Kreće energetska obnova zgrada te odgojno-obrazovnih ustanova, doznajte kako “ugrabiti lovu” Ministarstva

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (MGIPU) kao Posredničko tijelo 1 u sustavu upravljanja i korištenja Europskih strukturnih i investicijskih fondova, za Investicijski prioritet 4c – Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenje obnovljivih izvora energije u javnoj infrastrukturi, uključujući javne i stambene zgrade na raspolaganju ima ukupno 311 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Od tog iznosa 211 milijuna eura namijenjeno je energetskoj obnovi zgrada javnog sektora, dok se preostalih 100 milijuna eura odnosi na energetsku obnovu stambenih zgrada.

VIŠESTAMBENE ZGRADE
U ponedjeljak 17. listopada 2016. MGIPU objavljuje Poziv na dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga je 90 dana od objave. To je prvi u nizu poziva koji će objavljivati do isteka financijskih sredstava. Ovim Pozivom za energetsku obnovu višestambenih zgrada počinju se trošiti sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj a hrvatski Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) više neće dodjeljivati sredstava u te svrhe. Temeljem prvog Poziva MGIPU će dodijelit 152 milijuna kuna, što će pokrenuti investicije veće od 250 milijuna kuna. Ukoliko se pokaže potreba, postoji mogućnost povećanja alokacije. Korisnici sredstava su suvlasnici višestambenih zgrada, a prijave u njihovo ime podnosi upravitelj zgrade ili predstavnik suvlasnika. Uvjet koji višestambena zgrada mora ispuniti kako bi se prijavila je 50% ušteda energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini. Najniži iznos prihvatljivih sredstava koji prijavitelji mogu tražiti je 150.000,00 kn, a najviši 16.500.000,00 kn po jednoj višestambenoj zgradi. Projektna dokumentacija sufinancira se u iznosu od 85%, a uključuje izradu energetskog pregleda i energetskog certifikata prije i poslije energetske obnove zgrade i glavni projekt. Provedba energetske obnove na zgradi, stručni nadzor građenja i projektantski nadzor sufinanciraju se u iznosu od 60% prihvatljivih troškova za područje cijele Hrvatske. Radovi koji se financiraju su: obnova ovojnice zgrade, zamjena sustava grijanja, zamjena unutarnje rasvjete i uvođenje obnovljivih izvora energije. Kako bi se prijaviteljima olakšala priprema prijave, MGIPU dodjeljuje preko 4,5 milijuna kuna Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji će pomagati prijaviteljima u pripremi, prijavi i provedbi projekta.  Pod pojmom ‘višestambena zgrada’ smatra se svaka zgrada u kojoj se najmanje 66% korisne površine zgrade koristi za stanovanje, koja ima tri ili više stambenih jedinica, i kojom upravlja upravitelj zgrade. Procjenjuje se kako u Hrvatskoj ima oko 50 milijuna m2 korisne površine višestambenih zgrada odnosno preko pola milijuna stanova. U kontinentalnom dijelu Hrvatske nalazi se 65% zgrada dok ih u obalnom dijelu oko 35%. Zgrade su većinom građene prije 1987. godine, što znači da otprilike troše 200-250 kWh/m2 toplinske energije za grijanje. Primjenom mjera povećanja energetske učinkovitosti, potrošnju tih zgrada je moguće višestruko smanjiti.

ZGRADE JAVNIH USTANOVA KOJE OBAVLJAJU DJELATNOST ODGOJA I OBRAZOVANJA
Početkom studenoga 2016. MGIPU planira objaviti Poziv za dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu zgrada javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja. Nakon izuzetno uspješnih Pilot Poziva za izradu projektne dokumentacije te radove energetske obnove odgojno-obrazovnih javnih ustanova temeljem kojih je dosad ugovoreno više od 100 projekata u vrijednosti od gotovo 60 milijuna kuna, u pripremi je novi poziv temeljem kojega će bit dodijeljena znatno veća sredstva. MGIPU je 7. listopada 2016., otvorilo javno savjetovanje u trajanju od 15 dana, a početkom studenog objavit će prvi privremeno otvoreni Poziv kojim će dodijeliti sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj. I u ovom slučaju radi se o prvom od višekratnih privremenih poziva, s krajnjim rokom podnošenja projektnih prijedloga od 90 kalendarskih dana. I u ovom slučaju, ukoliko se pokaže potreba, postoji mogućnost povećanja alokacije po predmetnom pozivu. Na Poziv će se moći javiti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su vlasnici zgrada u kojima javne ustanove obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja i/ili osnivači javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja te Javne ustanove koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te visokog obrazovanja (osnovne škole, srednje škole, učenički domovi, dječji vrtići, jaslice i visokoškolske ustanove). Pozivom će se podupirati mjere energetske obnove zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini (kWh/god) od najmanje 50% u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije provedbe navedenih mjera i korištenje obnovljivih izvora energije. Obnova zgrada u kojima se obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja pozitivno će utjecati na cijelu zajednicu osobito u demografski najugroženijim sredinama, gdje obnovljene škole služe kao javni prostor i za druge sadržaje, poput kulturnih i društvenih događanja. Nakon zatvaranja javnog savjetovanja koje je predviđeno za 21. listopada MGIPU će izraditi nacrt Uputa za prijavitelje. Nakon usuglašavanja Poziva i Uputa s Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije MGIPU planira objavit Poziv, u sklopu kojega će biti i Upute, početkom studenog.
www.antenazadar.hr

Puno zahtjeva za energetsku obnovu u obrazovnim ustanovama

Poziv za dostavu projektnih prijedloga „Energetska obnova zgrada u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja“ službeno je zatvoren u utorak 21. veljače. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u svojstvu Posredničkog tijela razine 2, zaprimio je ukupno 231 projekt čija ukupna vrijednost investicija iznosi oko 800 milijuna kuna, a traženi iznos bespovratnih sredstava oko 402 milijuna kuna. Najveći broj zaprimljenih projekata dolazi iz Primorsko-goranske županije (29), zatim Osječko-baranjske županije (25), Grada Zagreba (17) i Vukovarsko-srijemske županije (16). Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja poziv je otvorilo je 22. studenog 2016. godine, a svrha je provedba mjera energetske obnove i korištenje OIE u zgradama javnog sektora u kojima javne ustanove obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja koje će kroz integralni pristup rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije provedbe projekta. Ovim pozivom osigurano je 152.000.000,00 kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a u slučaju većeg interesa postoji mogućnost povećanja alokacije. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnog projektnog prijedloga je 80.000,00 kuna, a najviši 10.000.000,00 kuna.
www.energetika-net.com

Energetska obnova, radi li se samo o fasadama?

