Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen: Kakav dan za biti u Vilniusu. Kakav dan za Litvu, Latviju i Estoniju. Kakav dan za vaše bliske susjede kao što je Poljska. I kakav dan za Europu. Jer danas se stvara povijest. Baltičke zemlje prelaze na energetsku neovisnost. Nema više oslanjanja na Rusiju. Nema više vanjske kontrole. Od ovog trenutka u potpunosti ste povezani s Europom.

I kakvo je to putovanje bilo. 18 godina planiranja. Baltik radi ruku pod ruku s Poljskom i skandinavskim zemljama. Više od 40 infrastrukturnih projekata. Više od 1,2 milijarde eura europskih ulaganja. Neumorna suradnja između vlada, inženjera i institucija. Sve je to vrijedilo. Jer danas ne govorimo samo o energiji. Kao što ste dobro rekli, Gitanas: Sinkronizacija je stvar suvereniteta. Sjećamo se 1990. godine kada je Sovjetski Savez ponovno rođenoj Litvi uveo ekonomsku i energetsku blokadu. Očajnički čin da se zaustavi neovisnost. Ipak, ovdje smo danas, stojimo zajedno, 35 godina kasnije, prekidajući i posljednju ovisnost o ruskoj energiji. svaka čast

Predugo smo mi Europljani ovisili o ruskoj energiji. Prije ruske invazije na Ukrajinu, 45% našeg plina, 50% našeg ugljena i gotovo jedna trećina naše nafte dolazilo je iz Rusije. Činilo se jeftino. Ali ti si znao bolje. Iz svoje povijesti znali ste da ruska energija ima svoju cijenu: ucjene, cjenovni šokovi, ekonomska neizvjesnost. Tako smo djelovali. S REPowerEU smanjili smo svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. Prestali smo uvoziti ruski ugljen. Smanjili smo kupnju ruske nafte na 3%. Smanjili smo uvoz plina za 75%. A danas su posljednje električne mreže u Europi koje su još bile povezane s Rusijom sada potpuno integrirane u europsko unutarnje energetsko tržište. Naša suradnja dokazuje: Kad smo zajedno, nitko nas ne može ucijeniti.

Ova priča također govori o otpornosti. Rusija cilja na europsku infrastrukturu, testira našu obranu, širi kaos i strah. I još jednom, baltičke zemlje vode primjerom. Puno ste uložili u kibernetičku sigurnost svojih mreža. Stalno ih jačate. Ovako moramo razmišljati u cijeloj Europi. To je i razlog zašto smo zamolili predsjednika Niinistöa da pripremi novi nacrt za europsku spremnost. Njegovo izvješće je potpuno jasno: Moramo prijeći s reagiranja na pripremu; tješnja koordinacija između država članica; bolju zaštitu naše kritične infrastrukture; spremnost vlade i društva da brane europski način života. Baltička sinkronizacija čini nas jačima, otpornijima, bolje pripremljenima za budućnost.

A o budućnosti ne možemo govoriti bez čiste energije. Sinkronizacija s kontinentom pomoći će integraciji obnovljive energije u vaše mreže. Ovo nije samo jeftinije. Daje nam energetsku sigurnost i neovisnost. Domaće je. To stvara dobra radna mjesta kod kuće, ovdje u Europi. I to je dobro za našu konkurentnost. Snažno gospodarstvo treba jeftinu, stabilnu i pouzdanu struju. A baltičke države predvode ovu transformaciju. Ulažete u solarnu energiju i vjetar na moru. Vi gradite pametne mreže. Dokazujete da energetska neovisnost i čista energija mogu ići ruku pod ruku. Diljem Europe obnovljivi izvori sada proizvode više električne energije nego sva fosilna goriva zajedno. Ovo je budućnost. Koristi potrošačima i industriji; smanjuje troškove energije; više ulaganja; veću inovativnost. Ali moramo ići dalje. Zato ćemo dovršiti Europsku energetsku uniju kako bi energija nesmetano i slobodno tekla našim kontinentom.

Tako da, dragi moji prijatelji, danas je dan za slavlje. Jer ovdje se radi o više od energije. Riječ je o europskim integracijama. Riječ je o europskom suverenitetu. Radi se o ponovnom dokazivanju da kada se udružimo, možemo pomicati planine. Litva, Latvija, Estonija – vi ste u srcu Europe. Neumorno ste radili za ovaj trenutak. A danas cijela Europa slavi s vama.

Živio Baltik. Živjela Europa. Hvala vam puno.

Zakon o upravljaju i održavanju zgrada na snazi je od ove godine, a RTL doznaje da su prvog mjeseca njegove primjene stanarima stigle i prve kazne. Ispisane su zbog klima i antena na pročeljima zgrada, ali i zbog zatvaranja i natkrivanja balkona. Zbog pooštrenih propisa i veće odgovornosti predstavnici stanara masovno podnose ostavke. Uskoro stižu i veći računi za pričuvu. O novim pravilima na RTL-u govorio ministar prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić.

Gdje je vaša klima?
"U Zagrebu je na balkonu. Ne vidi se s ulice. A na Korčuli mi je na vrtu u mojoj obiteljskoj kući. Ni tu mi nije na ulici premda živim u obiteljskoj kući na koju se ovaj zakon ne odnosi."

Već su počele prve kazne. Imate li podatak koliko je tih kazni?
"Prekršajne kazne utvrđuje komunalni redar i podnosi optužni prijedlog nadležnom općinskom sudu, tako da mi tu evidenciju ne posjedujemo koliko je do sada, otkad je zakon stupio na snagu, utvrđeno takvih kazni."

Ali ima ih...?
"To sam i ja čuo. Da su već počeli komunalni redari naplaćivati kazne za postavljanje klima uređaja na pročelja višestambenih zgrada čija se pročelja vide s ulica."

Vodeću ulogu tu igraju komunalni redari, njih je u Hrvatskoj oko 880. No vi zapravo računate na pomoć građana, susjeda, prolaznika. Vjerujete li zaista da će susjed prijaviti susjeda?
"Već imam informacije da su vlasnici u višestambenim zgradama na pročeljima koja su dio zajedničkih dijelova zgrade - prijavljuju intervencije na fasadama, pročeljima.

Nećete ih vidjeti diljem Europe, pogotovo ne u povijesnim jezgrama da su njihova pročelja načičkana klima uređajima. Toga nema, to je nešto što uneređuje samu fasadu, izgled naših ulica, naših gradova i mislim da je ovo bilo dobro da se to sada zaustavi i da se klima uređaji postavljaju na balkone, na lađe, na krovove, odnosno na stražnja pročelja zgrada."

Neki građani za nova pravila već su pronašli način kako ih prekršiti. Kako tome doskočiti?
"I do sada je bilo zabranjeno, samo nisu bile propisane kazne. Sad su te kazne za fizičke osobe od 1000 do 1500 eura, dakle za suvlasnike, vlasnike stanova.

Mislimo da ćemo time zaustaviti postavljanje klima uređaja na pročelja. Do stupanja zakona na snagu, bilo je zabranjeno zatvaranje balkona, lođa, pogotovo prenamjena, ali nije bila propisana kazna. Mi smo na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama imali do 100 tisuća prijava naših sugrađana da se te njihove intervencije za zatvaranje balkona i lođa legaliziraju.

To je najbolji pokazatelj da je to i dosad bilo zabranjeno. Ako odlučite zatvoriti svoj balkon ili lođu, to je moguće napraviti - ali onda s ostalim suvlasnicima, ako vam daju 50 posto suglasnosti, napravite projekt kako bi taj projekt bio unificiran za sve balkone i za sve lođe na tom isto pročelju. I tada je to moguće napraviti."

Porez na kupnju prve nekretnine - to donosi Nacionalni plan stambene politike gdje se država odriče pola PDV- a za prvu nekretninu u novogradnji. Svi oni koji kupe ove godine novogradnju dobit će povrat od države?
"To je poruka moja svim sugrađanima mlađima od 45 godina koji kupuju prvu nekretninu: Da, neovisno o tome kada nekretninu (stan, kuću, obiteljsku kuću, gradnju kuće započeli) povrat poreza na promet nekretnina bit će im vraćeno 50 posto PDV-a. Naime, mi ćemo za deset dana uputiti Zakon o društveno poticanoj stanogradnji u hitnu izmjenu."

