Glavni zakupci domaćeg LNG terminala na Krku kojeg vodi Ivan Fugaš su PPD, MVM CEEnergy Croatia (podružnica mađarske MVM grupe), MET, HEP, Ina i slovenski Geoplin.

LNG Hrvatska, operater terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku koji je u tijeku velikog proširenje kapaciteta, očekuje održavanje dražbe za nove LNG kapacitete u svibnju, rekao je u razgovoru za portal Seenews direktor Ivan Fugaš, direktor LNG Hrvatske.

Glavni zakupci domaćeg terminala su PPD, MVM CEEnergy Croatia (podružnica mađarske MVM grupe), MET, HEP, Ina i slovenski Geoplin. Mađarska MVM grupa zakupila je velik dio kapaciteta da bi osigurala opskrbu svojih tržišta nakon smanjenja isporuka ruskog plina.

Trenutačni kapacitet terminala iznosi 2,9 milijardi prostornih metara (bcm) na godinu, što odgovara ukupnoj godišnjoj potrošnji plina u Hrvatskoj, a do kraja 2025. planira se povećati kapacitet na 6,1 bcm.

Ekspanzija uključuje instalaciju dodatnog modula za uplinjavanje na postojećem FSRU brodu, bez potrebe za nabavom novog broda.

Projekt proširenja vrijedan je 25 milijuna eura i financira se djelomično iz europskih sredstava, a Plinacro iz instrumenta REPowerEU ulaže 533 milijuna eura u gradnju novih plinovoda između Zlobina i Bosiljeva kako bi omogućio transport povećanih količina plina prema Sloveniji i Mađarskoj.

Unatoč većoj cijeni osnovna je prednost LNG-a u velikoj fleksibilnosti njegove isporuke na daleka tržišta za razliku od prirodnog plina, koji ovisi o dobavnim pravcima na koje geopolitika ima velik utjecaj.
www.poslovni.hr

Tamna energija već godinama zbunjuje astrofizičare. Ona ubrzava širenje svemira, a čini čak 70 % ukupne energije u kozmosu. No što je to točno, još uvijek nitko ne zna. "Ne znamo njezinu prirodu, ne znamo kako djeluje, ali znamo da postoji jer vidimo njezine posljedice," objašnjava profesor Mustapha Ishak-Boushaki sa Sveučilišta u Teksasu.

Ishak-Boushaki je jedan od voditelja međunarodnog projekta DESI (Dark Energy Spectroscopic Instrument), koji već četvrtu godinu mapira milijune galaksija kako bi razotkrio tajne tamne energije. Dosad su već prikupili podatke o 15 milijuna galaksija i kvazara, a do kraja istraživanja planiraju dosegnuti brojku od 50 milijuna.

I upravo ti najnoviji podaci upućuju na nešto što bi moglo promijeniti kozmologiju kakvu poznajemo: tamna energija možda nije stalna, kako se dosad vjerovalo. Možda čak i slabi. "Samo otkriće tamne energije prije tridesetak godina bilo je golemo iznenađenje," prisjeća se astronom David Weinberg sa Sveučilišta Ohio State. "Ali ovo... ovo bi moglo biti još nevjerojatnije."

Kroz milijarde godina svemirske prošlosti
DESI je postavljen na teleskopu u Arizoni, a njegovih 5000 optičkih vlakana omogućuje istovremeno promatranje tisuća galaksija. I ne samo da ih promatra, DESI praktički gleda kroz vrijeme. Kako svjetlost iz udaljenih objekata putuje milijardama godina do nas, znanstvenici kroz nju vide kako je svemir izgledao u različitim razdobljima.

DESI trenutačno stvara jedan od najdetaljnijih trodimenzionalnih prikaza svemira, od njegovih najranijih dana do današnjice. A najnoviji podaci, dvostruko opsežniji od onih objavljenih prije manje od godinu dana, pružaju sve više naznaka da tamna energija nije konstanta.

"Naš posao je slušati što nam svemir govori. I možda nam poručuje da je sve puno složenije nego što smo zamišljali," kaže Andrei Cuceu iz Lawrence Berkeley laboratorija, jedan od voditelja DESI-jeve radne skupine.

Kao golemo kozmičko ravnalo
Ključno u cijeloj priči je nešto što astronomi zovu BAO skala, akustične oscilacije bariona. To su valovi materije iz ranog svemira koji su ostavili tragove u raspodjeli galaksija. Te strukture, udaljene u prosjeku 480 milijuna svjetlosnih godina, funkcioniraju kao golemo "ravnalo" u svemiru koje omogućuje mjerenje širenja svemira.

"Kombinirajući ta mjerenja s podacima o supernovama, gravitacijskim lećama i kozmičkoj mikrovalnoj pozadini, sve ukazuje na isti zaključak, tamna energija možda slabi," kaže Paul Martini, još jedan od voditelja projekta.