Koliko učinka ima energetska obnova? Koliki je vremenski period isplativosti? Može li se obnoviti samo fasada? Jeli do estetike ili do energetike? Iako je već na veliko kročila na naše podneblje, njena primjena i svijest o koristi iste uvelike je još u nekoj vrsti testne faze. Potrebno je još puno rada, edukacije i istraživanja na tom polju, koje je već poprilično pronašlo svoju važnost na ovim prostorima, ali moglo bi još više naići na plodno tlo. Dobar uvod u to su svakako nacionalni programi koje je otvorilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja (MGIPU), a provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Građevinski sektor neminovno obuhvaća i pokreće sva ostala područja. Energetska učinkovitost u zgradarstvu nužni je preduvjet za postizanje ukupnih nacionalnih ciljeva uštede energije i smanjenja emisija ugljičnog dioksida. Kao što sam već ranije napomenula, zgradarstvo čini jedan od glavnih energetskih aspekata. Zgrade troše čak više od 40% ukupne potrošnje energije. Energetskom obnovom smanjuje se potrošnja energenata i štedi se do 60% na režijama te konačno ono najvažnije, smanjuje se emisija ugljičnog dioksida. Strategija energetske obnove zgrada obuhvaća energetsku obnovu obiteljskih kuća, višestambenih zgrada, komercijalnih nestambenih zgrada te energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Korisna površina stambenog fonda je cca 150 milijuna m². Obiteljske kuće čine 65%, a višestambene zgrade oko 35% ukupnog stambenog fonda. Od toga u kontinentalnom dijelu je oko 65% zgrada, a u obalnom dijelu oko 35%. Za grijanje, hlađenje i potrošnju tople vode u prosječnom kućanstvu koristi se 70% energije. Toplinska energija se najvećim dijelom osigurava iz ogrjevnog drva 45%, prirodnog plina 25%, loživog ulja 9% te električne energije 13%. Najveći pojedinačni potrošači energije kroz neposrednu potrošnju energije su zgrade. Troše 43% ukupne energetske potrošnje Republike Hrvatske (RH). Najveći udio u ukupnom stambenom fondu čine zgrade izrađene od 1945. do 1987. godine, koje imaju minimalnu ili nikakvu toplinsku izolaciju. Mjere energetske učinkovitosti usmjerene na smanjenje toplinskih potreba zgrada, poboljšanje učinkovitosti sustava grijanja i potrošnje tople vode, zamjenu energenata te poticanje na korištenje obnovljivih izvora energije. Natječaj raspisan za energetsku obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja, objavljen od strane MGIPU-a, zatvoren je 20.02.2017. godine. Kroz poticanje na energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izbora energije, računa se na smanjenje potrošnje energije kroz integrirani pristup. Konačan cilj je utvrđivanje i analiza potrošnje energije i energetske učinkovitosti u postojećem stambenom fondu RH te povećanje energetske učinkovitosti u smislu smanjenja troškova u neposrednoj potrošnji od 30 – 60% te povećanje udobnosti stanovanja. Povećanje zaposlenosti u Hrvatskoj ovog trenutka je goruće pitanje u svim segmentima pa tako i izravno vezanom građevinskom sektoru, gdje energetska obnova omogućava prostor za potražnom građevinara, arhitekata, ovlaštenih certifikatora, ovlaštenih izvođača radova, proizvođača raznih građevinskih i ostalih materijala. No, ne teče energetska obnova svugdje glatko. Stvari postaju nešto kompleksnije ako je zgrada zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zone kulturno-povijesne cjeline. Tada su potrebne dodatne dozvole od nadležnog konzervatorskog odjela prije početka radova, koji bi mogli promijeniti karakter povijesne građevine. Radove na kulturnom dobru smije projektirati i izvoditi samo tvrtka s dopuštenjem za rad na kulturnim dobrima i ovlaštene osobe od strane Ministarstva kulture. Takav problem nameće se i u samom centru Grada Zagreba, gdje mnogi građani proučavaju literature i pohode mnoge urede kako bi prikupili informacije na koji način mogu ostvariti svoja prava. Konzervatorski uredi su dosta strogi. Kriteriji i struka nalažu korištenje materijala koje je danas teško ili nemoguće pronaći, a ni cijene nisu male. Dodatno su izuzeti i od mogućnosti javljanja na natječaje za energetsku obnovu pa moraju pratiti druge mogućnosti sufinanciranja kao što je natječaj za povlačenje sredstava iz spomeničke rente. Ministarstvo jednom godišnje raspisuje Poziv za financiranje javnih potreba u kulturi u sklopu kojega se među ostalim financira i program kulturne baštine. Osim državnog proračuna, sredstva za obnovu povijesnih kuća osigurana su i u proračunima jedinica lokalne i područne samouprave. Tako je odlukom Gradske skupštine od 21.3.2017., Grad Zagreb raspisao Javni poziv za iskazivanje interesa za sufinanciranje obnove pročelja višestambenih zgrada po modelu sufinanciranja; ulično pročelje s 80%, a ostala pročelja se sufinanciraju sa 60%. U tu svrhu predstavnici Grada su osigurali i besplatni info telefon, te e-mail za svoje građane. A da ima sretnih i uspješnih primjera zgrade pod spomeničkom baštinom koja potiče i provodi energetske projekte, dokazuje Energetski centar Bračak. Dvorac se nalazi u istoimenom naselju Bračak na području Grada Zaboka, a sagrađen je od strane obitelji Kulmer 1889. godine. Povijesni, kulturni i krajobrazno-arhitektonski aspekt, svojstvo kulturnog dobra upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, vrijednosti su koje krase dvorac. Poslije Drugog svjetskog rata u dvorcu je bila smještena Dječja bolnica za plućne bolesti, a danas je europski primjer obnove zgrade pod spomeničkom baštinom u kojoj je uspostavljen regionalni centar za poticanje i provedbu energetskih projekata na lokalnoj i regionalnoj razini. Financijsku potporu za izradu tehničke dokumentacije pružili su Ministarstvo regionalnog razvitka i fondova Europske unije, Krapinsko-zagorska županija te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Regionalnoj energetskoj agenciji financijsku potporu je pružilo čak deset županija te sve hrvatske energetske agencije.
www.energypress.net

