udala za prvog Ćosića, po čijim nasljednicima mlin dobiva ime. Prije desetak godina Ljiljana Šoch kupuje već pomalo devastirani mlin, koji više ne melje žitarice, a prije tri godine, sada već kao umirovljenica, nakon povratka s rada u Njemačkoj trajno se naseljava u mlinu sa svojim životnim partnerom Ivom Ložnarom. Planovi su brojni, a jedan od njih je ekološka poljoprivreda i proizvodnja struje. Mlin više ne radi i teško bi ga bilo obnoviti, iako je postrojenje očuvano gotovo u cjelini, a Ljiljana planira samo meljavu žitarica, cjelovitog zrna, na vodenički kamen, i proizvodnju integralnog brašna. Rođena sam i odrasla u mlinu koji se nalazi uzvodno od ovog mlina, u Ratkovici. Uvijek sam željela živjeti u mlinu, ali i baviti se upravo ovim što danas radim, ekopoljoprivredom i proizvodnjom zdrave hrane. Ovdje u staroj sušari nadogradili smo objekt gdje smo napravili ekosavjetodavni i edukacijski centar. U ekološkom uzgoju imam veliki povrtnjak sa svime što treba jednom velikom gospodarstvu i četiri hektara soje u ekouzgoju. Jako smo se naradili jer smo sav korov i travu iz soje uklonili ručno, motikom – priča Ljiljana, koja je godinama radila u Njemačkoj čak dva posla, i privatno kao prevoditeljica i ovlašteni sudski tumač, a svu zaradu uložila u ovaj projekt. Pokušali smo zadržati sve one elemente u mlinu koji su naslijeđeni. Odlučili smo mlin, koji je radio do Domovinskog rata, vratiti u prijašnje stanje. Njegova prava funkcija prerade žitarica neće se potpuno obnoviti. Kada turbina bude u funkciji, pokrenut ćemo dva kamena za meljavu cjelovitog zrna. Sada smo krenuli u obnovu proizvodnje obnovljive energije jer mlin je za svoje potrebe imao struju. Već smo ušli u investiciju i ove godine smo na natječaju Fonda za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije dobili 700 tisuća kuna poticaja. Sada još čekam odobrenje kredita da možemo nabaviti kompletnu opremu i završiti investiciju. Polovina radova već je napravljena, a trebamo još oko 1,5 milijuna kuna za dovršenje. Instalira se nova turbina Centra za kompetenciju iz Varaždina, s kojima sam radila cijeli projekt i Sever generator. Snaga će biti maksimalna, od 110 KW, a zbog oscilacije protoka vode godišnja proizvodnja je planirana od 680 tisuća kW. Imamo ugovor o isporuci struje i očekujemo još koncesiju za vodu – ističe Ljiljana, koja želi na ovom imanju postaviti apsolutnu održivost. Želi podići jedno pravo seljačko imanje sa životinjama i ekološki održivom poljoprivredom, na koje će moći dolaziti i djeca sa školom u prirodi, ekolozi i ekološki proizvođači na razne edukacije, a želi postići da se cijelo imanje samo održava, financira i ekološki prehranjuje. Ta ideja ekologije i ekoproizvodnje sama će smanjivati i količinu otpada. Za ručak sam gulila mrkvu i krumpir, a ostatke će pojesti kokoši. Imam u vrtu i kompostnjak i prostor za gliste koje proizvode humus, koji stavljam natrag u povrtnjak. Planiramo u svrhu turizma urediti i nešto ležajeva, a posebno u glavnom stanu mlina, koji je i onda kada je građen građen otmjeno jer mlinari su uvijek bili imućni. Danas se taj prostor može preurediti u desetak soba – navodi Ljiljana, koja je aktivna i u pokretu za očuvanje prirodnosti rijeka i bori se protiv kanaliziranja rijeka.Iznad edukativnog centra postavljena je velika izložbena dvorana sa starim namještajem i izložbom slika, koja već privlači posjetitelje. “Žao mi je da to sve propadne. Mlin je građen u vrijeme Austro-Ugarske, a takvih sam mlinova viđala puno u Njemačkoj. Na svim strojevima u mlinu još su originalne tvorničke pločice proizvođača iz Budimpešte. Ovdje će se poslije i zaposliti nekoliko ljudi, na održavanju i proizvodnji, no sve bi to brže išlo kad bi banke i birokracija predmete brže rješavale”, kaže Ljiljana.
www.glas-slavonije.hr