Ako se taj trend nastavi, tamna energija više neće biti dominantna sila u svemiru. "U tom slučaju širenje svemira bi moglo prestati ubrzavati, a u nekim modelima čak i stati, ili početi kolapsirati. Naravno, govorimo o vremenskim razmjerima od milijardi godina," kaže Ishak-Boushaki. "Ali ako se pokaže da je to istina, to bi bila prekretnica za cijelu fiziku."

Novo poglavlje kozmologije?
Za sada nema dovoljno dokaza da bi se mogla donijeti konačna presuda, ali sve više podataka ide u istom smjeru. "Glavno pitanje je hoćemo li s novim mjerenjima i dalje viđati isti trend? Ako da, sljedeće će pitanje biti: kako se točno tamna energija mijenja, i zašto?" pita se Martini.

DESI bi također mogao pomoći u boljem razumijevanju razvoja galaksija, ponašanja crnih rupa, pa i možda najzagonetnijeg entiteta u svemiru, tamne tvari. "Kakva god tamna energija bila, ona će oblikovati budućnost svemira," kaže Michael Levi, direktor DESI-ja. "Nevjerojatno je što sve možemo saznati samo promatrajući noćno nebo."

U planu je i novi projekt, Spec-S5, koji bi mogao proučavati i do deset puta više galaksija nego DESI, koristeći teleskope i na sjevernoj i na južnoj hemisferi.

Novi teleskopi, nova pitanja
Osim DESI-ja, uskoro u istraživanje tamne energije i tamne tvari ulaze i drugi veliki projekti. Među njima su i svemirski teleskopi Euclid i Nancy Grace Roman, koji bi trebali krenuti u misije do 2027. godine. Oni će dodatno proširiti znanje o tome kako se svemir širio i razvijao.

Jason Rhodes iz NASA-e, koji vodi američku znanstvenu misiju teleskopa Euclid, ističe da novi podaci ukazuju na "napetost" između onoga što znamo o ranom i kasnijem svemiru. "Naš najjednostavniji model tamne energije ne može baš lako objasniti kako smo od ranog svemira došli do ovoga što danas promatramo," kaže Rhodes. "DESI i slični rezultati ukazuju da trebamo složeniji model. A to je uzbudljivo, jer možda znači da postoje još nepoznati zakoni fizike koji upravljaju svemirom."
www.index.hr

U Zagrebu je boravila vodeća Trumpova diplomatkinja za energetiku. Laura Lochman, pomoćnica američkog državnog tajnika za energetske resurse, Hrvatsku je odabrala kao odredište svog prvog međunarodnog putovanja. Što Trumpova američka administracija očekuje od Europe po pitanju uvoza ukapljenog prirodnog plina i koja je tu uloga Hrvatske, u ekskluzivnom intevjuu Laura Lochman otkrila je Marku Biočini.

Za svog prvog mandata Donald Trump je predložio da se američki ukapljeni plin naziva plin slobode. Sad se vratio u Bijelu kuću, a na pitanje nazivamo li ga tako, Lochman odgovara:

"Predsjednik Trump pruža iznimnu potporu promociji i razvoju američkog energetskog obilja. Raspolažemo fantastičnim količinama energije koje možemo ponuditi ne samo na domaćem tržištu, već i našim međunarodnim partnerima i saveznicima".

Na pitanje kakva je uloga jugoistočne i središnje Europe u toj američkoj strategiji razvoja izvoza energije, odgovara.

"Jedan odgovor na to pitanje je da sam ovdje i da je ovo moje prvo prekomorsko putovanje otkad je Trumpova administracija preuzela vlast 20. siječnja. I bilo je vrlo logično doći u Europu, a pogotovo u jugoistočnu Europu zato što je to trenutačno ključna točka, ne samo iz perspektive energetske sigurnosti, nego i šire od toga. A Hrvatska je doista bila među prvima koja je shvatila da će ukapljeni plin biti važan dio energetske sigurnosti. Činjenica da ste, ne samo izgradili, već sad i povećavate kapacitet terminala na Krku svjedoči tome".

No, mnogi u Europi pitaju kako se takva izloženost SAD-u može uklopiti s "Amerika prvo" agendom koju predsjednik Trump promovira.

"Američki opskrbljivači su najpouzdaniji na svijetu i vidjeli smo da je većina izvoza ukapljenog plina iz Amerike u protekle tri godine išla u Europu.

U prva dva mjeseca ove godine u Europu je išlo 80 posto našeg izvoza. To je prvo. Drugo je da je naše obilje energetskih resursa toliko da može zadovoljiti stranu potražnju uz domaću. Do kraja ovog desetljeća udvostručit ćemo naše izvozne kapacitete za ukapljeni plin. Kad se to dogodi, naši izvozni kapaciteti bit će 40 posto veći od drugog najvećeg izvoznika".