U kojem roku će im to biti vraćeno?
"Mislimo da ćemo krenuti s prvim povratima početkom drugog kvartala. Da bi to mogli napraviti, moramo donijeti zakon po hitnom postupku, što će biti tijekom veljače ili najkasnije do ožujka. Već smo pripremili pravilnik i na temelju tog pravilnika ćemo to napraviti."

S obzirom na to da je Hrvatska narodna banka postrožila uvjete kreditiranja, kako će mladi ljudi doći do tih suludih iznosa za nekretnine? Recimo, uzmem stan u novogradnji od 210 tisuća eura, država će im vratiti 21 tisuća eura. To je stvarno ogroman novac, ali meni taj novac treba sad, a ja ga nemam. Tko će mi ga dati? "Mislite na ovih 20 tisuća eura ili na ukupnu vrijednost stana?"

Na ukupnu vrijednost stana jer ih treba imati danas da bih platio taj stan. Meni će ih država vratiti, ali ja ih nemam sad…
"Sama će država vratiti 50 posto PDV-a. No, kako bi omogućili našim sugrađanima lakši pristup kupnji stana, obiteljske kuće, stambene jedinice, donosimo Nacionalni plan stambene politike, koji je završio javno savjetovanje 31. siječnja i mi ćemo u vladi taj Nacionalni plan stambene politike donijeti do kraja ovog mjeseca.

Tim ćemo Nacionalnim planom, kao prvim strateškim krovnim dokumentom koji uređuje stanovanje u Hrvatskoj, omogućiti prije svega održivo i priuštivo stanovanje te prostor koji će omogućiti izgradnju novih zgrada kako bi učinili dostupnijim kupnju stanova naših sugrađana u Hrvatskoj."

Kako će onda mlada osoba dobiti kredit od 210 tisuća eura s prosječnom plaćom?
"Pa oni koji ne bi mogli to kupiti, mi ćemo im brojnim mjerama omogućiti priuštio stanovanje u prvom vremenu, u prvom razdoblju u narednom periodu, kroz priuštivo stanovanje, kroz mogućnost najma.

Zato i ograničavamo kratkoročni najam i jer je u ovom trenutku u Hrvatskoj 230 tisuća stambenih jedinica koje su građene za stanovanje u funkciji neke druge djelatnosti kratkoročnog najma ili nekomercijalnog turizma. I mi to želimo zaustaviti da se zgrada u izgradnji u Zagrebu ili Splitu i u Dubrovniku već unaprijed rezervira uglavnom za turizam. To ćemo spriječiti ovim zakonom.

Tu se vidjelo kada smo ograničili pristup kratkoročnom najmu na način da suvlasnici moraju biti s dvije trećine zainteresirani da pojedini suvlasnik zgrade, stanova u toj istoj zgradi iznajmljuje te stanove za kratkoročni najam."
www.index.hr

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković izjavila je u Opuzenu kako će Projekt zaštite od zaslanjenja tala i voda na području donje Neretve omogućiti kvalitetnu vodu za navodnjavanje 2.794 hektara poljoprivrednih površina i spriječiti daljnju degradaciju tla. Vučković je u Opuzenu sudjelovala na predstavljanju tog projekta, koji je nazvala strateški važnim.

„Projekt se ostvaruje uz podršku Vlade, a ukupno je vrijedan više od 70 milijuna eura“, naglasila je ministrica koja je nazočila i uručivanju odluka o financiranju postaja za mjerenje kvalitete zraka u lukama Dubrovnik i Ploče.

519.000 eura za mjerenje kvalitete zraka u Dubrovniku
„U srpnju smo objavili poziv za uspostavu sustava za praćenje kvalitete zraka te provedbu mjerenja na području koje je pod utjecajem morskih luka otvorenih za javni promet od osobitog međunarodnog gospodarskog interesa za RH. Danas mi je zadovoljstvo uručiti 795 tisuća eura vrijedne ugovore za ukupnu investiciju veću od 985 tisuća eura za luke Dubrovnik i Ploče“, rekla je Vučković. Dodala je i kako se u Hrvatskoj posljednjih mjeseci sustavno ulaže u napredne tehnologije za praćenje i kontrolu kvalitete zraka.

„Konkretno, projekt praćenja kvalitete zraka na području Lučke uprave Dubrovnik vrijedan je ukupno 519 tisuća eura, a dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od gotovo 340 tisuća eura, dok je za Luku Ploče dodijeljeno 396 tisuća eura, a ukupna investicija iznosi 465 tisuća eura“, navela je Vučković.

"Kod Metkovića bi vodovod trebalo dobiti 7.204 stanovnika"
U Opuzenu je dodijeljen i ugovor u nastavku financiranja projekta „Razvoj vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Metković“, a ministrica Vučković podsjetila je kako je u mandatu Vlade Andreja Plenkovića za projekte vodnoga gospodarstva na području Dubrovačko-neretvanske županije ukupno uloženo 210,3 milijuna eura.

„U sklopu razvoja aglomeracije Metković planirana je izgradnja i rekonstrukcija oko 17 kilometara mreže javne vodoopskrbe, 46 kilometara mreže odvodnje otpadnih voda te izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Metković te pripadnog postrojenja. Omogućava i povećanje priključenosti na sustav javne odvodnje sa sadašnjih 46 na 89 posto, a planirano je priključenje 7.204 novih stanovnika“, naglasila je ministrica Vučković i dodala kako se dovršetak projekta očekuje do kraja godine.
www.index.hr

Uz prošireni krčki LNG terminal, energetska tranzicija Hrvatske treba voditi k razvoju obnovljivih izvora energije, pogotovo geotermalnih, rečeno je u srijedu na konferenciji Jutarnjeg lista Energetika 2025. - Vizija energetske budućnosti Hrvatske.

Investicija u LNG terminal osigurava diversifikaciju izvora energije i čini Hrvatsku snažnim regionalnim čvorištem, rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

No, dodao je kako se mora provesti energetska tranzicija te je za iduće tri godine u planu instalacija više od 2.500 megavata iz obnovljivih izvora energije, što uključuje energiju sunca, vjetra, a posebno geotermalne izvore.

Rekao je da Ministarstvo gospodarstva novim projektima vezanim uz obnovljive izvore želi omogućiti priključenje na mrežu uz fleksibilne ugovore, što zagovara i EU.

Već sada je moguća gradnja 1.200 megavata projekata iz obnovljivih izvora koji imaju sve uvjete za gradnju, rekao je i dometnuo da realizacija stoji iz njemu nerazumljivih razloga.

Vezano uz geotermalnu energiju, rekao je da je uz tu vrstu energije već do sada aplicirano više od 80 milijuna eura iz EU-ovih fondova.

Smatra da geotermalna energija ima snažan potencijal zbog stabilnosti, pouzdanosti i ekoloških prednosti.

Spomenuo je i nuklearnu energiju za koju smatra da se ne smije isključiti iz energetskog scenarija Hrvatske.

Drži da energetska tranzicija zahtijeva modernizaciju infrastrukture, dodavši kako je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurano više od pola milijarde eura za revitalizaciju i realizaciju proširenja elektroenergetskog sustava.

Već smo dosad postigli mnogo. Primjerice, kroz program REPowerEU, kojim smo značajno smanjili ovisnost o ruskim fosilnim gorivima, dok smo istodobno napredovali u provedbi zelene tranzicije. Prošle godine, udio obnovljivih izvora u našem elektroenergetskom miksu povećao se na gotovo 45 posto, istaknuo je Dan Jørgensen, povjerenik Europske komisije za energetiku.

Nema mjesta panici zbog američkih sankcija NIS-u
Član Uprave Janafa Vladislav Veselica kaže da Hrvatska ima dobru energetsku budućnost, pogotovo vezano uz električnu energiju i derivate.

Osvrnuvši se na probleme koje je Janafu donijelo uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), Veselica je rekao da nema mjesta panici.