VARAŽDINSKI PROIZVOD Mala hidroelektrana Orljava 8 je nedaleko Slavonskog Broda puštena u rad

Mala hidroelektrana (mHE) Orljava 8, instalirane snage 110 kW, a projektirana u varaždinskoj tvrtci CKOIE - Centar kompetencije za obnovljive izvore energije, danas je puštena u rad u Brodskom Drenovcu, malom mjestu tridesetak kilometara zapadno od Slavonskog Broda. Budući da je mHE Orljava 8 projektirana u CKOIE elektrostrojarska oprema i software za upravljanje predstavlja varaždinski odnosno hrvatski proizvod. Radi se o CKOIE vertikalnoj propelernoj turbini sa zakretnim privodnim lopaticama koja pogoni asinkroni generator od 110 kW. Upravljanje elektranom je u potpunosti automatizirano, a proizvedena električna energija se putem frekvencijskog pretvarača isporučuje u elektroenergetsku mrežu HEP-a po povlaštenoj cijeni. Investitor je MAHE HIDROELEKTRANA j.d.o.o. iz Brodskog Drenovca, a vrijednost ugovorenog posla je 1 milijun i 400 tisuća kuna. CKOIE je tvrtka u vlasništvu Grada Varaždina i smještena je u Tehnološkom parku Varaždin.
evarazdin.hr

Niče energetski efikasno naselje na padinama Fruške gore - Pogledajte kako će izgledati kompleks "Solarna dolina"

U novosadskog naselju Mišeluk u toku je izgradanja energetski efikasnog naselja "Solarna dolina". Kako za "eKapiju" kaže investitor Nikola Džolev, u prvoj fazi izgradnje planirano je 10 stambenih jedinica i jedan poslovni objekat, a rok za realizaciju je jun 2017. godine. U ovoj fazi graditi će se stambeni objekti (kuće u nizu) veličine od 80 do 160 m2. Svaka kuća će imati garažu, pa su tako za sedam stambenih jedinica predviđene prizemne garaže u odvojenom objektu, dok su će preostale tri kuće imati garaže u suterenu samog objekta. Džolev navodi da će se u drugoj fazi graditi 97 kuća, kao i dodatni poslovni objekti. Sugovornik eKapije dodaje da će u toj fazi biti izgrađeno 56 garaža. Naselje "Solarna dolina" prostirati će se na ukupno 4,3ha, te će nuditi dodatne sadržaje kao što su vrtći, sportski i rekreativni tereni, trim staza, prodavaonice i drugi komercijalni objekti. Izvođač radova na ovom projektu je novosadska firma "Termo-Inženjering". Osim ekskluzivne lokacije na padinama Fruške gore, projekt "Solarna dolina" izdvaja se i po energetskim parametrima objekata. Naime, ovo naselje će se snabdjevati energijom iz obnovljivih izvora uz pomoć solarnih kolektora i dizalica topline. Prema riječima Nikole Džoleva, objekti se grade u B energetskom standardu. Cilj je, ističe, da se osigura veći komfor stanara, kao i niži troškovi eksploatacije objekata. Za stan od 80 m2 u "Solarnoj dolini" može da se ostvari godišnja ušeda od 900 do 1.000 EUR, u usporedbi sa objektom iste kvadrature koji je priključen na sistem daljinskog grijanja - kaže Džolev. Kuće u "Solarnoj dolini" imati će centralno podno grijanje, a usluge grijanja, hlađenja i održavanja objekata preuzeti će specijalizirana firma. Svaki stan imati će mjerače potrošnje vode i toplinske energije, dok će se toplinska podstanica nalaziti u poslovnom objektu. Kako navodi investitor, kuće u drugoj fazi gradnje će biti sa ravnim zelenim krovovima, a dodatno će uz privatna dvorišta postojati ograđeni prostor za biovrtove. Stanovnici naselja "Solarna dolina" će, dakle, moći da uzgajaju povrće i voće, kombinujući suvremen način života sa pogodnostima lokacije izvan gradskog centra. Cijena stanova u prvoj fazi izgradnje iznosi 860 EUR po m2, plus PDV.
Katarina Marinković

