Plinska mjerna stanica pored grada Sudže, Kursk, Rusija uništena je u potpunosti kao i okolni spojni i transportni plinovodi u njenoj blizini. Što to znači sada za Mađarsku i Slovačku koje su uvjetovale ponovno aktiviranje protoka zemnog plina preko Sudže? Ova plinska stanica je bila jedini preostali pravac dotoka ruskog zemnog plina u središnju Europu, a sada je dio protoka plina preuzeo Turk Stream preko Turske. Podsjetimo da je protok plina prekinut 01.01.2025. kada je istekao ugovor o tranzitu ruskog plina preko Ukrajine.

Rusija je optužila Ukrajinu za bombardiranje plinske stanice Sudža u Kurskoj regiji, tvrdeći da je to postrojenje do sada bilo pod kontrolom ukrajinskih snaga koje su ga koristile kao logističku bazu.

"Bombardiranje važnog ruskog energetskog postrojenja od strane ukrajinske vojske, koja se povlači iz Kurske regije, predstavlja namjernu provokaciju kijevskog režima," priopćilo je rusko ministarstvo obrane.

Dodaje se da se napad treba smatrati dijelom niza nedavnih udara na energetsku infrastrukturu Ruske Federacije, čiji je cilj, prema tvrdnjama Moskve, diskreditacija mirovnih inicijativa predsjednika Sjedinjenih Država.

Kurska regija bila je posljednjih tjedana poprište žestokih borbi između ukrajinskih i ruskih snaga, a ruska vojska tvrdi da je ponovno zauzela veći dio teritorija koji je od kolovoza prošle godine bio pod kontrolom Kijeva.

Rusija je pokrenula istragu nakon eksplozije na plinskoj stanici u Kurskoj regiji
Istražni odbor Rusije otvorio je kazneni postupak zbog eksplozije i požara na plinskoj stanici u Kurskoj regiji, u blizini grada Sudža. Riječ je o postrojenju koje je nekada koristio Gazprom za izvoz plina u Europu preko Ukrajine.

Stanica se nalazi na području koje su ruske snage ponovno zauzele ovog tjedna, nakon žestokih borbi s ukrajinskom vojskom, koja je to područje držala od prošle godine. Ukrajinska vojska demantirala je bilo kakvu povezanost s napadom.

Istražni odbor, koji se bavi teškim kaznenim djelima, navodi da se istraga vodi sumnjajući na sabotažu ili teroristički napad, ali za sada nisu izneseni dodatni detalji.

Ruski kanali: Oštećen je plinovod prema Europi
Oštećena je nedavno zatvorena plinska crpna i mjerna stanica u Sudži u zapadnoj ruskoj regiji Kursk, a prema navodima izvora bliskih ruskim sigurnosnim službama, došlo je i do oštećenja cjevovoda.

Ukrajinska vojska je na svom Telegram kanalu objavila sliku "vatrene kugle" koja se uzdiže prema nebu s naslovom: "Mediji izvještavaju o uspješnom udaru na plinski transportni sustav Sudža preko kojeg je neprijatelj transportirao plin u Europu".

Od vladinih dužnosnika u Kijevu te vlasti u Moskvi nije bilo službenih obavijesti o incidentu.

Kako navodi Reuters, u Sudži su locirana glavna mjerna postrojenja na plinovodu koji je prenosio ruski prirodni plin u ukrajinski plinski transportni sustav za daljnji transport u Europu. Ujedno, ta postaja je bila i jedina točka tranzita ruskog plina u Europu, sve dok Ukrajina nije u siječnju ove godine odbila produljiti ugovor o tranzitu.

Baza: Cjevovod je oštećen
Neslužbeni ruski vojni blogovi rekli su kako vjeruju da su ukrajinske snage organizirale napad. Telegram kanal Baza, blizak ruskim sigurnosnim službama, objavio je da je cjevovod oštećen.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je jučer da je Ukrajina već prekršila predloženu obustavu napada na energetsku infrastrukturu, napavši skladište nafte u južnoj ruskoj regiji Krasnodar.

Inače, Sudža je bilo najveće naselje koje su ukrajinske snage uspjele zauzeti u masovnom prekograničnom napadu na Kursku oblast u kolovozu prošle godine.