Kad američki izvoznici planiraju svoje poslovanje u dugom roku, vide li i dalje Europu kao svoje glavno tržište? Evo što kaže pomoćnica američkog državnog tajnika.

"Voljeli bismo učvrstiti to dugoročno partnerstvo s Europom i naše su tvrtke iznimno zainteresirane za to. Da bismo to mogli, trebaju nam signali da će postojati i dugoročna potražnja za plinom od naših europskih kupaca. Primjerice, bilo bi iznimno važno da europski kupci potpišu dugoročne ugovore s američkim dobavljačima.

Također, moramo se pobrinuti da ni s europske ni s američke strane ne postavimo nikakve regulatorne barijere koje bi otežavale tu trgovinu"

Lochan je spomenula važnost Hrvatske i njezinog LNG terminala. Na pitanje vidi li mogućnost daljnjeg razvoja ove infrastrukture kako bi Hrvatska postala još veće uvozno čvorište za američki plin, odgovara:

"Sada imate izvrsnu razinu energetske sigurnosti, ali taj regionalni pogled je važan. Mogućnost da se preko Hrvatske plinom opskrbljuju i druge države jugoistočne Europe je od velike koristi. I nadamo se da će se te mogućnosti još proširiti s plinovodima koji se grade prema drugim dijelovima Europe", rekla je za kraj razgovora Lochan.
www.dnevnik.hr

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar sastao se sa zamjenicom državnog tajnika Sjedinjenih Američkih Država za energetiku Laurom Lochman. Tijekom susreta potvrđeni su izvrsni bilateralni odnosi dviju država, uz naglasak na produbljivanje suradnje u energetskom sektoru. Razgovaralo se o ključnim strateškim projektima Hrvatske, posebno o proširenju kapaciteta LNG terminala na Krku i jačanju plinske mreže prema Sloveniji i Mađarskoj.

Ministar Šušnjar istaknuo je kako je upravo zahvaljujući LNG terminalu Hrvatska postala važan regionalni energetski akter, uz činjenicu da je SAD najveći opskrbljivač LNG-om za hrvatsko tržište. Istaknuta je ključna uloga LNG terminala na Krku u osiguravanju energetske neovisnosti Hrvatske i regije. Proširenje kapaciteta terminala na 6,1 milijardi m³ godišnje i povezani plinovodi prema Sloveniji i Mađarskoj, uz podršku iz Mehanizma za oporavak i otpornost, doprinijet će sigurnosti opskrbe u Jugoistočnoj Europi.

U fokusu razgovora bila je i Južna plinska interkonekcija prema Bosni i Hercegovini, strateškog projekta koji bi omogućio opskrbu BiH plinom iz različitih izvora, uključujući i LNG s Krka, a za čiju realizaciju je potrebna dodatna angažiranost s obje strane, uz važnu potporu SAD-a.

Ministar je predstavio i hrvatske potencijale u razvoju geotermalne energije te aktivnosti i planove Ministarstva vezane uz pitanja nuklearne energije, naglasivši interes za suradnju sa SAD-om u području malih modularnih reaktora (SMR).

„Sjedinjene Američke Države važan su strateški partner Republike Hrvatske, a energetska suradnja predstavlja temelj za snažniju gospodarsku povezanost i regionalnu stabilnost. Vjerujem da će današnji razgovori dodatno ojačati našu suradnju u projektima koji dugoročno mijenjaju energetsku sliku regije.“ - istaknuo je Ministar Šušnjar.

Zamjenica državnog tajnika Lochman pozdravila je napore Hrvatske na jačanju energetske sigurnosti te istaknula važnost nastavka zajedničkog djelovanja.

Obje strane složile su se kako je nužno nastaviti s konkretnim projektima koji jačaju energetsku neovisnost, diversifikaciju izvora i potiču održivi razvoj.
www.mingo.gov.hr

Ministar Šušnjar na otvorenju nove elektrane na biomasu u Kanfanaru: "Ovakvi projekti donose konkretnu vrijednost lokalnim zajednicama i novu snagu hrvatskom gospodarstvu"

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar sudjelovao je na svečanom otvorenju nove elektrane na biomasu u BAT-ovoj tvornici u Kanfanaru, gdje je istaknuo važnost ulaganja koja podižu konkurentnost hrvatske industrije i stvaraju novu vrijednost za gospodarstvo i lokalnu zajednicu.

Nova elektrana značajno doprinosi modernizaciji proizvodnog pogona i povećanju energetske učinkovitosti, a ujedno je dio šireg investicijskog ciklusa BAT grupe u Hrvatskoj, vrijednog preko 80 milijuna eura. Tvornica u Kanfanaru postaje jedan od najnaprednijih industrijskih pogona u ovom dijelu Europe, s fokusom na nove proizvodne tehnologije i proširenje izvozne orijentacije.

“Ovakve investicije čine temelje hrvatske energetske samodostatnosti i klimatske neutralnosti - ciljeva koje smo jasno definirali do 2050. godine”, rekao je ministar Šušnjar.