Pri prvim najavama mogućih sankcija u koordinaciji s Vladom angažirali smo ozbiljan odvjetnički ured u Washingtonu koji je službeno predao zahtjev za dobivanje licence, koja bi značila da se ugovor koji je potpisan s NIS-om može konzumirati i plaćati po njemu. Poduzimamo sve radnje kako bismo tu licencu dobili do 27. veljače ove godine, rekao je Veselica.

Janaf je prema njegovim riječima stabilna i financijski dovoljno kapacitirana kompanija koja može izdržati sve okolnosti, čak i najcrnji scenarij.

Janaf putem svoje naftovodne mreže osigurava 90 posto potreba Republike Srbije za sirovom naftom.

Ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić smatra da Hrvatska napreduje u zelenoj energetskoj tranziciji, u pojedinim sektorima čak i jako dobro, iznad prosjeka EU-a.

S druge strane, postoje sektori u kojima je podbacila, prije svega prometnom gdje je i dalje vrlo mala elektrificiranost vozila. Stoga smatra kako se treba puno snažnije krenuti u elektrifikaciju prometnog sektora i širu uporabu biogoriva.

Nužnim smatra i bolju energetsku izolaciju zgrada, odnosno poboljšanje energetske učinkovitosti radi smanjenja potrošnje.

Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan istaknuo je da Hrvatska obiluje geotermalnim potencijalom, osobito u panonskoj regiji te da je po tome posebna u Europi.

Ubrzavanje projekata je zakonska obveza Ministarstva
Neki od projekata obnovljivih izvora energije predugo čekaju jer Hera nije definirala iznos troška priključivanja na mrežu, kažu u Udruzi Obnovljivih izvora, ali i dodaju da Ministarstvo od 2022. ima zakonsku obvezu ubrzavati projekte.

Tu se zadužuje Ministarstvo gospodarstva, tada je bilo Ministarstvo gospodrastva i održivog razvoja da u koordinaciji s Hopsom, s Herom, s HEP-om mora radit na ubrzanju projekata obnovljivih izvora energije. Konkretno je imenovana solarna energija, s obrzirom da je Hrvatska zadnja u Europi po instaliranim solarnim kapacitetima, tako da ima alata, rekla je Maja Pokrovac, direktorica udruge Obnovljivi izvora energije Hrvatske.

Prema udjelu obnovljivih izvora energije u potrošnji od 29 posto, Hrvatska je iznad prosjeka Europske unije. Uz mnoge pozitivne pomake, imamo i sektore u kojima smo podbacili, a to su prije svega promet i njegova elektrifikacija te izolacija zgrada, sve radi smanjenja potrošnje energije.
www.vijesti.hrt.hr

Hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar i državni tajnik za energetiku Vedran Špehar na nedavnoj energetskoj konferenciji govorili su o potencijalu da Hrvatska, osim NE Krško, aktivnije koristi nuklearnu energiju. Pošto je neizvjesno hoće li Hrvatska kao suvlasnica NE Krško uopće biti uključena u moguću gradnju drugog bloka od 1000 MW u NE Krško, Šušnjar i Špehar su spominjali male modularne reaktore (SMR - Small Modular Reactor).

Riječ o eksperimentalnoj nuklearnoj tehnologiji SMR-a koja se intenzivno razvija u SAD-u, Rusiji i Kini. SMR tehnologija je izrazito sigurna za korištenje jer se za hlađenje reaktora koriste rastaljene soli i metali što je velika razlika u odnosu na klasične konvencionalne reaktore koji koriste vodu za hlađenje. Kod nekontroliranog rada reaktora koji koristi vodu za hlađenje dolazi do intenzivnog generiranja vodene pare i raspada vode na vodik i kisik nakon čega vodena para pod tlakom eksplodira. Eksplozija reaktora Černobil i Fukushima je zapravo eksplozija vode kao radne tvari, a ne eksplozija nuklearnog goriva pa ako se za hlađenje reaktora koristi nešto što nije voda onda nuklearni reaktor postaje potpuno sigurna tehnologija.

Trenutno u svijetu rade samo tri mala nuklearna reaktora a tehnologiju komercijalno posjeduju samo Rusija i Kina. To su jedno i jedino plutajuće na ruskom Dalekom istoku, koje opskrbljuju strujom i toplinom manji grad Pevek a postrojenje je poznato kao 'Akademik Lomonosov', i u radu je od 2020. Tu su i dva kineska SMR snage 200 MW, koji kao gorivo koriste grafitne kuglice, a od kraja 2023. rade u provinciji Shandong. Dok je Rusija sama razvila tehnologiju, kineski SMR temelji se na njemačkoj tehnologiji iz 1980-ih.

Više od 80 modela i koncepata
Prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), Argentina je također u naprednoj fazi izgradnje svog prvog SMR-a. Nekoliko postojećih i novih zemalja u području nuklearne energije već provodi istraživanje i razvoj SMR-a, a prema IAEA-i postoji više od 80 SMR modela i koncepata diljem svijeta.

SMR-ovi uključuju napredne nuklearne reaktore koji imaju do 300 MW snage, što je otprilike trećina ili manje od snage konvencionalnih nuklearnih reaktora. Izuzetak je Rolls-Royceova tehnologija koja ima kapacitet od 470 MW. Među prednostima SMR elektrana navode se brzina gradnje i njihova cijena. Westinghouseov (graditelj NE Krško) mali reaktor AP 300 od 300 MW stoji prema medijskim napisima oko milijardu eura, dok se izgradnja bloka JEK 2 od 1000 MW procjenjuje na oko 10 milijardi.

Tehnologija je još daleko od zrelosti i cjenovne konkurentnosti. Troškovi postrojenja trebali bi pasti za pet do 15%, u odnosu na trenutni izračun od 7.500 USD/kW instaliranog kapaciteta. Procjenjuje se da bi trebalo instalirati 50 do 100 postrojenja istog dizajna prije nego što bi troškovi ove vrste postrojenja pali i tehnologija postala komercijalno konkurentna. Procjenjuje se da bi u sljedećih 25 godina trebalo uložiti 800 do 900 milijardi USD u izgradnju 150-160 GWe SMR kapaciteta, prema današnjim cijenama. Državne potpore trebale bi biti na razini 150 mlrd. USD ili 6 milijardi. USD godišnje.

Problematično gorivo - iz Rusije
SMR-ovi imaju svoje prednosti, no glavni problem je gorivo. Mnogi napredni dizajni reaktora, uključujući male modularne reaktore, zahtijevat će gorivo visoke razine obogaćenog urana (tzv. HALEU), koje se kreće od 5 do 20 posto urana-235 — iznad razine od 5 posto koja pokreće većinu nuklearnih elektrana u pogonu.

To gorivo sada proizvodi samo Rusija, a SAD je startao program njegove proizvodnje iz rashodovanih bojevih glava nuklearnog oružja, u kojima se koristi više od 20 % urana, koje će miješati s osiromašenim uranom. Program je tek na početku a kapacitet je manji od tone godišnje, s perspektivom rada sa šest tona sirovine do 2027.. Podaci su vojna tajna.

Tehnologija postaje zanimljiva i za privatne investicije, budući da su nedavno tehnološki div Google i najveći online trgovac Amazon objavili da zajedno s partnerima razvijaju vlastite SMR-ove koji će se koristiti za napajanje njihovih velikih i energetski intenzivnih podatkovnih centara. Očekuje se da će reaktori početi s radom u sljedećem desetljeću. Razvoj malih modularnih nuklearnih elektrana podupire i Europska komisija u sklopu koje djeluje javno-privatni European Industrial Alliance for SMRs. Devet europskih projekata odabrano je sredinom listopada, od malih SMR-ova koji bi radili kao centralne toplane (Finska) do većih SMR-ova u Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Poljskoj.

Na primjer, nakon što je češko tijelo za tržišno natjecanje blokiralo potpisivanje ugovora za novu jedinicu nuklearne elektrane snage 1 GW s južnokorejskim KHNP-om, češka je vlada objavila da je državni energetski div ČEZ, koji posjeduje i upravlja češkim nuklearnim postrojenjima, kupuje udio u tvornici Rolls-Royce SMR. Riječ je o podružnici britanske zrakoplovne i obrambene tvrtke koja već razvija tehnologiju malih modularnih reaktora.