Mercedes-Benz Urban eTruck – prvi električni kamion iz Mercedesa

Većina kompanija za proizvodnju automobila trudi se investirati u ekološki prihvatljive električne motore. U Porscheu su otvorili 400 novih radnih mjesta za koje se procjenjuje da bi mogli napraviti Model E do kraja, dok nam Audi predstavlja tri nova modela električnih automobila. Kao i većina električnih motora, motor u Urban eTruck-u je također relativno tih, posebno kad ga usporedimo sa klasičnim kamionima na dizel. Razmak među osovinama je 4900mm te ima tri osovine. Električni motori pogone zadnju osovinu, a svaki motor je snage 125 kW. Kombinirana snaga motora dostiže 250 kw(335 ks). Nosivost kamiona je 26 tona te kamion pokreću dva elektromotora. Ovo je u pravilu prvi koncept koji će bit pušten u serijsku proizvodnju prije nego Tesla izbaci svoj model. Kroz cijelu dužinu kamiona raspoređene su litij baterije kojima je kapacitet 212 kWh. Kamioni su napravljeni da bi prevozili velike težine na duže puteve, a iz Mercedesa napominju da bi Urban eTruck mogao preći 200 kilometara sa jednim punjenjem, stoga najvjerojatnije neće biti adekvatan za prelazak udaljenijih ruta. Također, konstruktori su predvidjeli ubacivanje dodatnih baterija, ovisno koliko dugo će se kamion voziti na jednoj ruti. Prazne baterije se napune za 2-3 sata ako se pune standarnim punjačem od 100 kW. Prefiks “Urban” u ovom slučaju označava moderan, tih i idealan kamion za vožnju gradom. Daimler (kompanija koja je vlasnik Mercedesa) je u suradnji sa Mitsubishijem testirala koliko jako Urban eTruck može povući teret (pomoću Fuso Canter E-Cell programa) te najavila početak proizvodnje ovakvog kamiona sa manjom nosivosti koji bi imao 110 kW i razvijao 650 Nm. U Daimleru se također predviđa da se sa električnim kamionima neće postići veći napredak sve do sljedećeg desetljeća. Smatraju da će napretkom tehnologije raditi kvalitetnije baterije sa dužim trajanjem te povoljnijom cijenom.
www.racunalo.com

MERCEDES-BENZ POTVRDIO PROIZVODNJU ELEKTRIČNOG KAMIONA: Tih poput šapta i na cesti već ove godine

Mercedesov konceptni električni kamion Urban eTruck koji je predstavljen prošle godine već tijekom ove će u manjoj seriji biti isporučen odabranim korisnicima, potvrdio je proizvođač. Emisija štetnih plinova jednaka nuli, tih poput šapta i nosivosti 12,8 tona’, opis je na službenim internetskim stranicama Mercedes-Benza za Urban eTruck, ‘impresivno ekonomičan i ekološki prihvatljiv koncept’ koji će prve vlasnike pronaći u Njemačkoj, a potom u Europi. “Reakcija kupaca nakon predstavljanja u rujnu prošle godine bila je zapanjujuća. U ovom trenutku govorimo o otprilike 20 potencijalnih kupaca iz sektora prehrambenih proizvoda i logistike. Malom serijom radimo sljedeći korak prema serijskoj proizvodnji”, najavio je Stefan Buchner, prvi čovjek odjela Mercedes-Benz Trucks. Početna serija koja će biti isporučena kupcima bit će im proslijeđena na razdoblje od godinu dana, a pritom nadzirana i uz podršku proizvođačeva Odjela za testiranje cestovnih vozila. U promet će modeli teški 18 i 25 tona, a kupci na izbor imaju tri vrste prikolice – hladnjaču, običnu prikolicu i platformu. Očekivana autonomija iznosi 200 kilometara.
net.hr

Mercedes lansira električni kamion prije Tesle

Interes za e-kamion je ogroman, a trenutno se pregovara s dvadesetak potencijalnih klijenata. Mercedes Benz priprema teren za plasiranje prvog kamiona s potpuno električnim pogonom, a po svemu sudeći, brže od potencijalno najvećeg rivala na tom području Tesla Motorsa, prenosi SEEbiz. Mercedes je potvrdio da će proizvodna verzija električnog kamiona zasnovanog na studiji Urban e-Truck prikazanoj prošle jeseni na frankfurtskom salonu uskoro stići na ceste. Interes je ogroman, a trenutno se pregovara s dvadesetak potencijalnih klijenata, ali se s imenima još ne ide u javnost. U ponudi će biti dvije veličine kamiona (18 i 25t), a kupci će moći birati između klasičnog tovarnog prostora, hlađenog ili platforme. Kamion ima doseg od oko 200 km, 212 kWh baterije napajaju dva elektromotora snage 250 kW i maksimalnog obrtnog momenta od 1.000 Nm. U Mercedesu se nadaju kako performanse u praksi neće bitno odstupati. Navodi se kako će u drugoj polovici godine krenuti proizvodnja električnog dostavnog vozila, Fuso eCanter, a prvih 150 primjeraka dobit će klijenti iz Europe, Japana i SAD-a. Tesla Motors također planira proširiti asortiman komercijalnim vozilima, ali proizvodna verzija se očekuje tek za tri do četiri godine.
www.energetika-net.com

Gradnja pet mini hidroelektrana na Rami

Ukupna instalirana snaga planiranih malih hidroelektrana koje bi se trebale graditi je 3,5 MW. Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a, u ime Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona kao koncesionara, potpisao je s Davorom Rajičem, direktorom tvrtke ECCO-CRIMA d.o.o. Prozor-Rama kao koncesionarom, ugovore o dodjeli koncesije za izgradnju malih hidroelektrana. Kako je za Oslobođenje rekao ministar Jović, riječ je o izgradnji pet malih hidroelektrana ukupne instalirane snage 3,5 MW. Riječ je o gradnji MHE Gradina instalirane snage 0,265 MW, vrijednosti 936.600,00 KM, MHE Modri vir instalirane snage 0,091 MW, vrijednosti 518.700,00 KM, MHE Crni most instalirane snage 1,52 MW, vrijednosti 5.375.000,00 KM, MHE Gračanica instalirane snage 0,732 MW, vrijednosti 2.603.100,00 KM, MHE Marina pećina instalirane snage 0,732 MW, vrijednosti 3.361.500,00 KM. Ukupna vrijednost investiranja, koje će u početnoj fazi realiziranja omogućiti otvaranje tri radna mjesta, jeste 12.794.900,00 KM. Koncesionar ima obavezu plaćanja jednokratne koncesijske naknade u iznosu 127.949,00 KM, kazao je Jović. Prema njegovim riječima, potpisivanju ugovora prethodila je provedena procedura u skladu s pozitivnim zakonskim propisima koja je rezultirala donesenim odlukama o dodjeli koncesije za korištenje voda rijeke Rame i javnog vodnog dobra s ciljem proizvodnje električne energije, kao i odluke o davanju suglasnosti na tekst prijedloga ugovora o koncesiji, koje je donijela Vlada HNK-a. Sada slijede aktivnosti koje zavise od Federacije i lokalne zajednice kao što su pribavljanje okolišne, kao i građevinske i urbanističke dozvole, kazao je Jović.
Energetika.ba