Ukrajinske snage držale su velike dijelove Kurska, no ruska vojska posljednjih tjedana vraća teritorij, a prošli tjedan je objavila da je ponovno zauzela Sudžu.
www.index.hr

NIS će se morati riješiti ruskog suvlasništva, a JANAF ima kapacitete i mogao bi biti zainteresiran za preuzimanje tih dionica, ako bude razumijevanja i pameti s obje strane. Nema bolje prirodne poslovne simbioze rekao je hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar u intervjuu za "Jutarnji list".

JANAF (Jadranski naftovod d.d.) je hrvatska tvrtka s pretežito državnim vlasništvom koja upravlja istoimenim sustavom za transport sirove nafte. JANAF-ov sustav za transport nafte sastoji se od luke Omišalj i 759 km kopnenog naftovoda. Originalno je JANAF izgrađen da transportira naftu od terminala Omišalj prema rafinerijama u Srbiji odnosno prema preradbenim kapacitetima današnjeg NIS-a (Naftna industrija Srbije). Jugoslavija je izgrađivala svoju energetsku neovisnost izgradnjom naftovoda JANAF i plinovoda kojima sada upravlja PLINACRO. Logično je da se vrati originalnoj namjeni infrastruktura koja je projektirana i izgrađena u Jugoslaviji za osiguranje dobave energenata, nafte i plina u sve republike.

Licenca Ministarstva financija SAD-a, kojom je odgođena primjena sankcija NIS-u, ističe uskoro. Još uvijek nema službenih informacija u kojem smjeru idu pregovori oko rješenja za NIS, a pojavio se još jedan interesent - Hrvatska.

Šušnjar je izjavio će JANAF funkcionirati partnerski s ostalim suvlasnicima i da neće težiti dominaciji, kao što je to slučaj s nekim drugim spomenutim tvrtkama, rekao je hrvatski ministar. Ovo je prvi put da je netko javno iskazao interes Hrvatske da postane dioničar NIS-a .

Srbiji je u interesu da svoju rafineriju najbrže i najjeftinije opskrbi naftom, a JANAF trenutno nema alternativu. Tvrtke su komplementarne jedna drugoj, oslonjene jedna na drugu i sigurno će surađivati ​​i u budućnosti - naglasio je Ante Šušnjar, ministar iz Domovinskog pokreta koji je devet mjeseci u hrvatskoj Vladi.

Podaci potvrđuju da JANAF već ima dodatne troškove s osiguranjem tereta i plaćanjem. Ukoliko bi se Naftnoj industriji Srbije uvele sankcije i ona bi morala smanjiti planirane investicije u energetici.

Inače, Šušnjar je u siječnju imenovan novim predsjednikom nadzornog odbora JANAF-a, kada su izabrani i dosadašnji članovi nadzornog odbora. Na čelu JANAF-a kao predsjednik Uprave je Stjepan Adanić, koji tu funkciju godinama uspješno obavlja a Jadranski naftovod iza kulisa je angažiran na pronalaženju rješenja za transport nafte u Srbiju.

Tijekom posjeta JANAF-u, Šušnjar je podržao planove tvrtke koja je u mnogim segmentima važna za opskrbu ovog dijela Europe naftom, a koja se našla u velikom problemu zbog najavljenih američkih sankcija NIS-u i zahtjeva da Rusi ne budu u vlasničkoj strukturi tvrtke NIS.

JANAF je angažirao i odvjetničko društvo u Washingtonu koje će ih zastupati pred državnim Uredom za kontrolu strane imovine s ciljem da se omogući realizacija ugovora s NIS-om. Stupanjem na snagu sankcija poslovanje Janafa bilo bi ozbiljno ugroženo.

Prema analitičarima koji su ranije govorili za “Blic Biznis”, sudbina NIS-a samo je mali dio pregovora Rusije i Amerike. Međutim, novi potez Washingtona prema Moskvi izaziva zabrinutost hoće li to biti moguće i drugi put. Sredinom prošlog tjedna, 12. ožujka, Trumpova administracija pooštrila je sankcije ruskom sektoru nafte i plina. Kako ocjenjuju zapadni mediji, stroža ograničenja dolaze u trenutku kada Washington pokušava uvjeriti Moskvu da prihvati uvjete predloženog 30-dnevnog primirja.

JANAF ne želi komentirati
Upitali smo JANAF kako komentiraju ove navode, a razumljivo, s obzirom na poziciju u kojoj se tvrtka nalazi, dobili smo ovakav odgovor:

"JANAF dd kotira na Zagrebačkoj burzi, zbog čega sve potencijalno cjenovno osjetljive podatke objavljuje isključivo temeljem odredbi Zakona o tržištu kapitala i regulatora tržišta kapitala", rekli su nam.