Cijena je stvar pregovora
Luka Snoj, voditelj odjela za fiziku reaktora u Institutu Jožef Štefan (IJS) na pitanje o cijeni SMR-ova kaže da je ne može komentirati jer ona ovisi o pregovorima. AP300 je još uvijek u fazi planiranja, dok je AP100 već operativan ili izgrađen. SMR-ovi poput Westinghouse AP300 stvarno imaju prednost jer se po njemu izrađuju brže i s nižim početnim troškovima u usporedbi s velikim nuklearnim elektranama. Razlika u cijeni je zbog veličine, složenosti i troškova financiranja većih objekata. Osim toga, SMR-ovi nude veću fleksibilnost financiranja jer se mogu graditi u manjim fazama, dok velike nuklearne elektrane zahtijevaju velika jednokratna investicija. Što se tiče sigurnosti, SMR-ovi nude poboljšanja zbog manje količine goriva i ugrađenih pasivnih sigurnosnih sustava.

Očekuje se da će izgradnja SMR-ova biti jednostavnija i brža zbog standardizacije komponenti i masovne proizvodnje u tvornicama. Prednost SMR-a je u njihovoj modularnosti jer se mogu graditi postupno, što omogućuje prilagodbu potrebama za električnom energijom i lakše financiranje.

Kao prednost Luka Snoj navodi i fleksibilnost lokacije. "Zbog svoje manje veličine, SMR-ovi mogu raditi u područjima koja nisu pogodna za velike nuklearne elektrane. Odnosno, tamo gdje nema snažnih električnih mreža za prijenos energije", objašnjava, dodajući da su SMR-ovi projektirani i s montažnom modularnom konstrukcijom, što omogućuje bolju standardizaciju komponenti. To pojednostavljuje postupak licenciranja i omogućuje brže nadogradnje s manje prilagodbi specifičnih za lokaciju“, rekao je za RTV Slovenije.
www.energetika-net.com

Nadolazeća tehnološka revolucija u automatizaciji procesa pomoću umjetne inteligencije, posebice brzi razvoj generativne umjetne inteligencije, imati će značajne učinke na rast produktivnosti, ali nedvosmisleno negativne učinke na zapošljavanje, zahvaljujući automatizaciji mnogih zadataka i poslova.

Kada je riječ o rastu produktivnosti, utjecaj umjetne inteligencije može djelovati kroz dva različita kanala: automatiziranje zadataka u proizvodnji roba i usluga i u proizvodnji novih ideja.

Kada su Erik Brynjolfsson i njegovi koautori nedavno ispitivali utjecaj generativne umjetne inteligencije na agente korisničke službe u američkoj softverskoj tvrtki, otkrili su da se produktivnost među radnicima s pristupom umjetnoj inteligenciji povećala za gotovo 14% u prvom mjesecu korištenja, a zatim se stabilizirala na približno 25% višoj razini nakon tri mjeseca.

Drugo istraživanje otkriva slično snažno povećanje produktivnosti među raznolikom skupinom stručnih radnika, pri čemu radnici s nižom produktivnošću doživljavaju jače početne učinke, čime se smanjuje nejednakost unutar poduzeća.

Revolucija umjetne inteligencije trebala povećati ukupni rast produktivnosti
Prelazeći s mikro na makro razinu, u dokumentu iz 2024. godine razmatrali smo dvije alternative za procjenu utjecaja umjetne inteligencije na potencijalni rast tijekom sljedećeg desetljeća. Prvi pristup iskorištava paralelu između revolucije umjetne inteligencije i prošlih tehnoloških revolucija, dok drugi slijedi okvir Darona Acemoglua koji se temelji na zadacima, a koji razmatramo u svjetlu dostupnih podataka iz postojećih empirijskih studija.

Na temelju prvog pristupa, procjenjujemo da bi revolucija umjetne inteligencije trebala povećati ukupni rast produktivnosti za 0.8-1.3 postotna boda godišnje tijekom sljedećeg desetljeća. Slično, koristeći Acemogluovu formulu temeljenu na zadacima, ali s vlastitim čitanjem novije empirijske literature, procjenjujemo da bi umjetna inteligencija trebala povećati agregatni rast produktivnosti između 0.07 i 1.24 postotna boda godišnje, s medijanom procjene od 0.68. Za usporedbu, Acemoglu predviđa povećanje od samo 0.07 postotnih bodova.

Štoviše, naš procijenjeni medijan trebalo bi smatrati donjom granicom, jer ne uzima u obzir potencijal umjetne inteligencije da automatizira proizvodnju ideja. S druge strane, naše procjene ne uzimaju u obzir da potencijalne prepreke rastu, osobito nedostatak konkurencije u raznim segmentima vrijednosnog lanca umjetne inteligencije, koje već kontroliraju superzvijezde digitalne revolucije.

Što je s implikacijama umjetne inteligencije na ukupno zapošljavanje?
U novoj studiji podataka na razini francuskih tvrtki prikupljenih između 2018. i 2020. pokazujemo da je usvajanje umjetne inteligencije pozitivno povezano s povećanjem ukupne zaposlenosti i prodaje na razini poduzeća.

Ovo je otkriće u skladu s najnovijim studijama o učincima automatizacije na potražnju za radnom snagom na razini poduzeća i podupire mišljenje da usvajanje umjetne inteligencije potiče povećanje produktivnosti pomažući tvrtkama da prošire opseg svog poslovanja.

Čini se da je ovaj učinak produktivnosti jači od potencijalnih učinaka umjetne inteligencije na zamjenu (pri čemu umjetna inteligencija preuzima zadatke povezane s određenim vrstama poslova i radnika, čime se smanjuje potražnja za radnom snagom). Smatramo da je utjecaj umjetne inteligencije na potražnju za radnom snagom pozitivan čak i za zanimanja koja se često klasificiraju kao osjetljiva na automatizaciju, kao što su računovodstvo, telemarketing i tajnički poslovi.

Naravno, dok određene upotrebe umjetne inteligencije (kao što je digitalna sigurnost) dovode do pozitivnog rasta zaposlenosti, druge upotrebe (administrativni procesi) imaju tendenciju manjih negativnih učinaka. No čini se da te razlike proizlaze iz različitih upotreba umjetne inteligencije, a ne iz inherentnih karakteristika zahvaćenih zanimanja.

Usporavanje tempa usvajanja umjetne inteligencije vjerojatno bi bilo samoporažavajuće
Sve u svemu, glavni rizik za radnike je da će ih istisnuti radnici u drugim tvrtkama koje koriste umjetnu inteligenciju, a ne izravno umjetna inteligencija. Usporavanje tempa usvajanja umjetne inteligencije vjerojatno bi bilo samoporažavajuće za domaće zapošljavanje, jer će se mnoge tvrtke natjecati međunarodno s onima koji usvajaju umjetnu inteligenciju.

Iako naše tumačenje podataka pokazuje da bi umjetna inteligencija mogla potaknuti rast i zapošljavanje, ostvarenje tog potencijala zahtijevat će odgovarajuće reforme politike. Na primjer, politika tržišnog natjecanja mora osigurati da tvrtke superzvijezde koje dominiraju gornjim segmentima vrijednosnog lanca ne guše ulazak novih inovatora.

Naša vlastita studija otkriva da su oni koji usvajaju umjetnu inteligenciju većinom puno veći i produktivniji od onih koji je ne usvajaju, što sugerira da su oni koji su već na vrhu pozicionirani da budu najveći dobitnici revolucije umjetne inteligencije.

Kako bismo izbjegli povećanu tržišnu koncentraciju i ukorijenjenu tržišnu moć, moramo poticati manje tvrtke na usvajanje umjetne inteligencije, što se može postići kombinacijom politike tržišnog natjecanja i odgovarajuće industrijske politike koja poboljšava pristup podacima i računalnoj snazi.