Niču još dvije mini-elektrane u okolini Kotor Varoša

Gradnja mini-hidroelektrana na području općine Kotor Varoš jedan je od značajnih privrednih potencijala koji može da doprinese razvoju i zapošljavanju, a uskoro bi trebalo da počne gradnja mini-hidroelektrane "Duboka" na vodotoku Dubokog potoka. Tvrtka "DSM Elektrus" iz Kotor Varoša podnijela je Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zahtjev za izdavanje ekološke dozvole za gradnju mini-hidroelektrane "Duboka". Direktor i vlasnik "DSM Elektrusa" Sandra Pačavra rekla je da je gradnja mini-hidroelektrane "Duboka" u početnoj fazi i da za sada ne mogu iznositi detalje o tom projektu. Poznato je jedino da bi instalirana snaga mini-hidroelektrane "Duboka" trebalo da iznosi 249 kW. Firma "DSM Elektrus" planira da na području Kotor Varoša gradi i mini-hidroelektranu "Vigošta" na istoimenoj rijeci. Instalirana snaga ove hidroelektrane je 249 kW i njena gradnja je značajna za lokalnu zajednicu jer će doprinijeti razvoju ruralnog područja općine. Značaj izgradnje ogleda se i u iskorištavanju vodnih potencijala i razvoju infrastrukture seoskih područja, odnosno gradnji puteva i dalekovoda. Još ne znamo koju tvrtku ćemo angažirati za realizaciju ovog projekta i sve je još u fazi razmatranja. Tom projektu ćemo se aktivnije posvetiti nakon dobivanja građevinske dozvole - kazala je Pačavra. U rad je 2013. godine puštena mini-hidroelektrana "Grabovačka rijeka" na Grabovačkom potoku instalirane snage 785 kW. Investitor je kotorvaroška firma "E-promet", a njen direktor Pero Radumilo kaže da su u gradnju uložili 1,8 miliona KM. Elektrana dobro radi, projekt se pokazao uspješnim i redovno uplaćujemo koncesionu naknadu - istakao je Radumilo. Na području Kotor Varoša radi i mini-hidroelektrana "Divič" instalirane snage 2.283 kW koju je na izvoru Vrbanje podigla firma "Eling-inžinjering" iz Teslića, prenosi Glas Srpske. Načelnik Odjeljenja za privredu u općini Kotor Varoš Predrag Tešić ističe da će pružiti maksimalnu podršku investitorima koji budu željeli da ulažu u mini-hidroelektrane. Investitori mogu računati i da ćemo im biti spona sa Ministarstvom industrije, energetike i rudarstva RS i ministrom Petrom Đokićem. Ovu granu privrede vidimo kao značajnu razvojnu šansu, jer je predviđeno da na rijeci Vrbanji bude podignuto 17 mini-hidroelektrana - rekao je Tešić.

Izgrađene mini-hidroelektrane
"Grabovačka rijeka", Grabovački potok, 785 kW
"Divič", Vrbanja, 2.283 kW

Planirane mini-hidroelektrane
"Duboka", Duboki potok, 249 kW
"Vigošta", Vigošta 249 kW
Energetika.ba


ERS: Do kraja 2017. na mreži 10 novih hidroelektrana

U ovoj godini pravo na poticaje ostvarile su 54 male elektrane koje su zajedno proizvele 106,89 gigavat-sati električne energije i na taj način podmirile četiri posto krajnjih kupaca u Republici Srpskoj, potvrđeno je u "Elektroprivredi Republike Srpske" /ERS/. U ovom produzeću ističu da je pravo na poticaje ostvarilo 16 hidroelektrana, 36 solarnih postrojenja i dvije elektrane na biogas, napominjući da će do kraja iduće godine na mreži biti još 10 novih hidroelektrana i pet solarnih postrojenja. "Njihovo učešće u proizvodnji električne enrgije biti će povećano za dva posto, a isti rast očekuje se i u 2018. godini", kažu u ERS-u i dodaju da je sve značajnije učešće obnovljivih izvora električne energije u sistemu poticaja obnovljivih izvora u Republici Srpskoj, ali i njihov značaj u podmirenju krajnjih kupaca struje. Instaliranjem malih elektrana povećao se broj postojećih energetskih izvora, a njihov rad je doprinjeo i povećanju sigurnosti snabdjevanja potrošača. "Učešćem obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije ispunjene su međunarodne obveze Republike Srpske i BiH prema ugovoru o Energetskoj zajednici jugoistočne Europe", kažu u ERS-u. U ovom poduzeću pojašnjavaju da je riječ o tehnologijama koje nisu tržišno konkurentne, te da su samim tim predmet poticaja u vidu obaveznog otkupa po garantnoj cijeni u trajanju od 15 godina, a nakon tog perioda prestaju obveze otkupa, i proizvođač izlazi na slobodno tržište. Prema akcijskom planu Vlade Republike Srpske za korištenje obnovljivih izvora električne energije u periodu od 2015. do 2020. godine predviđena je i gradnja dva vjetroparka na području Hercegovine. Gradnja vjetroparka "Hrgud" instalirane snage 48 MW početi će u 2017. godini i to će biti prvo vjetropostrojenje u Srpskoj, čija će godišnja proizvodnja iznositi 126 gigavat-sati električne energije, što je otprilike polovina proizvodnje Hidroelektrane Bočac. U ERS-u očekuju da "Hrgud" na mreži bude do 2020. godine. Osim "Hrguda" u privatnoj režiji je planirana izgradnja i vjetroparka "Trusina" u općini Nevesinje, čija će instalisana snaga iznositi oko 50 MW. "Na ovaj način do 2020. godine u potpunosti će biti ispunjen petogodišnji Akcijski plan Vlade Srpske za korištenje obnovljivih izvora električne energije", ističu u ERS-u.
Energetika.ba