Prethodno su za naš portal istakli da im je važna stabilnost NIS-a i da će ostati partner, što su pokazali pismom o odgodi sankcija.

“JANAF dd je preko svojih američkih odvjetnika iu koordinaciji s Vladom Republike Hrvatske uputio OFAC-u zahtjev za izdavanje dozvole za realizaciju ugovora s NIS-om”, rekao je tada za “Blic Biznis” član Uprave JANAF-a dd. Vladislav Veselica.

Kako nam je objasnio, OFAC ima ovlasti dopustiti iznimke u okviru određenih programa sankcija.

Sankcije protiv NIS-a trebale su stupiti na snagu 27. veljače u 6 sati ujutro jer do posljednjeg dana nije bilo odgovora američkog OFAC-a. Tvrtka je 4. veljače, uz potporu vlada Srbije i Mađarske, zatražila odgodu od tri mjeseca, odnosno 90 dana.

Zanimljivo je da je dan prije stupanja sankcija na snagu ruska strana prenijela dio svog vlasništva s Gazprom Nefta na Gazprom , čime se njihov ukupni postotak vlasništva nije smanjio.

Dozvola koju je poslalo Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a dopušta nesmetano obavljanje sljedećih aktivnosti:
* Održavanje poslova, ugovora i drugih sporazuma koji uključuju NIS ili njegove poslovne podružnice
* Izvršenje svih transakcija sa NIS-om i njegovim poslovnim zavisnim društvima, koje su usmerene na ispunjenje ugovora
* Raspolaganje ili prijenos ili omogućavanje otuđenja ili prijenosa duga ili vlasničkog kapitala koji je izdao ili za koji jamči NIS ili njegove operativne podružnice ("Pokriveni dug ili vlasnički kapital") osobi koja nije iz SAD-a
* Olakšavanje , kliring i namira trgovanja pokrivenim dugom ili kapitalom za narudžbe dane prije 16:00 po istočnom standardnom vremenu, 10. siječnja 2025
www.blic.rs

Hrvatska elektroprivreda (HEP) raspisala je natječaj za izradu izvedbenog projekta hidroenergetskog sustav HES Kosinj, vrijedan osam milijuna eura.

HEP realizacijom projekta namjerava iskoristiti preostali hidropotencijal na slivovima Like i Gacke dogradnjom postojećeg hidroenergetskog sustava (HES) Senj koji trenutno koristi vodu kao energent.

Projekt, istaknuli su na svojim stranicama, podrazumijeva izgradnju velike akumulacije i dodatnih kapaciteta u svrhu prebacivanja proizvodnje u vršni dio dnevnog dijagrama.

Time će se, navode, omogućiti kapacitet za injektiranje velike regulacijske snage u elektroenergetski sustav fleksibilnim hidroagregatima spremnim na brzu promjenu snage.

HES Senj je izgrađen šezdesetih godina prošlog stoljeća i koristi hidropotencijal rijeka Like i Gacke u dvjema hidroelektranama, HE Sklope i HE Senj.

Proizvedena energija u HES Senj u prosječnoj hidrološkoj godini predstavlja oko 20 posto proizvodnje električne energije iz HEP-ovih hidroelektrana, odnosno oko 10 posto proizvodnje iz ukupnog proizvodnog portfelja HEP-a.

Također podmiruje oko pet posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj, dok izbjegnuta emisija CO2 zahvaljujući proizvedenoj količini hidroenergije iznosi oko 900.000 tona godišnje.

Realizacija druge faze omogućit će povećanje proizvodnje električne energije, dodatnu zaštitu od poplava u Kosinjskom polju, poboljšanje sigurnosti vodoopskrbe južnog kraka vodoopskrbnog sustava hrvatskog primorja, poboljšanje cestovne i druge komunalne infrastrukture.

Poboljšat će se i kvaliteta korištenja vodnog resursa u smislu potpore stabilnosti rada elektroenergetskog sustava, s povećanjem udjela energije iz obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji.

Podsjetimo, Vlada RH je HES Kosinj u srpnju 2021. godine proglasila strateškim investicijskim projektom.
www.financije.hr

Hrvatski premijer Andrej Plenković je tvrtki Bukotermal uručio ugovor o eksploataciji geotermalne vode na eksploatacijskom polju Lunjkovec - Kutnjak, čime Varaždinska županija kreće u projektiranje i izgradnju geotermalne elektrane, najveće investicije u svojoj povijesti.