Ministar Šušnjar podsjetio je i na državne aktivnosti u jačanju energetske infrastrukture i industrijske otpornosti. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, osigurano je 640 milijuna eura za modernizaciju elektroenergetske mreže, uključujući 80 milijuna eura za razvoj baterijskih sustava, što će omogućiti stabilniju i sigurniju opskrbu industrijskih zona diljem Hrvatske.

Osim ulaganja u nove proizvodne linije, u tvornici su realizirani i dodatni projekti ukupne vrijednosti 19 milijuna eura, kojima se dodatno unapređuje poslovna učinkovitost i radni uvjeti. Zahvaljujući tim investicijama, proizvodnja u Kanfanaru bilježi rast zaposlenosti od 30%, dok je izvozno orijentirana proizvodnja povećana za 40%.

“Projekti poput ove elektrane na biomasu doprinose smanjuju emisije CO₂, povećavaju udio obnovljivih izvora i donose konkretnu vrijednost lokalnim zajednicama i novu snagu hrvatskom gospodarstvu”, zaključio je ministar.

Na svečanosti su, uz ministra gospodarstva, sudjelovali i župan Istarske županije Boris Miletić, saborski zastupnik Anton Kliman, gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga, načelnik općine Kanfanar Sandro Jurman, državni tajnik Tugomir Majdak, te predstavnici uprave BAT grupe.
www.mingo.gov.hr

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je na konferenciji Poslovnog dnevnika Energetska revolucija - Put prema održivoj budućnosti, da Hrvatska i Italija razmatraju polaganje podmorskog električnog voda koji bi riješio neke poteškoće u opskrbi hrvatskog priobalja i omogućio izvoz struje u Italiju.

Kako bi Dalmacija imala još sigurniju opskrbu strujom, Hrvatska i Italija razgovaraju o polaganju podmorskog električnog voda - kakav već imaju Albanija i Crna Gora.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar je rekao da o tome postoje nacrti tehničkih rješenja, no i da je trenutačno teško govoriti o rokovima.

- To bi dobrim dijelom riješilo probleme vršnih opterećenja mreže u primorskoj Hrvatskoj, rekao je ministar dodavši da bi kabel bio postavljen "negdje u Dalmaciji".

- Time bismo zaobišli i pojednostavili puno toga, smatra Šušnjar, dodajući kako je žalosno da Albanija i Crna Gora imaju takvu vrstu energetske veze s Italijom, a Hrvatska nema.

- Kabel može biti dvosmjeran tako da se električna energija izvozi, jer je Italija njezin ogroman konzument, rekao je.

Naveo je da će struka o tome reći zadnju riječ, no da se na političkoj razini stvaraju uvjeti za takve projekte.

Kada uvjeti sazriju, kabel bi bio postavljen vrlo brzo.

Povećanje naknade za isporučenu električnu energiju
Vezano uz novi vladin energetski paket, rekao je da se za građane neće ništa mijenjati odnosno cijene će za tu skupinu potrošača ostati iste, ali će rasti iznos naknade za isporučenu električnu energiju sa 120 na 140 eura po megavatsatu, kako bi se omogućilo svim opskrbljivačima da nude ugovore na tržištu.

Najavio je i pravilnik o priključenju na mrežu za obnovljive izvore energije, gdje će naknada za priključenje biti besplatna, ali će ugovori biti fleksibilni što znači da se neće morati preuzimati energija iz tih elektrana u razdobljima prevelikog opterećenja na mreži.

- Prevedeno znači da one investitore koji rade te elektrane potičemo da rade baterijske sustave da skladište energiju. To je dobro za njih, to je dobro za mrežu, rekao je Šušnjar.

Simbioza Janafa i NIS-a
Upitan o eventualnom povezivanju Janafa i Naftne industrije Srbije (NIS), budući da je jedna od ideja da Janaf preuzme ruski udio u toj kompaniji iz Srbije, Šušnjar je rekao da nema prirodnije simbioze od suradnje Janafa i NIS-a. Kazao je da Janaf ne bi bio pretenciozan partner koji bi težio prevlasti u NIS-u.

- Bude li razumijevanja i gledanja poslovne logike, to je prirodna simbioza, rekao je Šušnjar, napominjući da je NIS-ova rafinerija odavno modernizirana za razliku od riječke.

Bivši ministar energetike Davor Štern smatra kako bi bilo logičnije da ruski udio u NIS-u kupi MOL, dok druga dva bivša ministra - Tomislav Ćorić i Ivan Vrdoljak, smatraju da aktualna politička garnitura u Srbiji ne bi dozvolila takvu transakciju.