Poplava malih hidroelektrana u BiH

Ove godine izdano je 30 dozvola za proizvodnju iz malih hidroelektrana, a 12 ih je u procesu gradnje. Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) do kraja lipnja ove godine izdala je 30 dozvola za proizvodnju električne energije koje se odnose na 56 hidroelektrana instalirane snage do 10 MW, s 64,394 MW instaliranih kapaciteta. U Republici Srpskoj je do sada izgrađena 21 mala hidroelektrana i njihova ukupna snaga iznosi 51,523 MW. Institucije smatraju da su one odlična prilika za razvoj zajednica, dok iz banjalučkog Centra za životnu sredinu tvrde da su štetne, kako za okoliš, tako i za gospodarstvo. "Male hidroelektrane su izgrađene na rijekama Vrbanji, Ilomskoj, Studenoj, Sućeski, Bistrici, Ugru, Žiraji, Velikoj Jasenici, Žeželji, Oteši, Paklenici, Grabovici, Prači, Bregavi, Govzi, Drinjači, Zelenom Jadru i Krupici. Na svim navedenim rijekama je, uglavnom, lociran po jedan objekt, osim na rijekama Sućeski, Žiraji i Prači, na kojima se nalaze po dvije MHE", kazali su za Klix iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS. Inače, instalirana snaga malih hidroelektrana se kreće u rasponu od 0,2 MW do 4,9 MW. U Republici Srpskoj je trenutno u izgradnji devet malih hidroelektrana, dok su za pet MHE pribavljene ili su u toku postupci pribavljanja građevinskih dozvola. "U skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine u postupku realizacije koncesija, pribavljaju se ekološke dozvole za svaku MHE. Svaka izgrađena MHE je dužna da tijekom rada i prestanka rada primijeni mjere za zaštitu zemljišta, zraka, vode biljnog i životinjskog svijeta, odnosno da ispuni osnovne obaveze zaštite okoliša i primijeni mjere ublažavanja negativnih utjecaja na okoliš", navode iz ministarstva. Energija dobivena iz malih hidroelektrana smatra se obnovljivom energijom koja nema negativan utjecaj na okoliš. Zagovornici dobijanja energije na ovaj način ističu da male hidroelektrane ne utječu na sam tok rijeke, kao ni na njegove hidrološke, eko i biološke osobine, a nema bojazni ni od zagađenja. Ipak, posljednji slučaj u vezi s izgradnjom dvije male hidroelektrane u Kruščici kod Viteza govori drugačije. Iz banjalučkog Centra za životnu sredinu tvrde da su štete koje nanose mnogo veće od proizvedene količine električne energije. "Za 186 hidroelektrana se zna da je potpisan ugovor ili se prikuplja potrebna dokumentacija, 300 ih je planirano i izgrađeno do sada, a 12 je trenutno u procesu izgradnje. Za dobar broj status nije poznat. Radili smo analizu za MHE Medna koja se gradi u gornjem toku rijeke Sane, na samim izvorima, ona će mjesnu zajednicu i državu oštetiti za milijuna konvertibilnih maraka. Lokalna zajednica je protiv gradnje, ali i dalje se gradi. Zbog izgradnje nemaju pitku vodu, izgradili su im vodovod koji ne funkcionira kako treba", kaže Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu. Iz FERK-a pak kažu da su imaoci dozvola dužni poštovati sve uvjete iz okolišne dozvole, vodnih dozvola, a posebno uvjete ekološki prihvatljivog protoka. Obavezni su osigurati poštivanje usvojenih pogonskih uputstava da bi se spriječili vodni valovi na područjima nizvodno od elektrane, kao i nagla ispuštanja vode koja bi mogla uzrokovati eroziju tla oko akumulacije i nizvodno. "FERK u okviru svojih nadležnosti prati i nadgleda izvršavanje odredbi i uvjeta iz izdatih dozvola, dok je zakonskim i podzakonskim pravilima i propisima rečeno da FERK vrši nadgledanje ispunjenja uvjeta iz dozvola te da je u cilju ispunjenja uvjeta za rad iz dozvole imalac dozvole obavezan dostavljati podatke, druge dokumente i informacije na zahtjev FERK-a, a koje su nužne u svrhu primjene Zakona o električnoj energiji FBiH i Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije", kažu u toj instituciji.
www.energetika-net.com

STOP slovenskoj hidroelektrani Mokrice – ugrožava se pitka voda za Zagreb i okolicu

Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, te organizacije Riverwatch i Euronatur u sklopu kampanje Spasimo plavo srce Europe izdali su priopćenje za javnost naslovljeno: STOP hidroelektrani Mokrice, a radi planirane izgradnje hidroelektrane Mokrice u susjednoj državi Sloveniji, koja, tvrde, krši europske i međunarodne propise za zaštitu prirode. Naime, u Brežicama su predstavnici međunarodnih organizacija Riverwatch i Euronatur zajedno sa slovenskim udrugama za zaštitu prirode i Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode pozvali slovensko Ministarstvo okoliša da odbije nezakonit i štetan projekt izgradnje hidroelektrane Mokrice za koju se upravo provodi postupak procjene utjecaja na okoliš u Sloveniji. Evo i nastavka priopćenja: Prema podacima koje su prikupile i analizirale nevladine organizacije, postupak ocjene na okoliš za HE Mokrice koja se gradi na rijeci Savi, blizu slovensko-hrvatske granice, ima bitne nedostatke i manjkavosti. Dok su utjecaji izgradnje samo djelomično sagledani u Sloveniji, Hrvatska koja je isto zahvaćena projektom nije uopće sustavno razmatrana u postupku procjene utjecaja na okoliš. “Nakon što je prva tvrtka za izradu studije utjecaja na okoliš, koju je angažirao investitor Hidroelektrane na donjoj Savi (HESS), dala negativnu ocjenu projektu zbog znatnog i štetnog utjecaja na okoliš, HESS je jednostavno angažirao drugu tvrtku, koja je zaključila da hidroelektrana neće imati utjecaja na okoliš iako je projekt ostao nepromijenjen”, kaže Neža Posnjak, koordinatorica kampanje “Spasimo plavo Srce Europe” u Sloveniji. “Premda je dio projekta planiran i na hrvatskom dijelu rijeke Save i Sutle, utjecaj hidrocentrale na Hrvatsku nije napravljen, iako se radi o području druge države te vrijednom Natura 2000 području kojeg štiti EU zakonodavstvo,” nastavila je Posnjak. Navedene organizacije smatraju da je tijekom postupka procjene utjecaja na okoliš došlo do teških povreda europskog i međunarodnog zakonodavstva na području zaštite okoliša što će na kraju dovesti do trajnog gubitka više zaštićenih vrsta flore i faune u Sloveniji, dok će se u Hrvatskoj učinci izgradnje hidroelektrane osjetiti i u gradu Zagrebu koji bi mogao imati problema s opskrbom pitkom vodom. “Negativni utjecaji postojećih hidroelektrana na Savi u Sloveniji su već vidljivi u Hrvatskoj. Slovenske hidrocentrale zadržavaju šljunak, te je nizvodno od njih u Hrvatskoj došlo do erozije dna rijeke Save za prosječno 2-3 metra što je posljedično uzrokovalo opadanje nadzemnih i podzemnih voda. Time je ugrožena opskrba pitkom vodom za stanovništvo Zagreba i okolice.” – rekao je Tibor Mikuška, voditelj projekata u Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode. “Planirana izgradnja HE Mokrice će dovesti do daljnjih kumulativnih i negativnih utjecaja na razinu podzemnih voda, povećanja erozije i produbljivanja korita rijeke, što će stvoriti teškoće s crpljenjem pitke vode za 1,2 milijuna ljudi. Opasnost od štetnih poplava će se povećati, a biti će ugroženi i infrastrukturni objekti poput mostova na Savi.” nastavio je Mikuška. Prema najnovijem istraživanju kojeg su naručile međunarodne organizacije Riverwatch i Euronatur, 47 posto svih planiranih hidroelektrana na Balkanu se nalazi u Sloveniji – odnosno čak 336 od 714 hidroelektrana na prostoru od Slovenije do Albanije. Da podsjetimo, hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i prirode se još nije uključilo u postupak iako prema međunarodnoj ESPOO konvenciji i EU zakonodavstvu hrvatska strana ima pravo uputiti prigovore na namjeravani projekt čime može na kraju i zaustaviti izgradnju. Projekt Spasimo plavo srce Europe pokrenut je s ciljem zaustavljanja štetnih hidroenergetskih projekata na rijekama Balkanskog poluotoka budući da se radi o najbolje očuvanim riječnim sustavima u Europi. Na području od Slovenije do Albanije planira se izgraditi 2.683 hidroelektrane. Projekt vode nevladina organizacija Riverwatch (Austrija) u suradnji s njemačkom zakladom EuroNatur te Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode.
www.balkanrivers.net


MZOIP NE ŠTITI INTERESE REPUBLIKE HRVATSKE PRI GRADNJI SLOVENSKE HE NA SAVI

Iako je riječ o posljednjoj u nizu hidroelektrana koje Slovenija gradi na rijeci Savi, HE koja se gradi na samoj granici sa Hrvatskoj u mjestu Mokrice, nazivne snage 28 MW, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske nema jasnu viziju uključivanja u tijek izgradnje i anuliranja štetnog utjecaja na okoliš, koji se može dogoditi nizvodno na teritoriju naše države. Naime, zabrinutI za moguće negativne učinke na okoliš nizvodno od Save, ORaH je postavio upit Ministarstvu zaštite okoliša i prirode o aktivnostima uključivanja u postupak izgradnje HE Mokrice sukladno ESPOO konvenciji. ESPOO konvencija koju su potpisali između ostalih i Slovenija i Hrvatska, dozvoljava sudjelovanje susjednih država na postupak procjena utjecaja na okoliš, ukoliko smatra da mogu imati posljedice po okoliš na zahvate koje provodi druga država. Moguće je modificirati, pa čak i zaustaviti izgradnju pojedinog objekta ako se utvrde štetni utjecaji na okoliš koji se manifestiraju u susjednoj državi. Neven Voća, predsjednik Središnjeg programskog Foruma ORaH-a, povodom navedenih informacija izjavio je: „Naše resorno Ministarstvo nam je odgovorilo kako su se uključili samo u prekogranični postupak strateškog utjecaja Državnog prostornog plana Republike Slovenije tijekom 2013. godine. To bi bilo pohvalno, kada ne bi bilo pod ingerencijom sasvim drugog našeg ministarstva i to Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Međutim, na postupak procjene utjecaja na okoliš, što svakako spada pod ingerenciju - i obavezu - Ministarstva zaštite okoliša, Ministarstvo se nije uključilo već čekaju notifikaciju Republike Slovenije za prekogranične konzultacije u postupku procjene utjecaja na okoliš. Dakle, propustio se korak kada se pravno moglo djelovati na samom početku projekta i smanjiti negativne utjecaje na okoliš nizvodno od Save, odnosno na teritoriju Hrvatske. Umjesto da vodi brigu o mogućim štetnim utjecajima na floru i faunu te podzemne vode nizvodno od planirane HE Mokrice, naše Ministarstvo gubi vrijeme na stvari koje su za njih potpuno izvan njihovog resora djelovanja. Ono što je također propustilo napraviti jest definirati i prepoznati sve dionike u procesu pristupa informacijama te utvrditi vidljiv pristanak javnosti za sve odluke koje se u ovakvim slučajevima donose. U te odluke se moraju uključiti ekosustavi, socijalna i zdravstvena pitanja, a izbjegavanje negativnih utjecaja mora biti prioritet, što je na žalost opet propušteno učiniti. Potpuno je jasno da se opet radi o ravnodušnosti našeg resornog ministarstva za okoliš koje evidentno nema vremena za stvari koje se mogu ticati svih stanovnike koji se nalaze nizvodno od HE Mokrice, a ponajviše Zagrebačke županije, pa i samog Grada Zagreba.“ Naime, okolišne Udruge već duže vrijeme upozoravaju kako bi izgradnjom HE Mokrice moglo doći do promjena režima podzemnih voda te da će svakako utjecati na bioraznolikost rijeke Save te se nadaju kako će se Hrvatska aktivnije uključiti u procjenu ovakvog zahvata na naš okoliš. Kako to nije jedini slučaj u kojem naše resorno ministarstvo ne vodi brigu o aktivnostima koje provode naše susjedne države pratit ćemo ovaj slučaj i tražiti u svrhu transparentnosti postupka koje provodi Slovenija na uvid sve radnje koje je poduzela Vlada Republike Hrvatske preko resornih ministarstava tijekom izgradnje HE Mokrice. Tako ćemo moći transparentno upoznati građane županija povezanih rijekom Savom na moguće posljedice izgradnje HE Mokrice, a i ostalih HE koje naši susjedi grade uzduž sliva rijeke Save.
www.orah.hr