SOLARNA DOLINA – Prvi uspješan energetsko efikasno održivi stambeno komercijalni prostor u Srbiji
Dizajnirana i konstruirana u drugom po veličini gradu u Srbiji – Novom Sadu. Dok drugi korak po korak implementiraju energetsku efikasnost u svoje objekte, privatna kompanija “Termo-inženjering” doo je izradio i prezentirao energetski efikasan projekt od 12.500 m². Kompanija je investirala, dizajnirala, projektovala izgradnju ovog projekta, ne samo sa vizijom, nego i jasnim i jedinstvenim planom. Na cjelokupnoj teritoriji od 3.6 hektara, 112 stambenih jedinica, veličine od 73 m² do 166 m². Pored stambenih jedinica, ovo tipsko naselje činiti će i poslovni prostori, kancelarije na ukupnoj površini od preko 1000m². Prvih 10 stambenih jedinica su već u fazi izgradnje i već u toku prve polovine 2017. godine biti spremne za useljenje i prodaju. Poslovni prostor, predviđen za kancelarije, treninge, trgovačke objekte i druge aktivnosti, biti će završen do listopada 2017. Naravno, mogu izaći u susret i ostalim zahtjevima i željama klijenata. Završni radovi na ovom projektu predviđeni su za 2022. godinu.

Šta Solarnu dolinu čini drugačijom?
» Kompleks zgrada zatvorenog tipa – gde su sigurnost i osiguranje na najvišem nivou
» Energetska efikasnost – Zgrade su dizajnirane u B klasi po standardima energetske efikasnosti (energetski utrošak za grijanje na godišnjem nivou je manji od 30 kWh po m2, dok je potrošnja u gradu oko 140 kWh po m2, što znači da su očekivani troškovi oko 4 puta niži nego u objektima koji su povezani na gradski sistem.
» Obnovljivi izvori energije – grijanje, hlađenje, topla voda postignuti su korištenjem solarnih kolektora, dizalica topine, ekološki čistih izvora energije.
» Digitalni kontrolni mjerači – omogućuju jasan pregled potrošnje svake stambene jedinice posebno
» Podno centralno grijanje – najperspektivniji način grijanja
» Kvalitetni izolacijski materijali i prozori – omogućavaju odličnu izolaciju i zadržavanje temperatura u objektima.
» Uvijek dostupna tehnička služba za održavanje objekata, koja vodi računa o svim aspektima, kao što su sigurnost stanara, održavanje staza za pješake, igrališta za decu, i zelenih površina.

Pored energetske efikasnosti Solarna dolina također podržava i zdrav način života. U sklopu projekta postoje i staze za šetanje, vožnju bicikla koje se protežu kroz čitavo naselje. Teretana i ostale sportske aktivnosti. Skoro 200 parking mesta biti će osigurano, kako za stanare, tako i za korisnike poslovnih prostora. Predviđen je dio za bio vrtove ukoliko stanari žele da proizvode svoju organsko bilje i hranu. Vrtovi su opremljeni sistemom za navodnjavanje i smještene u dijelu naselja s najvećim nivoom insolacije. Baštovan će održavati zelene površine koje nisu iznajmljene.
www.energetskiportal.rs