Riječ je o ugovoru s Ministarstvom gospodarstva kojim se Bukotermalu, javnoj tvrtki u 85-postotnom vlasništvu Varaždinske županije i 15-postotnom vlasništvu Općine Mali Bukovec, dopušta eksploatacija geotermalne vode na razdoblje od 25 godina.

Tim ugovorom Varaždinskoj županiji omogućuje se realizacija geotermalne elektrane, najveće investicije u njezinoj povijesti.

Nakon ugovora o eksploataciji, počinje projektiranje novih bušotina, a nakon toga i projektiranje elektrane.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je da su geotermalni izvori energije silan potencijal za dodatno stavljanje u fokus obnovljivih izvora energije dodajući da je sjever Hrvatske najbogatiji geotermalnim izvorima energije.

- Vjerujem da će na ovim istraživačkim i na eksploatacijskim područjima tvrtka Bukotermal polučiti uspjeh, da će to pridonijeti omogućavanju korištenja toplinske energije, prije svega u Malom Bukovcu za proizvodnju cvijeća. Naime, 40 posto proizvodnje cvijeća u Hrvatskoj upravo je u ovoj općini, kazao je premijer.

Istaknuo je da bi sličnih projekata moglo biti i drugdje u Hrvatskoj.

- Interes je velik, investicije možda djeluju u početku velike, ali kasnija dobit od geotermalne energije je itekako korisna i smanjuje troškove za grijanje, rekao je Plenković.

- Prva smo i zasad jedina županija u Hrvatskoj koja će započeti s projektiranjem, a potom i izgradnjom geotermalne elektrane. Rezultat je to kompleksnih i opsežnih priprema, a potom i istražnih radova, no financiranje ovog projekta itekako se isplatilo, rekao je varaždinski župan Anđelko Stričak.

Kazao je kako je istraživanjima potvrđeno da polje Lunjkovec - Kutnjak ima odličan potencijal za proizvodnju električne energije.

- Izgradnjom geotermalne elektrane i početkom njezinog rada počet će novo razdoblje za Varaždinsku županiju, koja će ostvarivati značajno veće prihode, rekao je.

Današnjem događaju prethodilo je četiri godine istraživanja i ishođenja dokumenata kojih je bilo više od stotinu, rekao je načelnik Općine Mali Bukovec Darko Marković.

Bukotermal već radi na projektiranju trase vrelovoda, rekao je direktor Alen Požgaj.
www.vijesti.hrt.hr

Nakon dolaska na vlast Donalda Trumpa sve se mijenja za 180° pa i narativi vezani uz zaštitu okoliša, a mijenja se i terminologija koja se nameće masama. Bilo je jednom nekakvo globalno zagrijavanje koje je potom prešlo u klimatske promjene. Sada se pod pritiskom dominantne američke politike i pojam klimatskih promjena polaka mete ispod tepiha i uskoro bi pojam klimatskih promjena mogao potpuno nestati. Američki milijarderi rekonstruiraju svoje velike filantropske organizacije dok mijenjaju područja donacija i potpora sukladno aktualnoj američkoj politici, a čak se i veliki Bill Gates prilagođava trendovima koji prevladavaju u visokoj američkoj politici.

Breakthrough Energy, krovna organizacija koju financira Bill Gates i koja se bavi širokim spektrom klimatskih pitanja, objavila je u internom dopisu prošli utorak da uvodi značajne rezove u svoje poslovanje.

Prema informacijama triju izvora koji nisu ovlašteni govoriti javno, ali su progovorili za The New York Times, otpušteni su deseci zaposlenika, uključujući europski ogranak Breakthrough Energyja, američki tim koji se bavio pitanjima javne politike te većinu zaposlenika zaduženih za suradnju s drugim klimatskim organizacijama.

Ova promjena pokazuje kako Gates prilagođava svoje djelovanje novim okolnostima u Trumpovoj eri. Budući da republikanci kontroliraju i Zastupnički dom i Senat, kao i Bijelu kuću, Gates je zaključio da tim za politiku u SAD-u vjerojatno više neće imati značajan utjecaj u Washingtonu, navode izvori. Upravo je američki tim bio jedan od najvećih i najskupljih dijelova organizacije.