Slovenija se priprema graditi HE Mokrice

Slovenski premijer Miro Cerar krajem prošlog tjedna, prilikom obilaska nove hidroelektrane na Savi, HE Brežice, kazao je da je vlada predana dovršetku gradnje svih elektrana na Savi, gradnjom posljednje u nizu, HE Mokrice. Vlada već priprema dokumentaciju i zatvara financijsku konstrukciju, a očekuje se da će pripreme biti gotove do sredine godine. U ovom trenutku u tijeku je prekogranična procjena utjecaja na okoliš s Hrvatskom za projekt HE Mokrice, koja mora biti obavljena u skladu s EU zakonodavstvom. Gradnja te elektrane akumulacijskog tipa, snage 28 MW koštat će 150 milijuna eura bez poreza, pri čemu će pola otići na energetski dio, a detalji o financiranju su još u pripremi. Ranije je najavljeno da bi gradnja trebala biti završena 2020. ili 2021. Računa se da će elektrana imati protok od 500 m3 u sekundi, a godišnje će proizvoditi 128 GWh električne energije. Kad je riječ o utjecajima na okoliš tog zahvata, on se proteže na Krku i Savu do granice s Hrvatskom, a Slovenci žele očuvati ekosustav Krke. Nedavno dovršena HE Brežice već je na mreži u pokusnom radu koji će trajati do kraja studenog. Gradnja te elektrane koštala je 278 milijuna eura, objavila je STA.
www.energetika-net.com

Je li Elon Musk ubio hrvatski san o nafti i nuklearki

Tesla Motors, tvrtka poznatog tehnološkog pionira Elona Muska, predstavila je baterije koje će kućanstvima omogućiti da jeftino pohranjuju sunčevu energiju i energiju vjetra te se potpuno iskopčaju s mreže. Neki čak idu tako daleko da Teslinu bateriju proglašavaju zadnjim čavlom u lijesu energetskim lobijima koji zagovaraju fosilna goriva i nuklearnu energiju. O tomu što će ova i buduće tehnologije pohrane energije značiti za hrvatsku i svjetsku energetsku budućnost, razgovarali smo s direktorom energetskog instituta Hrvoje Požar Goranom Granićem i voditeljem Energetskog programa udruge Zelena akcija Tonijem Vidanom. Iako zagovornici i protivnici nove tehnologije spore koliko zaista košta tako uskladištena energija, čini se da je ona u najmanju ruku jednako povoljna kao prosječno plaćena energija koja u SAD-u košta oko 12,5 centi po kWh te da je povoljnija od nuklearne energije koja sa svim troškovima stoji 16 centi po kWh. No sigurno je da će uz konkurenciju iz Kine cijena proizvodnje i pohrane energije i dalje padati pa će solarne i vjetroelektrane povezane s baterijama postati konkurentne klasičnim izvorima energije, poput ugljena, plina, vode i nuklearne energije. Puni smisao Tesline baterije imaju ako pohranjuju solarnu energiju i tako uklanjaju zadnju prednost koju su klasični izvori energije, poput nuklearnih ili termoelektrana imali pred energijom sunca i vjetra. Naime da bi se električna mreža održala, ona nije smjela ovisiti o tome je li oblačno ili je vjetar oslabio. No sada kad se energija dobivena vjetrom ili suncem može pouzdano i prije svega jeftino skladištiti - mijenja se cijela energetska slika svijeta.

Teslina kućna baterija, koja je zapravo uvećana litij-ionska baterija kakvu imate u mobitelu, proizvodit će se u tzv. gigatvornici što će srušiti cijenu svakog komada. Ideja je da bi napunjena baterija mogla preko noći zadovoljiti potrebe manjeg kućanstva, a veća kućanstva mogu spojiti više baterija. Preko dana baterije bi se punile solarnom ili energijom vjetra. Uključujući invertere koji pretvaraju struju iz baterija u onu koju možete koristiti u uređajima je, prema tvrdnji Deutsche Bank, oko 500 dolara po kWh kapaciteta.

Može li se sasvim izbjeći plaćanje struje dobavljačima?
Tesla Motors promocijom svog revolucionarnog projekta nazvanog Powerwall oduševio je mnoge, ali isto tako s druge strane zadao i glavobolje lobijima unutar energetskog sektora, prije svega onima koji djeluju kroz tri interesne skupine: za plin, ugljen i nuklearnu energiju. Ovakav uređaj, smatraju mnogi, u potpunosti će promijeniti cijelu energetsku infrastrukturu u svijetu. Predstavljeni Teslin projekt snage sedam kWh stajat će 3.000 dolara, a od 10 kWh 3.500 dolara. Radi usporedbe, televizor troši 0,1 kWh, perilica suđa 3,3 kWh, a laptop 0,05 kWh. Da biste shvatili o kakvom se kapacitetu baterije radi, valja znati da prosječno kućanstvo u Hrvatskoj godišnje potroši 3.600 KWh energije, odnosno desetak kWh dnevno - upravo koliko je kapacitet veće baterije. Naravno, valja znati da se baterija ne puni iz zraka, nego valja uložiti u kolektore, vjetrogeneratore ili naprosto kupiti struju po jeftinijoj tarifi iz mreže. Kombiniranje solarnih panela s velikim učinkovitim baterijama moglo bi omogućiti nekim vlasnicima kuća da potpuno izbjegnu kupovanje električne energije iz mreže. Jedna od najvećih svjetskih investicijskih banaka Morgan Stanley navodi kako će Teslin proizvod za pohranu energije biti hit u SAD-u i Europi, gdje potrošači žele prestati plaćati struju komunalnim poduzećima i otkačiti se s mreže.