Tri bivša ministra zadužena za energetiku komentirala su i je li energetska tranzicija dobra za Hrvatsku.
- Smjer energetske tranzicije odnosno tranzcije prema klimatski neutralnom gospodarstvu je smjer koji se neće napustiti. Pitanje je samo njegove dinamike hoće li to ići brže ili sporije. To će ovisiti o tome kakva politika je globalno pristutna, smatra bivši ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

- Obnovljivi ili istraživanje i proizvodnje nafte i plina, i ovo i ovo naravno da jedno i drugo treba biti isplativo. Nitko nije glup da će uložiti gdje će mu se zapaliti novci, rekao je bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

- Moramo koristiti sve svoje prednosti, lijepo i tiho raditi ono što mislimo da treba raditi i pri tome čuvati okoliš, a istovremeno brinuti se da energija koja postoji bude dostupna ljudima po dostupnoj cijeni, istaknuo je bivši ministar gospodarstva Davor Štern.

Cijena energenata za građane neće se mijenjati sljedećih šest mjeseci.
www.vijesti.hrt.hr

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević predstavio je idejni projekt Centra za gospodarenje otpadom u Resniku koji bi koštao oko 140 milijuna eura, a omogućio bi Gradu, istaknuo je, da prestane ovisiti o privatnicima te da zatvori odlagalište Jakuševec.

Grad Zagreb predstavio je i animaciju koja pokazuje kako bi novi Centar za gospodarenje otpadom trebao izgledati. Kada bude završen, što se predviđa za 2028., omogućit će zatvaranje sadašnjeg odlagališta otpada na zagrebačkom Jakuševcu.

"Zagreb nikad nije bio bliži realizaciji centra za gospodarenje otpadom (CGO) i zatvaranju Jakuševca. Nikad prije Zagreb nije imao niti lokaciju niti tehnologiju niti financije. Imamo sve troje. Imamo financijsku konstrukciju sada zatvorenu i dovoljno smo financijski stabilni da to možemo putem kredita razvojnih banaka financirati", istaknuo je Tomašević na konferenciji za novinare.

Gradnja bi počela krajem 2026., a s probnim radom bi CGO mogao početi krajem 2028, naveo je te dodao da o kreditu razgovaraju s Europskom investicijskom bankom koja financira centre koji zadovoljavaju najviše ekološke standarde po cijeloj EU.

Tomašević očekuje od Ministarstva zaštite okoliša da im da pozitivno rješenje na Studiju utjecaja na okoliš, s obzirom na to da je CGO vrlo sličan drugim CGO-ima koji se grade u drugim županijama i nove su generacije, u odnosu na Kaštijun i Marišćinu koji su stare generacije i imaju brojne probleme.

CGO Zagreb imao bi više postrojenja unutar jednog, tako da bi na jednom mjestu bili sortirnica, kompostana, odnosno bioplinsko postrojenje i centar za miješani otpad a nalazit će se na zemljištu u vlasništvu grada, od milijun četvornih metara. Uključivao bi mehaničku predobradu i bio-sušenje miješanog komunalnog otpada koji dolazi iz Zagreba i Zagrebačke županije, rekao je Tomašević, jer je tako definirala Vlada u Nacionalnom planu gospodarenja otpadom, a to će Zagrebačka županija i platiti.

Također, uključuje i mehaničku obradu kad je riječ o sortiranju i rafinaciji odvojeno sakupljenog ambalažnog otpada te odvojeno sakupljenog papira i kartona samo s područja Zagreba te biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada, skladište za reciklate i gorivo iz otpada koji je finalni ostatak, a koji je isto tako potrebno termički obraditi.

Sortirnica je potrebna, istaknuo je gradonačelnik, kako bi se otpad koji su građani odvojili, primjerice plastiku, mogao sortirati u različite vrste plastike, jer time ona dobiva svoju vrijednost i Grad bi je mogao prodati, a ne da plaća privatnim poduzećima da je preuzmu.

CGO je zato nužan i od njega neću odustati unatoč svim pritiscima, poručio je Tomašević, kako bi Zagreb konačno prestao ovisiti o privatnim poduzećima.

CGO ne uključuje energanu, o tome ćemo odlučiti temeljem Studije izvodljivosti
"Ovaj CGO ne uključuje energanu, međutim, trenutno je pri kraju javna nabava za Studiju izvodljivosti temeljem koje ćemo odlučiti hoćemo li graditi vlastitu energanu kao Grad Zagreb ili ćemo plaćati da se termički obradi ovaj ostatak goriva iz otpada", dodao je.

Naglasio je i da projekt CGO-a uključuje i lokalni pročistač otpadnih voda, a imat će i sustav korištenja oborinskih voda, te će se tehnološka voda koristiti za pranje pogona i druge potrebe.