Solar Panels Get a Face-Lift with Custom Designs

Residential solar power is on a sharp rise in the United States as photovoltaic systems become cheaper and more powerful for homeowners. A 2012 study by the U.S. Department of Energy (DOE) predicts that solar could reach 1 million to 3.8 million homes by 2020, a big leap from just 30,000 homes in 2006. But that adoption rate could still use a boost, according to MIT spinout Sistine Solar. “If you look at the landscape today, less than 1 percent of U.S. households have gone solar, so it’s nowhere near mass adoption,” says co-founder Senthil Balasubramanian MBA ’13. Founded at the MIT Sloan School of Management, Sistine creates custom solar panels designed to mimic home facades and other environments, with aims of enticing more homeowners to install photovoltaic systems. Sistine’s novel technology, SolarSkin, is a layer that can be imprinted with any image and embedded into a solar panel without interfering with the panel’s efficacy. Homeowners can match their rooftop or a grassy lawn. Panels can also be fitted with business logos, advertisements, or even a country’s flag. SolarSkin systems cost about 10 percent more than traditional panel installations. But over the life of the system, a homeowner can still expect to save more than $30,000, according to the startup. A winner of a 2013 MIT Clean Energy Prize, Sistine has recently garnered significant media attention as a rising “aesthetic solar” startup. Last summer, one of its pilot projects was featured on the Lifetime television series “Designing Spaces,” where the panels blended in with the shingle roof of a log cabin in Hubbardston, Massachusetts. In December, the startup installed its first residential SolarSkin panels, in a 10-kilowatt system that matches a cedar pattern on a house in Norwell, Massachusetts. Now, the Cambridge-based startup says it has 200 homes seeking installations, primarily in Massachusetts and California, where solar is in high demand. “We think SolarSkin is going to catch on like wildfire,” Balasubramanian says. “There is a tremendous desire by homeowners to cut utility bills, and solar is finding reception with them — and homeowners care a lot about aesthetics.” SolarSkin is the product of the co-founders’ unique vision, combined with MIT talent that helped make the product a reality. Balasubramanian came to MIT Sloan in 2011, after several years in the solar-power industry, with hopes of starting his own solar-power startup — a passion shared by classmate and Sistine co-founder Ido Salama MBA ’13. One day, the two were brainstorming at the Muddy Charles Pub, when a surprisingly overlooked issue popped up: Homeowners, they heard, don’t really like the look of solar panels. That began a nebulous business mission to “captivate people’s imaginations and connect people on an emotional level with solar,” Balasubramanian says. Recruiting Jonathan Mailoa, then a PhD student in MIT’s Photovoltaic Research Laboratory, and Samantha Holmes, a mosaic artist trained in Italy who is still with the startup, the four designed solar panels that could be embedded on massive sculptures and other 3-D objects. They took the idea to 15.366 (Energy Ventures), where “it was drilled into our heads that you have to do a lot of market testing before you build a product,” Balasubramanian says. That was a good thing, too, he adds, because they realized their product wasn’t scalable. “We didn’t want to make a few installations that people talk about. ... We [wanted to] make solar so prevalent that within our lifetime we can see the entire world convert to 100 percent clean energy,” Balasubramanian says. The team’s focus then shifted to manufacturing solar panels that could match building facades or street fixtures such as bus shelters and information kiosks. In 2013, the idea earned the team — then officially Sistine Solar — a modest DOE grant and a $20,000 prize from the MIT Clean Energy Prize competition, “which was a game-changer for us,” Balasubramanian says. But, while trying to construct custom-designed panels, another idea struck: Why not just make a layer to embed into existing solar panels? Recruiting MIT mechanical engineering student Jody Fu, Sistine created the first SolarSkin prototype in 2015, leading to pilot projects for Microsoft, Starwood Hotels, and other companies in the region. That summer, after earning another DOE grant for $1 million, Sistine recruited Anthony Occidentale, an MIT mechanical engineering student who has since helped further advance SolarSkin. “We benefited from the incredible talent at MIT,” Balasubramanian says. “Anthony is a shining example of someone who resonates with our vision and has all the tools to make this a reality.” SolarSkin is a layer that employs selective light filtration to display an image while still transmitting light to the underlying solar cells. The ad wraps displayed on bus windows offer a good analogy: The wraps reflect some light to display an image, while allowing the remaining light through so passengers inside the bus can see out. SolarSkin achieves a similar effect — “but the innovation lies in using a minute amount of light to reflect an image [and preserve] a high-efficiency solar module,” Balasubramanian says. To achieve this, Occidentale and others at Sistine have developed undisclosed innovations in color science and human visual perception. “We’ve come up with a process where we color-correct the minimal information we have of the image on the panels to make that image appear, to the human eye, to be similar to the surrounding backdrop of roof shingles,” Occidentale says. As for designs, Sistine has amassed a database of common rooftop patterns in the United States, such as asphalt shingles, clay tiles, and slate, in a wide variety of colors. “So if a homeowner says, for instance, ‘We have manufactured shingles in a barkwood pattern,’ we have a matching design for that,” he says. Custom designs aren’t as popular, but test projects include commercial prints for major companies, and even Occidentale’s face on a panel. Currently, Sistine is testing SolarSkin for efficiency, durability, and longevity at the U.S. National Renewable Energy Laboratory under a DOE grant. The field of aesthetic solar is still nascent, but it’s growing, with major companies such as Tesla designing entire solar-panel roofs. But, as far as Balasubramanian knows, Sistine is the only company that’s made a layer that can be integrated into any solar panel, and that can display any color as well as intricate patterns and actual images. Companies could thus use SolarSkin solar panels to double as business signs. Municipalities could install light-powering solar panels on highways that blend in with the surrounding nature. Panels with changeable advertisements could be placed on bus shelters to charge cell phones, information kiosks, and other devices. “You can start putting solar in places you typically didn’t think of before,” Balasubramanian says. “Imagination is really the only limit with this technology.”
Source: news.mit.edu