Kako bi se povećao potencijal zapošljavanja umjetne inteligencije i smanjili njezini negativni učinci na radnike, širok pristup visokokvalitetnom obrazovanju, zajedno s programima osposobljavanja i aktivnim politikama tržišta rada, bit će ključan.

Budućnost cijelih zemalja i gospodarstava ovisit će o njihovoj volji i sposobnosti da se tome prilagode.

@Project Syndicate

4,6 milijuna eura je predviđeno za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš i smanjivanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranih stakleničkih plinova. Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luku Balena prisustvovali su uručenju ugovora kojima se dodjeljuju sredstva za projekte uklanjanja otpada odbačenog u okoliš (tzv. “divlja odlagališta”) i za projekte smanjivanja potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranih stakleničkih plinova.

„Uručili smo ugovore vrijedne 4,6 milijuna eura za 60 projekata koji se odnose na provedbu projekata kojima će se postojeći klimatizacijski sustavi zamijeniti energetski učinkovitijima s manjom emisijom štetnih tvari, te saniranje tzv. divljih odlagališta, s ukupnom vrijednosti investicija od gotovo 7 milijuna eura. U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ministarstvo će nastaviti usmjeravati sredstva prema projektima koji donose stvarne i mjerljive rezultate te pomagati lokalnim sredinama da naprave potrebne korake za zelenu tranziciju. Ministarstvo i Fond su na svojim stranicama objavili indikativni plan javnih poziva i natječaja za 2025. godinu pa možemo najaviti kako će raznim korisnicima za projekte zelene tranzicije biti dostupno ukupno više od 650 milijuna eura. Sufinancirat će se projekti vezani za gospodarenje otpadom, kvalitetu zraka, dekarbonizaciju i prelazak na kružno gospodarstvo, što je strateški cilj ovog ministarstva“, istaknula je ministrica Vučković.

Danas uručeni ugovori sklopljeni su s korisnicima koji su se uspješno prijavili na javne pozive Fonda iz 2024. godine. Za sufinanciranje uklanjanja otpada odbačenog u okoliš odnosno sanaciju “divljih odlagališta” sredstva je dobila 31 lokalna jedinica.
U sanaciju predviđenih lokacija ukupno će biti uloženo 3,7 milijuna eura, za što je Fond namijenio 2,5 milijuna eura bespovratnih sredstava. Projektima smanjivanja potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranih stakleničkih plinova dodijeljeno je nešto više od 2 milijuna eura kroz 29 ugovora za troškove nove, energetski učinkovitije i ekološki prihvatljivije opreme vrijedne oko 3,1 milijun eura.
„U protekle 4 godine Fond je financirao sanaciju gotovo 200 divljih odlagališta s 14,1 millijun eura te je s još 6,8 milijuna eura podržao 75 projekata zamjene rashladnih tvari u zgradama javnog sektora. Oba programa važna su i za kvalitetu zraka o kojoj u posljednje vrijeme sve više vodimo računa, ali i čistoću okoliša te zdravlje građana“, kazao je direktor Fonda Balen te najavio kako Fond i ove godine nastavlja s uspješnim programima.

Nakon uručenja ugovora, posebnu zahvalu iskazali su ravnatelj Studentskog centra u Zagrebu Mario Župan i gradonačelnik Grada Raba Nikola Grgurić koji su se složili u tome da svaki projekt treba biti dio šire priče u loklanoj zajednici.
www.mzozt.gov.hr

Tri vrhunske tehnološke tvrtke OpenAI, SoftBank i Oracle objavile su da će osnovati novu tvrtku pod nazivom Stargate za razvoj infrastrukture umjetne inteligencije u Sjedinjenim Državama vrijednosti do 500 mlrd $. SAD želi osigurati prevlast i dominaciju u novom tehnološkom području umjetne inteligencije koja traži enormne količine električne energije za svoj rad te samo iz tog razloga SAD baca sve svoje poker karte u proizvodnju i generiranje jeftine električne energije. Prethodno je novi predsjednik SAD-a Donald Trump izdao set novih izvršnih uredbi koje su omogućile ovim investitorima da provedu u naum ovu gigantsku investiciju. 

Set izdanih izvršnih predsjedničkih uredbi:
- ukinuta je uredba koja ograničava razvoj umjetne inteligencije u SAD-u koju je izdao Joe Biden
- ukinuto je članstvo SAD-a u pariškom klimatskom dogovoru vezano na emisije CO2 zbog velikih troškova CO2 naknada
- omogućene su investicije SAD-a u fosilna goriva ugljen, naftu i zemni plin s niskom cijenom generirane električne energije u odnosu na obnovljivu energiju
- planira se povećati iskapanje ugljena, crpljenje nafte i zemnog plina na teritoriju SAD-a da se osigura samodostatnost SAD-a o uvezenoj energiji
- planiraju se aktivirati energetski projekti iskorištavanja potencijala Aljaske te crpljenje rezervi nafte i zemnog plina
- ukinuta su ograničenja zaštite okoliša kojima su blokirani brojni projekti korištenja fosilnih goriva

Sve navedene izvršne uredbe novog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa su planirane u smjeru da osiguraju SAD-u dominaciju u novom tehnološkom sektoru AI umjetne inteligencije. Namjera ove grupe poslovnih ljudi je da koriste električnu energiju koja ima najmanju ulaznu vrijednost da se smanji što više rashodovna strana poslovanja servisa umjetne inteligencije AI. Skupina poslovnih ljudi preuzela je vlast u SAD-u te je njihov način razmišljanja dijametralno suprotan od klasičnih karijernih političara koje možemo vidjeti u drugim zemljama i to pogotovo u birokratskim strukturama Europske Unije. Donald Trump je izvršio zaokret u energijskoj politici SAD-a za 180° kako je i najavljivao tijekom svoje predizborne kampanje.

Izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman, izvršni direktor SoftBanka Masayoshi Son i predsjednik Oraclea Larry Ellison pojavili su se u Bijeloj kući zajedno s predsjednikom Donaldom Trumpom kako bi najavili tvrtku "Stargate" koju je Trump nazvao "najvećim infrastrukturnim projektom umjetne inteligencije u povijesti".

Ove tri tvrtke će zajedno s drugim partnerima za početak projekta uložiti 100 milijardi dolara, a planiraju uložiti do 500 milijardi dolara u "Stargate" u nadolazećim godinama. Očekuje se da će projekt "Stargate" stvoriti 100.000 radnih mjesta u SAD-u, rekao je Trump.

The Stargate će izgraditi "fizičku i virtualnu infrastrukturu za napajanje sljedeće generacije AI-a", uključujući podatkovne centre diljem zemlje, rekao je Trump. Ellison je rekao da je prvi projekt grupe od 1 milijun četvornih stopa već u izgradnji u Teksasu.

Čelni ljudi tvrtki koje se bave umjetnom inteligencijom već mjesecima oglašavaju upozorenja da je potrebno više podatkovnih centara, kao i čipova te izvora električne energije te vode za održavanje sustava, kako bi se potaknule njihove ambicije u području umjetne inteligencije u nadolazećim godinama.

"Mislim da će ovo biti najvažniji projekt ove ere", rekao je Altman. "Ne bismo mogli ovo učiniti bez vas, gospodine predsjedniče."

Oracle je jedan od najvećih američkih operatera podatkovnih centara. A SoftBank ima dovoljno novca potrebnog za financiranje širenja infrastrukture umjetne inteligencije, za koju se očekuje da će stajati milijarde dolara.

Altman je prethodno pozvao američke dužnosnike da pomognu u izgradnji te infrastrukture kako bi osigurali da Sjedinjene Države ostanu ispred Kine u utrci u naoružanju umjetne inteligencije, s obzirom na to da je umjetna inteligencija spremna utjecati na sve, od gospodarstva do vojnih sposobnosti. Izvršni direktor OpenAI-ja također se navodno sastao s izvršnim direktorom Softbanka Masayoshijem Sonom prošle godine kako bi zatražio ulaganja u nove tvornice poluvodiča za izgradnju AI čipova.