"Kapitalni troškovi samog projekta su oko 140 milijuna eura, sve planiramo financirati iz gradskog proračuna putem kredita razvojnih banaka, a da bi smanjili operativne troškove bioplinsko postrojenje koje će u isto vrijeme biti kogeneracijsko će se koristiti za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju, a na krovu samog postrojenja ćemo postaviti fotonaponsku elektranu snage čak pet megavata. Tako da će cijela potrošnja električne energije za tako veliko postrojenje i tako velike pogone biti iz vlastitih obnovljivih izvora energije", poručio je.
www.index.hr

INA je započela s istražnim bušenjem geotermalne bušotine Leščan GT-1 kod Đurđevca. Cilj je izbušiti do 4200 metara duboku bušotinu, a u slučaju poželjnih rezultata cijeli projekt bi mogao rezultirati gradnjom elektrane snage minimalno 20 megavata, rečeno je u petak prilikom obilježavanja početka radova.

Početak bušenja predstavlja nastavak istražnih aktivnosti nakon provedenih opsežnih geofizičkih mjerenja, pri čemu je cilj dokazati postojanje i karakteristike geotermalnog ležišta te provesti proizvodna ispitivanja kojima će se utvrditi njegova energetska vrijednost. Bušenjem je cilj doći do geotermalnog ležišta na dubini od 3700 do 4200 metara, a procijenjena temperatura ležišta je oko 200 Celzijevih stupnjeva, dok je očekivana temperatura geotermalne vode na površini oko 180 stupnjeva.

Predsjednica Uprave Ine Zsuzsanna Ortutay je izjavila da će benefite, ako dođe do eksploatacije geotermalne bušotine, osim Ine imati i lokalna zajednica, ali i cijela Hrvatska. Ovdje se radi o značajnom koraku prema zelenoj tranziciji, odnosno putu prema energetskoj samoodrživosti, poručila je.

Operativni direktor istraživanja i proizvodnje Ine Josip Bubnić izjavio je da je cilj jasan, a to je istražiti i potvrditi geotermalni potencijal područja na kojem se već radi 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu.

Sam vodonosnik planira se probušiti na dubini od 3000 metara i otvoriti 700 metara intervala unutar vodospremnika. Nakon dosezanja konačne dubine ispitat će se dotok geotermalne vode iz bušotine, zbog čega su već izgrađeni ogromni bazeni.

Vrijednost cijelog projekta bi mogla nadmašiti 170 milijuna eura
Budu li rezultati u skladu s predviđenim količinama, kažu iz Ine, u planu je gradnja i druge bušotine, da bi naposljetku na istoj lokaciji stvorili grm bušotina, a to znači četiri bušotine u neposrednoj blizini. Dvije će biti proizvodne, a dvije utisne. Nakon tog grma bušotina u planu je gradnja još četiri bušotine na nekoliko kilometara udaljenosti od danas predstavljene bušotine.

Ukupna investicija u prve dvije bušotine iznosit će oko 20 milijuna eura, dok bi ukupna vrijednost cijelog projekta mogla biti veća od 170 milijuna eura, istaknuli su iz Ine, koja će razmatrati i mogućnosti distribucije toplinske energije za lokalnu zajednicu i potrebe gospodarstva u okolici Đurđevca.

Ono što ovaj projekt čini zelenim, rekao je Bubnić, jest to što će se raditi o zatvorenom sustavu. Sav fluid nakon prolaska kroz turbinu i izmjenjivače topline bit će vraćen u podzemlje. Tako će se izbjeći svaka emisija stakleničkih plinova, pojasnio je.

Pritom, okonča li se ovo istraživanje poželjnim rezultatima, kruna svega bit će ORC postrojenje za proizvodnju struje s ukupnim kapacitetom od minimalno 20 megavata, najavljeno je.

"Hrvatska ima velik geotermalni potencijal"
Ina je na međunarodnom natječaju dobila koncesiju za istraživanje geotermalnog izvora energije na Leščanu, ali i u Međimurskoj županiji. Ugovor je potpisan u listopadu 2023, a cijela prošla godina iskorištena je na oba prostora za provođenje fizičkih mjerenja specijalnim vozilima.

"Dozvole za početak radova ishođene su u rekordnom roku", izjavio je Bubnić te dodao da će bušotine izbušiti tvrtka Crosco.

Predsjednik Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan kazao je da Hrvatska ima velik geotermalni potencijal. "Možemo iz geotermi stvoriti nekoliko stotina megavata struje vrlo brzo. To je dovelo do toga da su se tim potencijalom nakon malih igrača počeli baviti i veliki poput Ine", izjavio je.

Gradonačelnik Đurđevca Hrvoje Janči napomenuo je da će se geotermalni potencijal moći, osim za proizvodnju struje, koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji i u jeftinom grijanju kućanstava, ali i poslovnih subjekata, što bi se moglo odraziti na interes gospodarstvenika za đurđevačku poduzetničku zonu.
www.index.hr

Švedska će pomoći tvrtkama da izgrade nuklearne elektrane dok je švedska vlada predložila je državne zajmove i jamstva za cijenu električne energije kako bi pomogla tvrtkama financirati gradnju četiri nove nuklearne elektrane.