O b r a z l o ž e nj e

Ovom Odlukom Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 150/11, 119/14 i 93/16), donosi Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2016. - 2020. Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2016. – 2020. (u daljnjem tekstu: Program) donosi se temeljem članka 28. stavka 4. Zakona o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine, broj 127/14) i sukladno mjeri P.1 iz Trećeg nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje 2014. - 2016. Donošenjem Programa osigurava se kontinuitet ispunjenja zahtjeva sukladno Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. godine o energetsko učinkovitosti kojom se od država članica traži da od 1. siječnja 2014. svake godine obnove 3% ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti, odnosno da alternativnim pristupom postignu uštede energije u zgradama središnje vlasti jednak uštedama energije dobivenima putem stope obnove od 3%. Zgrade javnog sektora predstavljaju značajan potencijal za uštedu energije i troškova. Također, od javnog sektora očekuje se da pruži primjer odnosno da osigura ulaganja i promjenu ponašanja korisnika koje će služiti kao primjer i put za slična ulaganja u ostale kategorije zgrada. Cilj programa je cjelovita obnova kojom će se postići smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora do 70% te godišnje uštede energije od oko 50 GWh. Provedbom Programa država potiče investicije koje imaju pozitivan učinak na državni proračun, maksimalizira ulaganje privatnog kapitala na javnim zgradama, doprinosi rastu aktivnosti građevinskog sektora te potiče povećane zapošljavanja u obrtnom i građevinskom sektoru, inženjerskim djelatnostima i proizvodnji građevinskih proizvoda. Program se sufinancira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Prioritetne osi 4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, Investicijskom prioritetu 4c Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenja OIE u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade i u stambenom sektoru, Specifičnom cilju 4c1 Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. za koji je osigurano 211.810.805,00 eura što se prikazuje u Državnom proračunu Republike Hrvatske na izvoru 563 – Europski fond za regionalni razvoj.

Najznačajniji očekivani učinci provedbe ovog Programa su:
- Cjelovita energetska obnova zgrada javnog sektora, osobito zgrada u kojima se obavljaju društvene djelatnosti odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi
- Ostvarivanje energetskih ušteda u zgradama javnog sektora do 70%
- Ostvarivanje nacionalnih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova, prije svega emisija CO2
- Povećanje apsorpcije sredstava iz fondova Europske unije
- Poticanje investicija koje imaju pozitivan učinak na državni proračun
- Ulaganje privatnog kapitala na javnim zgradama kroz ESCO model koji osigurava da se bez dodatnog trošenja proračunskih sredstava vlasnika/korisnika provedu mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u zgradama javnog sektora
- Daljnji razvoj tržišta energetskih usluga
- Smanjenje potrošnje energenata, fosilnih goriva i električne energije
- Doprinos povećanju korištenja obnovljivih izvora energije
- Smanjenje štetnih emisija na lokaciji koje nastaju prilikom sagorijevanja tekućih i krutih goriva korištenjem obnovljivih izvora energije i učinkovitijom potrošnjom energije
- Unaprjeđenje okoliša na obnovljenoj lokaciji te povećanje komfora u obnovljenoj zgradi korištenjem učinkovitijeg sustava grijanja, hlađenja, rasvjete
- Povećanja standarda korištenja javnih zgrada, stvaranjem ugodnijeg i zdravijeg okružja za građane i korisnike javnih prostora
- Poboljšanje produktivnosti zaposlenika te smanjenja apsentizma
- Povećanje sigurnosti radi poboljšanja sustava rasvjete, smanjenja kvarova koji se pojavljuju u starim energetskim sustavima te značajno boljem sustavnom gospodarenju energijom
- Doprinos razvoju gospodarstva i povećanje zapošljavanja i to direktnog zapošljavanja u građevinskom sektoru i indirektnog zapošljavanja u pratećoj proizvodnoj industriji građevinskog materijala, u proizvodnji i instalaciji energetskih sustava i uređaja te zapošljavanje visokokvalificiranih stručnjaka iz područja arhitekture, građevinarstva, energetike, strojarstva, automatike
- Obnova zgrada u kojima se obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja pozitivno će utjecati na cijelu zajednicu osobito u demografski najugroženijim sredinama, gdje obnovljene škole služe kao javni prostor i za druge sadržaje, poput kulturnih i društvenih događanja.