Altman, koji je u ponedjeljak prisustvovao Trumpovoj inauguraciji, rekao je za Fox News prošli mjesec kako vjeruje da će Trump "biti vrlo dobar" u privlačenju ulaganja u infrastrukturu umjetne inteligencije u Sjedinjenim Državama i rekao da se "veseli suradnji sa svojom administracijom na tome".

"Infrastruktura u Sjedinjenim Državama je super važna, AI se malo razlikuje od drugih vrsta softvera po tome što zahtijeva ogromne količine infrastrukture, energije, računalnih čipova, podatkovnih centara, a mi to moramo izgraditi ovdje i moramo biti sposobni imati najbolju AI infrastrukturu na svijetu kako bi mogli biti vodeći s tehnologijom i mogućnostima,” rekao je Altman u intervjuu.

OpenAI je rekao da ulaganje u američku infrastrukturu umjetne inteligencije može osigurati da američki alati umjetne inteligencije nadmaše kinesku tehnologiju, kao i stvaranje novih američkih radnih mjesta i gospodarskih prilika, te je apelirao na američku vladu da stvori "temeljnu strategiju da osigura ulaganja u infrastrukturu koristi najvećem mogućem broju ljudi i maksimizira pristup umjetnoj inteligenciji.” U sažetku izjave OpenAI-a se procjenjuje da postoji "175 milijardi dolara u globalnim fondovima koji čekaju ulaganja u projekte umjetne inteligencije." "Ako SAD ne privuče ta sredstva, ona će teći u projekte koje podržava Kina jačajući globalni utjecaj kineskih komunističkih partija", rekla je tvrtka.

Oracle je u izjavi rekao da će projekt Stargate “osigurati američko vodstvo u umjetnoj inteligenciji, stvoriti stotine tisuća američkih radnih mjesta i generirati golemu ekonomsku korist za cijeli svijet. Ovaj projekt ne samo da će podržati ponovnu industrijalizaciju Sjedinjenih Država, već će također pružiti stratešku sposobnost za zaštitu nacionalne sigurnosti Amerike i njenih saveznika.”

SoftBank će imati financijsku odgovornost za Stargate, a OpenAI će imati operativnu odgovornost. Četvrti partner, MGX, također doprinosi financiranjem. SoftBank-ov voditelj bit će predsjednik Stargatea, rekao je OpenAI.

Novi predsjednici i novoizabrani predsjednici često su zajedno s tvrtkama najavljivali golema ulaganja u SAD kako bi promicali navodno ponovno rođenje američke industrije. Ali njihov uspjeh u karijeri je nedvosmislen.

Trump je 2017. s Foxconnom najavio veliku tvornicu elektronike u Wisconsinu vrijednu 10 milijardi dolara za koju se očekuje da će otvoriti 13.000 radnih mjesta. Ali tvrtka je na kraju odustala od većine svojih planova za objekt i visokotehnološke proizvode koje je namjeravala izgraditi. Tvrtka je 2021. rekla da će uložiti samo 672 milijuna dolara u revidirani ugovor koji bi stvorio manje od 1500 radnih mjesta.

Foxconn je rekao da je uložio milijardu dolara u državu, međutim, i dalje ima veliku tvornicu za podatkovne poslužitelje s više od 1000 zaposlenika. Ali objekt koji je Trump najavio postao je Microsoftov podatkovni centar koji ima za cilj trenirati zaposlenike i proizvođače kako najbolje koristiti umjetnu inteligenciju.

Trump je u ponedjeljak također poništio izvršnu naredbu koju je donio bivši predsjednik Joe Biden 2023. godine, a koja je imala za cilj praćenje i reguliranje rizika AI.
www.edition.cnn.com

Artificial Intelligence / AI ili umjetna iteligencija je stvorena da uvede eru izuzetnog ekonomskog rasta i učinkovitosti. Automatizirajući složene zadatke, poboljšavajući donošenje odluka i potičući inovacije u svim industrijama, sustavi umjetne inteligencije imaju potencijal revolucionirati sektore poput zdravstva, financija i proizvodnje. 

Ali ekspanzija umjetne inteligencije zahtijevat će ogromne količine nove energije, što daleko nadmašuje trenutne potrebe modernog računalstva. Na primjer, dok jedno Google pretraživanje koristi oko 0,3 watt-sata energije, ChatGPT pretraživanje troši oko 2,9 watt-sati – gotovo deset puta više.

Ispunjavanje ovih rastućih energetskih zahtjeva potaknut će povećani razvoj procesora i znatan rast prateće infrastrukture, uključujući fizičke podatkovne centre, proizvodnju energije i hlađenje podatkovnih centara.

Očekuje se da će se taj rast ubrzati. Predviđa se da će se potražnja za energijom za podatkovne centre utrostručiti od 2022. do 2030. Do sljedećeg desetljeća podatkovni centri trošit će oko 9% energije električne mreže SAD-a, pri čemu će više od polovice toga podržavati generativnu umjetnu inteligenciju.

Ovaj porast potrošnje energije postavlja kritična pitanja za investitore: Kako ćemo generirati energiju potrebnu za napajanje podatkovnih centara, kako osigurati potrebnu nekretninu za dodatnu opremu i koje ćemo prepreke morati prevladati tijekom ove tranzicije?

Kako se napajaju podatkovni centri?
Podatkovni centri ključni su za napredak umjetne inteligencije. Ne samo da ti objekti pružaju ogromnu računalnu snagu, pohranu podataka i brzu obradu potrebnu za pokretanje složenih AI algoritama, već također obučavaju modele i rukuju golemim količinama podataka na koje se AI aplikacije oslanjaju.

Gotovo svi podatkovni centri rade na struju, zbog čega je nužno imati električne instalacije u blizini. Ove komunalne tvrtke svoju energiju nabavljaju iz mješavine obnovljivih izvora energije i prirodnog plina.

Unatoč tome što su se mnogi operateri velikih podatkovnih centara obvezali na neutralnost ugljika, visoki zahtjevi ovih objekata – koji imaju skoro vršni kapacitet tijekom dana – znači da obližnji obnovljivi izvori energije nisu dovoljni da zadovolje zahtjeve za električnom energijom. Kako bi to kompenzirali, operateri se često okreću prirodnom plinu, najčešćoj tehnologiji fosilnih goriva koja je dostupna na većini lokacija u SAD-u.

Kao rezultat toga, sunce, vjetar i plin igrat će veliku ulogu u revoluciji umjetne inteligencije. Procjenjuje se da će do 2030. potražnja za solarnom energijom i vjetrom porasti za 20%, odnosno 39%, uz rast potražnje za prirodnim plinom za oko 4%. Konačni rezultat je zajednički energetski teret u srednjoročnom razdoblju, pri čemu plin i obnovljivi izvori energije čine oko 50% potreba za električnom energijom do 2030.

Međutim, očekuje se da će konkretni ciljevi neto emisija u velikim tehnološkim tvrtkama dugoročno ubrzati rast obnovljive energije. Za ove glavne igrače, jednostavno kupovanje nečiste električne energije iz mreže neće biti dovoljno da zadovolje ciljeve čiste energije.

Kako bi ispunile ESG ciljeve, tvrtke će morati razviti sveobuhvatnu ugljično neutralnu strategiju koja nadoknađuje emisije obnovljivim izvorima energije. Iako to može uključivati ​​instaliranje proizvodnje na licu mjesta ili kupnju certifikata za obnovljivu energiju (REC) ili tarifa za zelenu energiju od komunalnih poduzeća, virtualni ugovori o kupnji električne energije (PPA) postali su omiljena opcija za tehnološke tvrtke.

Ovu praksu – koja se događa kada tvrtke kupuju kredite za obnovljivu energiju od imovine koja bi mogla biti u drugoj mreži – koristilo je 70% svih kompanija u prvoj polovici 2024.

Gdje ih možemo izgraditi?
Određivanje mjesta izgradnje podatkovnog centra ovisi o nekoliko čimbenika: pravovremenim dozvolama za priključke na struju, blizini urbanih čvorišta i izvora napajanja za generativne AI upite, državnim subvencijama, pristupu optičkoj infrastrukturi i ciljevima nulte mreže.