Tesla, inače, već nudi velike pogone za pohranu energije čitavih stambenih blokova.
Istodobno, u Hrvatskoj se naveliko govori o mogućnostima crpljenja fosilnih goriva iz Jadrana, kao i o ulaganju u proširenje kapaciteta NE Krško u vrijednosti od tri do pet milijardi eura. No pojeftinjenje cijene baterija moglo bi promijeniti planove za budućnost, a predstavljanje Teslinog projekta naišlo je na odobravanje Gorana Granića, ravnatelja Energetskog instituta Hrvoje Požar. Jedan od naših najpriznatijih stručnjaka za energetiku ne krije oduševljenje baterijama koje bi trebale izmijeniti energetsku krvnu sliku. 'Predstavljene baterije trebale bi biti ključni element energetike u budućnosti koji bi mogao iz temelja promijeniti stav prema obnovljivim izvorima energije. Radujem se ovakvim inovacijama i inicijativama, osobito stoga što sve što se događa u novim tehnologijama doći će i u Hrvatsku, no pritom se postavlja pitanje kako ćemo mi u tome participirati, hoćemo li samo kupovati i plaćati ili sudjelovati i proizvoditi', mišljenja je Granić dodajući kako su kod novih tehnologija važni svi segmenti - energetika, ekonomija, zaštita okoliša i razvoj domaće industrije. Hoće li pak pojava ovakvih baterija uzdrmati energetske lobije u nas, Granić nije htio komentirati, budući da 'ako takvo što i postoji, o tome ne zna ništa'.

Izlaganje rizicima
Puno izravniji na pitanje može li pojava ovakvih inovacija ugroziti interese energetskih lobija bio je Toni Vidan, dugogodišnji aktivist i voditelj Energetskog programa udruge Zelena akcija koji smatra kako će primjena Teslinih baterija biti ponajviše udar na naftni i plinski lobi budući da je nuklearni lobi na izdisaju zbog svjetskih, pa i hrvatskih trendova sve manjeg korištenja energije iz nuklearnih elektrana. Pojava ovakvih baterija, prema Vidanovu mišljenju, jedna je od zadnjih šansa da se 'zabije čavao u lijes tradicionalnim, a istovremeno i nepopularnim i neadekvatnim izvorima energije'. Teslin adut, mišljenja je Vidan, leži u cijeni proizvodnje energije i bazi njezine pohrane koja dovodi do moguće komercijalizacije kroz svakodnevno korištenje u kućanstvu, ali i svakodnevnom transportu. No hoćemo li i mi prihvatiti takve inovacije, teško je reći, smatra Vidan budući da bi 'čitava Dalmacija i primorje mogli zarađivati od zelene energije, prvenstveno solarne, a ne od nafte iz našeg dijela Jadrana koju je Vlada ponudila kao predmet istraživanja. U tom smislu žalosti da u trenutku kada svijet brzim koracima izlazi iz fosilne u solarnu eru, mi cijelu jednu regiju koja je kao stvorena za korištenje solarne energije i kvalitetnog ekološkog razvoja izlažemo velikim rizicima', mišljenja je Vidan kojeg posebno zabrinjava da za takve projekte postoji stotine milijuna eura bespovratnih sredstava iz europskih fondova, za koje naše odgovorne institucije neobjašnjivo nisu zainteresirane.
www.tportal.hr


Kraj za 10-kWh Powerwall

Prema pisanju stranica GreenTechMedia, u sjeni predstavljanja Modela 3 Tesla je sa bez posebne najave sa svojih stranica maknule sve informacije o 10-kWh baterijskom sustava za pohranu električne energije Powerwall. Slabiji model, kapaciteta 6,4 kWh, nastavit će se proizvoditi. Prema navodima iz Tesle, kupci su pokazali znatno veći interes za 6,4-kWh Powerwall, koji bi trebao moći u većini situacija zamijeniti jači model. Oba Powerwall koriste tehnologiju litij-ion, no imaju drugačiju kemiju u baterijama zbog čega im je i ciljana skupina korisnika drugačija. Veći model, koji koristi nikal-kobalt, je prvenstveno zamišljen kao rezervni sustav napajanja u slučaju nestanka struje i predviđen je za oko 500 ciklusa punjenja i pražnjenja. Slabiji model koristi nikal-magnezij i omogućuje oko 5.000 ciklusa punjenja i pražnjenja, a primjena mu je zamišljena kao dodatak za solarne sustave kako bi pohranio višak energije tokom dana, odnosno osigurao napajanje noću i kada oni ne mogu generirati dovoljno energije. U izjavi za GreenTechMedia Teslini predstavnici istaknuli su kako slabiji Powerwall može poslužiti i kao rezervni sustav napajanja ukoliko se samo promijeni način na koji je postavljen u kućanstvu, te su stoga zbog većeg interesa odlučili se trenutno u potpunosti usmjeriti na razvoj i postavljanje tog sustava.
www.bug.hr

ELECTROAD – TRAKA AUTO-PUTA KAO PUNJAČ ELEKTRIČNIH VOZILA

U okviru Start-up projekta ElectRoad, koji nam dolazi iz Izraela, koljevke uspješnih startupova, osmišljeno je novo rješenje za bežično punjenje električnih automobila i to direktnim kontaktom na autoput. Urbani svijet koji poznajemo i u kom živimo je jedno vrlo zagađeno mjesto, između ostalog i zbog gustog prometa. Električna vozila su jedno od boljih rješenja problema zagađenja, međutim, postoji problem autonomije. Baterije za ovakva vozila se često sporo pune, a sa jednim punjenjem se prelazi daleko manja udaljenost, a nositi rezervne baterije je i skupo, ali i teško zbog dimenzija samih baterija. Tu na scenu stupa ElectRoad. Izraelski start-up je osmislio sasvim drugačiji pristup problemu baterija električnih vozila, tako da automobil može dopuniti svoje baterije bez priključenja na elektro – mrežu. Predstavnici ElectRoad-a navode da električne trake koje oni proizvode mogu da se integriraju u svim urbanim sredinama i auto-putevima, i da bežičnim putem napune električni automobil dovoljno da on može da pređe još pet kilometara, odnosno do prve prilike za dopunu baterija. Naime, baterije električnog automobila bi vožnjom od jednog kilometra po ElectRoad traci bila bežično dopunjena za nastavak vožnje u dužini od pet kilometara. Kompanija ima cilj da u početku instalira ovakve trake na tranzitne puteve. U ElectRoad-u se nadaju da će ući na tržište širom Europe, koristeći postojeću infrastrukturu zaustavnih traka ili žute trake u gradovima, koje su rezervirane za javni prijevoz.
4smt.rs