Čista energija za sve Europljane – realizacija europskog potencijala za rast

Europska komisija danas predstavlja paket mjera za održavanje konkurentnosti Europske unije uslijed promjena na svjetskim energetskim tržištima zbog prelaska na čistu energiju.

Komisija želi da EU bude predvodnik tog prelaska, a ne da mu se tek prilagodi. EU se stoga obvezao na smanjenje emisija CO2 za najmanje 40 % do 2030. uz istovremenu modernizaciju gospodarstva EU-a i osiguravanje radnih mjesta i rasta za sve europske građane. Tri su glavna cilja današnjih prijedloga: energetska učinkovitost na prvome mjestu, preuzimanje globalnog vodstva u korištenju energijom iz obnovljivih izvora i pružanje poštenih uvjeta potrošačima.

Potrošači su aktivni, ključni sudionici na energetskim tržištima budućnosti. Oni će u budućnosti imati raznovrsniju ponudu, pristup pouzdanim alatima za usporedbu cijena energije i mogućnost proizvodnje i prodaje vlastite električne energije. Zbog veće transparentnosti i bolje regulative civilno će društvo aktivnije sudjelovati u energetskom sustavu i bolje reagirati na cjenovne signale. Paket sadržava i niz mjera za zaštitu najranjivijih potrošača.

Potpredsjednik zadužen za energetsku uniju Maroš Šefčovič izjavio je: Današnjim će se paketom modernizirati naše gospodarstvo i tako potaknuti prelazak na čistu energiju. Europa je prethodnih godina bila predvodnik globalne klimatske politike, a sad je primjer u stvaranju uvjeta za održiva radna mjesta, rast i ulaganja. Današnji se prijedlozi odnose na sve sektore povezane s čistom energijom: istraživanje i inovacije, vještine, zgrade, industriju, promet, digitalno društvo, financije itd. Zahvaljujući predstavljenim mjerama svi će europski građani i poduzeća na najbolji način moći iskoristiti prelazak na čistu energiju.

Povjerenik za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete izjavio je:Našim se prijedlozima osigurava veća tržišna potražnja za novim tehnologijama, postavljaju odgovarajući uvjeti za ulagače, osnažuju potrošači, unapređuje funkcioniranje energetskih tržišta i pomaže u ispunjavanju naših klimatskih ciljeva. Posebno sam ponosan na obvezujući cilj o povećanju energetske učinkovitosti za 30 % jer će se tako smanjiti naša ovisnost o uvozu energije, stvoriti radna mjesta i dodatno smanjiti emisije. U Europi slijedi revolucija povezana s čistom energijom. Kao što je bio slučaj s Pariškim sporazumom, uspjet ćemo samo uz zajednički trud. Ovim je prijedlozima Komisija otvorila put do konkurentnijeg i modernijeg energetskog sustava s čišćom energijom. Za njegovu se realizaciju sad oslanjamo na Europski parlament i naše države članice.

Komisijini prijedlozi o čistoj energiji za sve Europljane odraz su činjenice da je prelazak na čistu energiju sektor rasta budućnosti i prilika za pametne ulagače. U čistu je energiju 2005. na globalnoj razini uloženo više od 300 milijardi eura. EU ima mogućnost iskoristiti svoje istraživačke, razvojne i ulagačke politike kako bi taj prelazak pretvorio u konkretnu priliku za industriju. U okviru ovog paketa, kojim će se do 2021. mobilizirati javna i privatna ulaganja u iznosu do 177 milijardi eura godišnje, u sljedećih se deset godina BDP može povećati do 1 % te stvoriti 900 000 novih radnih mjesta.

Zakonodavni prijedlozi o čistoj energiji za sve Europljane obuhvaćaju energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora, oblikovanje tržišta električne energije, sigurnost opskrbe električnom energijom i pravila upravljanja energetskom unijom. Nadalje, Komisija predlaže pomake u području ekološkog dizajna i strategiju za povezanu i automatiziranu mobilnost.

Paket uključuje i mjere za poticanje inovacija u području čiste energije te obnovu europskih zgrada. Tu su i mjere za poticanje javnog i privatnog ulaganja, promicanje industrijske konkurentnosti EU-a i ublažavanje učinka koje će prelazak na čistu energiju imati na društvo. Razmatraju se i načini na koje EU može iskoristiti vodeću ulogu u tehnologiji i uslugama povezanima s čistom energijom te pomoći trećim zemljama da ostvare ciljeve svojih politika.