Unatoč ovim različitim razmatranjima, troškovi proizvodnje električne energije i dostupnost ostaju najvažniji. Ako struja nije dostupna, podatkovni centar se ne može izgraditi. Izvori vode također su značajni – tipični podatkovni centar srednje veličine u SAD-u troši oko 300.000 galona vode dnevno, što je ekvivalentno potrošnji 300 kućanstava.

Zbog svoje blizine velikim gradovima, pristupa pouzdanoj, pristupačnoj energiji i poslovnom okruženju, regija Pennsylvania-New Jersey-Maryland (PJM) ostaje ključno područje za razvoj podatkovnih centara. U ovoj regiji kojom dominira Sjeverna Virginia nalazi se 25% podatkovnih centara u SAD-u od 2022. i predviđa se da će potaknuti 41% ukupnog rasta podatkovnih centara.

Ali ključna ograničenja PJM-a – kao što su skokoviti troškovi nekretnina i ograničen pristup sjeveroistoka jeftinim obnovljivim izvorima energije – mogla bi uzrokovati pomak razvoja podatkovnog centra na druga područja u budućnosti. Na primjer, Srednji zapad ne mora nabavljati prirodni plin isključivo iz Appalachia, poput regije PJM, i mogao bi tražiti izvore plina u više područja, poput Stjenjaka ili Kanade. Teksas i jugoistočna regija, iako im često nedostaje blizina glavnih mreža, mogli bi imati koristi od vlada koje podržavaju dugolinijske naftovode i razvoj infrastrukture za naftu i plin.

Međutim, usporedba regionalnih razlika često ne uspijeva uzeti u obzir mišljenja građana koji imaju zadatak snositi financijski teret nadogradnje mreže. Uobičajeno, kada se dodaju sredstva nove generacije, poput onih koja napajaju isključivo podatkovne centre, komunalna poduzeća raspoređuju troškove na sve korisnike.

To je dovelo do rastućeg pitanja pravednosti: trebaju li samo podatkovni centri snositi te troškove ili ih treba podijeliti na opću korisničku bazu? Osim toga, dodavanje više generatora moglo bi povećati cijene roba, neizravno povećavajući troškove za sve. Balansiranje ovih čimbenika ključno je za određivanje tko bi u konačnici trebao platiti i gdje bi trebali biti smješteni podatkovni centri.

Utjecaj uskih grla
Iako su nadogradnje mreže neophodne, neće biti lake. Snažno protivljenje državnih i lokalnih dionika koji su protiv fosilnih goriva i dalje predstavljaju značajan izazov za razvoj plinske infrastrukture. Druge regije oklijevaju dodati solarne i vjetroelektrane, navodeći brige za okoliš i pouzdanost.

Međutim, uska grla mreže i problemi s opskrbom opremom – koji dovode do duljeg vremena odobrenja i isporuke – ostaju glavne prepreke rastu podatkovnog centra. Trenutno je kritična mrežna oprema poput transformatora i generatora zaostala dvije do tri godine. Pod pretpostavkom da se ovi dijelovi naruče na vrijeme, potrebno je otprilike tri do pet godina da se ispočetka izgrade novi projekti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije ili prirodnog plina.

Na primjer, tvrtka koja želi izgraditi podatkovni centar na sjeveroistoku mora uzeti u obzir nedostatak cjevovoda izgrađenih za prelazak Apalačkih planina. Iako zapadna Pennsylvania ima obilne zalihe prirodnog plina, ovo će usko grlo otežati izgradnju novog podatkovnog centra – što znači da bi tvrtka o kojoj je riječ morala tražiti operatere sa slobodnim kapacitetom.

Iako nema sumnje da će umjetna inteligencija tu i ostati, mnogo je još nepoznato o njenom uvođenju i budućem potencijalu. Sporije usvajanje AI aplikacija, smanjene potrebe za energijom za AI zadatke, poboljšanja energetske učinkovitosti u podatkovnim centrima i pojava alternativnih izvora energije mogli bi utjecati na generativnu potražnju za AI energijom i broj podatkovnih centara koje treba izgraditi.

Osim toga, ishod žestokih predsjedničkih izbora je poznat s novim predsjednikom Donaldom Trumpom koji će svojim politikama utjecati na savezne subvencije za obnovljive izvore energije i izdavanje dozvola i međupovezivanja za projekte prirodnog plina. Kakva god kretanja nastala u makroekonomskom ili političkom prostoru, jasno je da će podatkovni centri igrati sve kritičniju ulogu u podržavanju ove tehnologije, zbog čega je ključno za tvrtke i investitore da pažljivo planiraju svoje energetske strategije i uravnoteže rastuću potražnju za obradom podataka s održivom energijom .
www.mizuhogroup.com

Donald Trump počeo je izdavati izvršne uredbe u ponedjeljak nakon što je položio prisegu kao 47. predsjednik Sjedinjenih Država. Donald Trump je počeo svoj drugi mandat za potpisnim stolom unutar washingtonske Capital One Arene s članovima svoje obitelji, saveznicima iza njega na pozornici i mnoštvom MAGA pristaša u publici. Postoje ograničenja u pogledu onoga što predsjednik može zakonski učiniti putem izvršnih uredbi, a očekuje se da će mnoge Trumpove uredbe demokrati pokušati osporiti na sudu. Taj bi pravni proces mogao usporiti ili zaustaviti njihovu provedbu.

Trump opoziva Bidenovu izvršnu uredbu o rješavanju rizika od umjetne inteligencije AI
Američki predsjednik Donald Trump opozvao je izvršnu uredbu iz 2023. koju je potpisao Joe Biden kojom se nastojalo smanjiti rizike koje umjetna inteligencija predstavlja za potrošače, radnike i nacionalnu sigurnost. Bidenova uredba zahtijeva od programera AI sustava koji predstavljaju rizike za američku nacionalnu sigurnost, gospodarstvo, javno zdravlje ili sigurnost da podijele rezultate sigurnosnih testova s ​​američkom vladom, u skladu sa Zakonom o obrambenoj proizvodnji, prije nego što budu objavljeni javnosti.

Naredba je također uputila agencije da postave standarde za to testiranje i pozabave se povezanim kemijskim, biološkim, radiološkim, nuklearnim i kibernetičkim rizicima. Bidenova naredba uslijedila je jer američki zakonodavci nisu uspjeli usvojiti zakon kojim se postavljaju ograde za razvoj umjetne inteligencije. Platforma Republikanske stranke 2024. obećala je ukinuti naredbu za koju je rekla da sprječava inovacije umjetne inteligencije i dodala "Republikanci podupiru razvoj umjetne inteligencije koji je ukorijenjen u slobodi govora i ljudskom procvatu". Generativna umjetna inteligencija, koja može stvarati tekst, fotografije i videozapise kao odgovor na upite otvorenog tipa, potaknula je uzbuđenje, kao i strahove da bi neke poslove mogla učiniti zastarjelima ili imati druge negativne posljedice.

Biden je prošlog tjedna izdao zasebnu izvršnu naredbu za pružanje federalne potpore za rješavanje golemih energetskih potreba za brzorastuće napredne podatkovne centre AI, pozivajući na zakup federalnih lokacija u vlasništvu ministarstava obrane i energetike. Trump tu naredbu nije ukinuo.

Širenje američke proizvodnje energije, ukidanje Bidenovih ekoloških i klimatskih propisa
U naletu izvršnih uredbi usmjerenih na energijsku politiku, Trump je proglasio nacionalno izvanredno stanje kako bi proširio proizvodnju prirodnih resursa, uveo pravila koja su imala za cilj ubrzati prijelaz na električna vozila i ukinuo ograničenja na izvoz ukapljenog prirodnog plina. Izvršna uredba o Aljasci podržala povećanje proizvodnje te izvoz ukapljenog prirodnog plina te proizvodnju nafte i kritičnih minerala.

Druga slična uredba privremeno je zaustavila prodaju zakupa vjetroelektrana na pučini u saveznim vodama i pauzirala odobravanje najmova, dozvola i zajmova za projekte energije vjetra na moru i na kopnu. Nalogom se također privremeno zabranjuje tvrtki Magic Valley Energy razvoj Lava Ridge Wind Projecta, najveće vjetroelektrane u Idahu. Iako je Trump dugo prezirao energiju vjetra, uredba je šira nego što su mnogi promatrači očekivali i sigurno će izazvati pravne izazove.