Švedska će do 2045. možda trebati čak deset novih velikih nuklearnih reaktora budući da promet i industrija napuštaju fosilna goriva i potražnja za strujom trebala bi u idućih 20 godina porasti na nekih 300 teravatsati sa 135 teravatsati u 2023. godini, upozorila je vlada.

Ministar: Potpora će biti ograničena
Privatni sektor trenutno ne pokazuje veliki interes za ulaganja u nuklearke, strahujući za profitabilnost, pa se vlada pomirila s činjenicom da će morati preuzeti dio troškova koji bi se prema preliminarnim studijama trebali mjeriti u desecima milijardi dolara.

Stockholm zato namjerava privući privatna ulaganja državnim zajmovima i subvencioniranjem cijena struje koje bi trebalo povećati prihode proizvođača, ne želeći navesti konkretne brojke.

"Potpora će biti ograničena, pomno odmjerena i odgovorna", rekao je ministar za financijska tržišta Niklas Wykman u osvrtu na vladin prijedlog, napomenuvši da im je cilj, nakon duge pauze, potaknuti gradnju novih nuklearnih reaktora.

Kompanije mogu slati prijave do kolovoza
"Procijenili smo također da ćemo takvim mehanizmom ishoditi dozvolu Europske komisije za subvencije", dodao je švedski ministar. Kompanije će moći slati prijave za kredite već u kolovozu ove godine, poručila je vlada.

Državna komunalna tvrtka Vattenfall nada se izgraditi novi nuklearni reaktor do sredine 2030-ih i namjerava pomno proučiti vladin prijedlog. Postojeći nuklearni reaktori u Švedskoj izgrađeni su 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća, primjećuje Reuters.

Finska komunalna tvrtka Fortum objavila je početkom tjedna da gradnja novih nuklearnih elektrana nije komercijalno isplativa bez državne potpore.
www.index.hr

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković predstavio je na sjednici Vlade 8. paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva vrijedan 296 milijuna eura. Poručio je da je paket mjera cjelovit i ciljan, pomaže svima onima kojima je to potrebno, osigurava kontinuitet mjera građenja sigurnosne mreže, očuvanja socijalne kohezije, predvidljivosti i pomoći kućnim proračunima te konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, s posebnim naglaskom na podršci umirovljenicima i onima koji teže žive, naglasio je. Kada se zbroje svi dosadašnji paketi Vladinih mjera pomoći građanima i gospodarstvu, kazao je premijer, vrijedni su 8 milijardi i 300 milijuna eura.

​Vlada RH nastavlja s energetskim intervencionizmom u tržište energije s ciljem kontroliranja cijena energije u vidu osiguranja stabilnih i očekivanih cijena energije za sve korisnike. Stabilna cijena energije pomaže građanima, poduzetnicima te svim ostalim javnim i društvenim ustanovama u dugoročnom planiranju poslovanja sa stabilnom rashodovnom stranom bez financijskih udara otvorenog tržišta. Sva razlika između realne tržišne cijene energije i regulirane cijene se pokriva iz državnog proračuna koji ima čitav niz prihodovnih ulaza koji nisu samo od poreza lokalnih hrvatskih građane dok velik udio poreznih prihoda dolazi od tranzita osoba, roba i energije preko teritorija Republike Hrvatske. Porezni sustav RH se temelji na porezu na dodanu vrijednost PDV 25% odnosno oporezuje se konačno isporučena roba ili usluga te se putem PDV-a puni većina proračuna RH, a tranzit roba, usluga i energije ima značajan udio u prihodima proračuna RH. Tako da u konačnici građani i tvrtke RH plaćaju energiju puno manje nego da cijena energije nije regulirana. Hrvatska ima viškova kvota emisija CO2 te će se dodatni državni prihodi ostvariti prodajom kvota na tržištu emisija CO2.

Uoči predstavljanja paketa mjera proveden je široki konzultacijski proces, s predstavnicima ključnih sindikalnih središnjica, gospodarske, obrtničke i poljoprivredne komore, udruge poslodavaca, Matice umirovljenika, Sindikata umirovljenika, krovnom organizacijom za osobe s invaliditetom te Zajednicom županija, Udruge gradova i Zajednice općina. Svi su zadovoljni s predloženim mjerama Vlade, kazao je premijer, a podržali su ih i svi koalicijski partneri.

Cijene struje, plina i toplinske energije ostaju iste
Predstavljajući detaljnije paket mjera, premijer Plenković naglasio je da cijene struje za kućanstva kao i za mikro, male i srednje poduzetnike ostaju iste.

Cijene plina i toplinske energije također ostaju iste, dodao je, a paket koji se odnosi na cijenu energenata vrijedan je 140 milijuna eura.

Naglasio je kako to znači da će cijena struje ostati ista i za vrtiće, škole, fakultete, institute, knjižnice, muzeje, bolnice, zdravstvene ustanove, domove za starije i nemoćne, udruge, vjerske zajednice, župne urede, općine, gradove, županije, komunalna poduzeća i ostale.