Kontekst

U listopadu 2014. Europsko vijeće donijelo je okvir klimatske i energetske politike do 2030. kako bi EU mogao postaviti ambiciozan cilj da do 2030. smanji emisije stakleničkih plinova u domaćem gospodarstvu za najmanje 40 %. Pariški sporazum dokaz je pravilnog pristupa EU-a. Provedba energetskog i klimatskog okvira do 2030. koji je donijelo Europsko vijeće prioritetna je aktivnost u okviru provedbe Pariškog sporazuma.

EU osigurava pogodno okružje za prelazak na niskougljično gospodarstvo nizom povezanih politika i instrumenata u okviru Strategije energetske unije, jednog od deset prioriteta Komisije na čelu s Junckerom.

Komisija je već iznijela ključne prijedloge za provedbu ciljeva EU-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2030. Prošle je godine predstavila prijedlog reforme sustava EU-a za trgovanje emisijama kako bi zajamčila da energetski sektor i energetski intenzivne industrije postignu potrebna smanjenja emisija. Ljetos je iznijela prijedloge za ubrzanje prelaska na niskougljično gospodarstvo u drugim ključnim sektorima europskog gospodarstva. Današnji su prijedlozi ključni dijelovi koji su nedostajali za punu provedbu klimatskog i energetskog okvira EU-a za 2030., posebice u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.

Europski parlament i Vijeće moraju što žurnije donijeti sve zakonodavne prijedloge povezane s energetskom unijom koje je Komisija iznijela 2015. i 2016.
europa.eu

 Energetska strategija će osigurati stabilne cijene energenata

Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović danas je prisustvovao sastanku Vijeća Europske unije za promet, telekomunikacije i energetike u Bruxellesu na kojem je glavna tema bio Paket za čistu energiju koji je bio na prvom čitanju. Europska komisija je u studenom 2016. predstavila paket „Čista energija za sve Europljane“. Paket sadrži mjere za bržu tranziciju gospodarstva na čistu energiju do 2030. i dalje te donosi mjere koje će to omogućiti. Pri tom će se stvoriti nova radna mjesta i potaknuti gospodarski rast. „Prema procjenama Europske komisije provođenjem mjera iz Paketa u sljedećih deset godina u Europskoj uniji stvorilo bi se 900.000 novih radnih mjesta. Veća ulaganja u obnovljive izvore energije Hrvatskoj bi, kao i ostalim državama članicama, osigurala veću energetsku neovisnost te bi se stvorili preduvjeti za stvaranje novih radnih mjesta. Kako bi se prilagodili novim trendovima pokrenuli smo izradu nove energetske strategije. Strategija će uvažavati smjernice EU u pogledu čiste energije te će osigurati da naši građani i poduzetnici dugoročno imaju stabilne cijene energenata“ – rekao je ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović. Paket za čistu energiju ima tri temeljna cilja: davanje prioriteta energetskoj učinkovitosti, postizanje globalnog vodstva u području energije iz obnovljivih izvora te osiguravanje poštenog rješenja za potrošače. EU sada ima mogućnost iskoristiti svoje istraživačke, razvojne i ulagačke politike kako bi se taj prelazak pretvorio u konkretnu priliku za industriju. Prema procjenama Europske komisije, u okviru ovog paketa, kojim će se do 2021. mobilizirati javna i privatna ulaganja u iznosu do 177 milijardi eura godišnje, u sljedećih se deset godina BDP može povećati do 1%. Zakonodavni prijedlozi o čistoj energiji obuhvaćaju energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora, oblikovanje tržišta električne energije, sigurnost opskrbe električnom energijom i pravila upravljanja energetskom unijom. Predloženi paket uključuje i mjere za poticanje inovacija u području čiste energije te obnovu zgrada. Tu su i mjere za poticanje javnog i privatnog ulaganja, promicanje industrijske konkurentnosti EU-a i ublažavanje učinka koje će prelazak na čistu energiju imati na društvo. Razmatraju se i načini na koje EU može iskoristiti vodeću ulogu u tehnologiji i uslugama povezanima s čistom energijom te pomoći trećim zemljama da ostvare ciljeve svojih politika.
www.energetika-net.com