Memorandum je također uputio državnoj upravi da ponovno pokrene napore "za usmjeravanje više vode iz delte Sacramento-San Joaquin u druge dijelove države za korištenje tamošnjim ljudima kojima je očajnički potrebna pouzdana opskrba vodom". Kad su šumski požari ovog mjeseca prouzročili neviđena razaranja u Kaliforniji, Trump je pokušao povezati suhe hidrante u Los Angelesu sa svojim kritikama o državnom upravljanju distribucijom vode. Dok guverner Gavin Newsom tvrdi da su državni rezervoari u južnoj Kaliforniji bili puni, dugogodišnji Trumpov savezik pokrenuo je istragu o gubitku pritiska vode tijekom požara.

Povlačenje iz Pariškog klimatskog sporazuma
Predsjednik je potpisao pismo Ujedinjenim narodima za povlačenje Sjedinjenih Država iz Pariškog klimatskog sporazuma. Trump je isprva povukao Sjedinjene Države iz sporazuma tijekom svog prvog mandata, ali pod Bidenom mu se Sjedinjene Države ponovno pridružile. Izvršna uredba označila je drugi put da su se Sjedinjene Države povukle iz Pariškog sporazuma, nakon prethodnog povlačenja tijekom Trumpova prvog predsjedničkog mandata.

Stavljanje Amerike na prvo mjesto u međunarodnim sporazumima o okolišu je izvršna uredba koju je potpisao predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump 20. siječnja 2025., tijekom prvog dana svog drugog predsjedničkog mandata. Uredba je uputila trenutno povlačenje Sjedinjenih Država iz Pariškog sporazuma i drugih međunarodnih klimatskih obveza.

Izvršna uredba temeljila se na stajalištu Trumpove administracije da su Sjedinjene Države pokazale sposobnost postizanja i gospodarskog rasta i zaštite okoliša tržišnim pristupima koji izbjegavaju ograničavanje aktivnosti privatnog sektora. Na temelju toga, uredba je uputila veleposlanika Sjedinjenih Država u Ujedinjenim narodima da odmah obavijesti glavnog tajnika Ujedinjenih naroda o povlačenju SAD-a iz Pariškog sporazuma, koji se provodi prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC). Određeno je da ovo povlačenje stupa na snagu odmah nakon obavijesti. Također je uredba odredila prekid svih financijskih obveza Sjedinjenih Država preuzetih prema UNFCCC-u, uključujući Međunarodni plan financiranja klimatskih promjena SAD-a, zahtijevajući od Ureda za upravljanje i proračun da izda smjernice za oslobađanje zamrznutih sredstava u roku od deset dana.

Nalogom je uspostavljen postupak revizije koji zahtijeva da više saveznih ministarstava i agencija podnose izvješća o svojim radnjama prema opozivu politika koje se provode u okviru Međunarodnog plana financiranja klimatskih promjena. Također je uspostavio nove prioritete za međunarodne energetske sporazume, naglašavajući "ekonomsku učinkovitost, promicanje američkog prosperiteta, izbor potrošača i fiskalno ograničenje u svim inozemnim angažmanima koji se tiču ​​energetske politike".

Nekoliko ekoloških organizacija i istraživača klime izrazilo je trenutno i snažno protivljenje povlačenju SAD-a iz Pariškog sporazuma. Unija zabrinutih znanstvenika okarakterizirala je odluku kao "parodiju" koja je prednost dala dobiti industrije fosilnih goriva u odnosu na javno zdravlje i socijalnu skrb. Klub Sierra je naglasio moralnu obvezu Amerike da predvodi globalne napore za smanjenje emisija, posebno s obzirom na njen status najvećeg povijesnog emitera. Mnogi stručnjaci i analitičari također su izrazili zabrinutost zbog naloga koji je naveo druge nacije da preispitaju svoje međunarodne klimatske obveze.

Povlačenje Sjedinjenih Država iz Svjetske zdravstvene organizacije WHO
Povlačenje Sjedinjenih Država iz Svjetske zdravstvene organizacije izvršna je uredba koju je potpisao predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump 20. siječnja 2025., tijekom prvog dana svog drugog predsjedničkog mandata. Uredba je odredila povlačenje Sjedinjenih Država iz Svjetske zdravstvene organizacije. Ova izvršna uredba označila je drugi put da su Sjedinjene Države naredile povlačenje iz Svjetske zdravstvene organizacije.

Tijekom posljednje godine njegovog prvog predsjedništva i usred pandemije COVID-19, Trumpova administracija počela se povlačiti iz Svjetske zdravstvene organizacije u srpnju 2020. U to je vrijeme Donald Trump bio kritičan prema načinu na koji se Svjetska zdravstvena organizacija nosi s pandemijom COVID-19, vjerujući da je virus nastao u laboratoriju u Wuhanu u Kini. Međutim, u siječnju 2021. tadašnji predsjednik Joe Biden poništio je tu uredbu.

U izvršnoj uredbi tvrdilo se da je WHO loše postupao s pandemijom COVID-19, da nije usvojio reforme i da je bio pogođen političkim uplitanjem država članica 2020. U uredbi je zatim državnom tajniku naloženo da obavijesti glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i vodstvo WHO-a o povlačenju SAD-a. Također je uredba naredila pauzu budućih prijenosa sredstava, potpore i resursa Sjedinjenih Država; opoziv osoblja vlade Sjedinjenih Država koje je radilo sa WHO-om; i identificiranje Sjedinjenih Država i međunarodnih partnera kao alternativnih odjela za aktivnosti koje trenutno provodi WHO.

Uredbom je također naloženo ravnatelju Ureda Bijele kuće za politiku pripravnosti i izradu odgovora na pandemiju te da revidira i zamijeni Globalnu strategiju zdravstvene sigurnosti SAD-a za 2024. Dodatno, državnom tajniku je naređeno da prekine pregovore o Sporazumu Svjetske zdravstvene organizacije o pandemiji.

DOGE Odjel za učinkovitost vlade
Ideja DOGE-a povezana je s Trumpovim predizbornim obećanjima o smanjenju savezne potrošnje i smanjenju veličine savezne vlade i veličine federalnog fiskalnog deficita. Koncept DOGE pojavio se u raspravi između Elona Muska i Donalda Trumpa, gdje je Musk iznio ideju o odjelu za racionalizaciju učinkovitosti vlade. U kolovozu 2024. Trump je na događaju u kampanji rekao da bi, ako bude izabran, bio spreman dati Musku savjetodavnu ulogu. Kao odgovor, Musk je napisao post na X-u govoreći "Voljan sam služiti", zajedno sa slikom koju je stvorila umjetna inteligencija na kojoj stoji ispred govornice s oznakom "Odjel za učinkovitost vlade". Skraćenica organizacije DOGE opisana je kao referenca na dogecoin, kriptovalutu koju Musk promovira. Kasnije je Trump dao prijedlog da se osnuje takav odjel i da ga vodi Musk.

Musk je sugerirao da bi organizacija mogla pomoći u smanjenju saveznog proračuna SAD-a do 2 trilijuna dolara kroz mjere kao što su smanjenje otpada, ukidanje suvišnih agencija i smanjenje federalne radne snage. Ramaswamy je također izjavio da bi DOGE mogao eliminirati čitave savezne agencije i smanjiti broj federalnih zaposlenika za čak 75%. Musk je također predložio konsolidaciju i redukciju broja saveznih agencija s više od 400 na manje od 100.

Musk je opisao deregulaciju kao jedini put prema SpaceX programu kolonizacije Marsa i obećao da će "skinuti vladu ljudima s leđa i izvaditi ju iz njihovih džepova". Organizacija je slična pokušajima prije nje, uključujući Komisiju Keep predsjednika Theodorea Roosevelta, imenovanje J. Petera Gracea od strane predsjednika Ronalda Reagana da vodi Graceovu komisiju i Nacionalno partnerstvo za reinventiranje vlade potpredsjednika Al Gorea.