"Takva mjera koja omogućuje i sigurnost i priuštivost i predvidivost itekako je korisna svim ovim subjektima koji će moći nastaviti svoje poslovanje", poručio je.

Ta je mjera i prava podrška u poslovanju i konkurentnosti za mikro, male i srednje poduzetnike, a puno znači i za kućne proračune svih hrvatskih građana.

Na taj način, dodao je premijer Plenković, omogućit će se veća socijalna i gospodarska otpornost u uvjetima globalne nestabilnosti.

Kada je riječ o toplinskoj energiji, premijer je istaknuo da je 159 tisuća kupaca u sustavu toplinske energije, u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Zaprešiću, Velikoj Gorici i Karlovcu, pa tako i oni imaju predvidive račune za grijanje i manji financijski pritisak na kućanstva i veću sigurnost opskrbe.

Umirovljenicima isplata jednokratne potpore u iznosu od 50 eura
Drugi dio paketa mjera odnosi se na potporu umirovljenicima, a vrijedan je 62,5 milijuna eura.

Riječ je o jednokratnoj potpori za umirovljenike od 50 eura, a primit će je svih milijun i 227 tisuća umirovljenika.

Isplata će uslijediti u travnju, dodao je premijer Plenković.

Podsjetio je da je do sada umirovljenicima isplaćeno 10 jednokratnih potpora, ukupno vrijednih 711 milijuna eura.

Ugroženim kupcima energenata naknada od 70 eura
Treći dio paketa mjera odnosi se na naknade za troškove energije, a vrijedan je 62,2 milijuna eura.

Riječ je o naknadi od 70 eura za ugrožene kupce energenata, a premijer je podsjetio da je ta naknadna u ovim godinama krize znatno povećana.

Ovu mjeru koriste i korisnici zajamčene minimalne naknade, a uz ovu potporu oni i dalje ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje, grijanje, komunalije i vodu.

Status ugroženog kupca energenata ima 105 tisuća osoba, a uključuje i korisnike inkluzivnog dodatka 1., 2., ili 3. razine potpore kojima nije osigurana usluga smještaja ili organiziranog stanovanja, korisnije zajamčene minimalne naknade, nacionalne naknade za starije osobe i novčane naknade za branitelje.

Dio paketa odnosi se na pružatelje socijalnih usluga, a riječ je o naknadama za troškove energije od 70 do 540 eura, ovisno o vrsti i broju korisnika - 70 eura za pružatelje usluga smještaja u udomiteljskoj obitelji, 80 eura za pružatelje usluga pomoć u kući te od 140 do 540 eura za pružatelje usluga smještaja, organiziranog stanovanja i boravka.

Mjerom je obuhvaćeno preko 500 pružatelja usluga i 2.500 udomiteljskih obitelji, a vrijednost mjere je 1,9 milijuna eura.

Nezaposlenim hrvatskim braniteljima naknada od 100 eura
Četvrti dio paketa mjera odnosi se na naknade za nezaposlene hrvatske branitelje, a vrijedan je 1,5 milijuna eura.

Radi se o jednokratnoj naknadi od 100 eura za oko 15.000 hrvatskih branitelja, kao pomoć zbog rasta troškova života.

Peti dio odnosi se na potpore za održivost domaćeg javnog prijevoza, a vrijedan je 10 milijuna eura.

Potpora poljoprivrednicima od 20 milijuna eura
Prijevoznicima se smanjuje trošak prijevoza za prosječno 3,7 posto, lakše pokrivaju gubitke zbog rasta cijena goriva, lakše ulaganje u vozni park i zadržavanje vozača te zadržavanje manje isplativih linija.

Putnicima se osigurava sigurniji i pouzdaniji prijevoz i zaštita od rasta cijena prijevoznih karata.

Šesti dio paketa mjera odnosi se na poljoprivrednike, a radu se i potpore za proljetnu sjetvu u iznosu od 20 milijuna eura.

Na kraju, sedmi dio paketa mjera odnosi se na potporu studentima. Za 111 tisuća studenata ostaje nepromijenjena cijena obroka od 0,86 eura, a mjera je vrijedna 4,5 milijuna eura.

Ukupna vrijednost svih paketa mjera 8,3 milijarde eura
Kada se zbroje svi dosadašnji paketi Vladinih mjera pomoći građanima i gospodarstvu, kazao je premijer, vrijedni su oko 8 milijardi i 300 milijuna eura.

Time smo pomogli nastavak visoke zaposlenosti, rasta plaća, smanjivanje broja onih koji su ugroženi u smislu siromaštva i očuvanju socijalne kohezije te gospodarskom rastu u uvjetima koji nisu bili zavidni u proteklom razdoblju, poručio je premijer Plenković.
www.vlada.gov.hr