"Gates je i dalje jednako predan napretku inovacija u području čiste energije"
"Bill Gates i dalje je jednako predan napretku inovacija u području čiste energije koje su potrebne za borbu protiv klimatskih promjena", rekla je Gatesova glasnogovornica u izjavi kad su je pitali o rezovima. "Njegov rad na ovom području se nastavlja i usmjeren je na razvoj pouzdanih, pristupačnih rješenja čiste energije, koja će omogućiti ljudima diljem svijeta da napreduju", dodala je.

Gates, suosnivač Microsofta i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, uložio je milijarde dolara iz vlastitog bogatstva u borbu protiv klimatskih promjena. Tijekom posljednjeg desetljeća svojim knjigama, javnim nastupima i kampanjama za podršku poduzetnicima u području čiste energije etablirao se kao jedan od vodećih glasova koji pozivaju tvrtke i vlade da se ozbiljno posvete ovoj temi.

Gašenje velikog dijela aktivnosti Breakthrough Energyja predstavlja nagli zaokret i odražava kako se politički, filantropski i klimatski krajolik brzo mijenja.

Utjecaj Trumpove administracije
Predsjednik Donald Trump aktivno smanjuje sposobnost saveznih institucija da se bave klimatskim pitanjima te značajno reže potporu čistoj energiji dok promiče potrošnju plina, nafte i ugljena, čije sagorijevanje dodatno zagrijava planet.

Umjesto da i dalje pokušava utjecati na politiku, Gates se sada, prema riječima upućenih, fokusira na razvoj kompanija u području čiste energije kroz programe Breakthrough Energy Catalyst, Breakthrough Energy Ventures i Breakthrough Energy Fellows. Ti programi, koji financiraju start-up tvrtke i poduzetnike u razvoju tehnologija za obnovljive izvore energije, nisu pogođeni rezovima.

Takav zaokret mogao bi se uklopiti u Trumpov koncept "američke energetske dominacije". Trump je na svoj prvi dan drugog mandata proglasio "nacionalnu energetsku izvanrednu situaciju", a njegova administracija najavila je širenje američke energetske proizvodnje u vrijeme kad potražnja za električnom energijom raste.

Gates i politički pragmatizam
Gates, koji je gotovo cijelu karijeru izbjegavao otvoreno političko svrstavanje, bio je vrlo zabrinut zbog izbora 2024. godine i smatrao je da bi Trumpova pobjeda mogla zaustaviti napredak na polju klime i globalnog zdravlja. Donirao je oko 50 milijuna dolara političkoj nevladinoj organizaciji koja je podržavala predsjedničku kandidaturu Kamale Harris.

"Podržavam kandidate koji jasno pokazuju predanost poboljšanju zdravstvene zaštite, smanjenju siromaštva i borbi protiv klimatskih promjena u SAD-u i diljem svijeta", rekao je Gates prošle godine za The New York Times.

"Imam dugu povijest suradnje s liderima s obje strane političkog spektra, ali ovi izbori su bili drukčiji i od presudne važnosti za Amerikance i najranjivije ljude diljem svijeta", dodao je.

Nakon Trumpove pobjede Gates je, poput mnogih drugih tehnoloških milijardera, opipao teren i sagledao na koji se način može prilagoditi i svrstati uz novog predsjednika. Tijekom prijelaznog razdoblja putovao je u Mar-a-Lago na trosatnu večeru i javno izjavio da ga je Trump impresionirao svojim razumijevanjem globalnih zdravstvenih prioriteta, ali nije potvrdio jesu li razgovarali o klimatskim promjenama.

Neočekivani problemi i novi rezovi
Gatesa je, prema izvorima, iznenadilo potpuno gašenje Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), koja je pružala medicinsku pomoć najugroženijima diljem svijeta. Gatesova zaklada dijeli mnoge korisnike bespovratnih sredstava s USAID-om, a sam Gates upozorio je da bi rezovi mogli rezultirati "milijunima smrti". Zaklada je obavijestila svoje korisnike da ne može nadoknaditi toliku financijsku rupu.

Dok je na polju globalnog zdravlja bio glasniji, na temu klimatskih promjena Gates nije bio toliko otvoren. Kao i mnogi drugi milijarderi i izvršni direktori koji su prije glasno govorili o potrebi za klimatskom akcijom i on je utihnuo suočen s Trumpovim naporima da smanji savezne potpore čistoj energiji i ojača fosilne izvore.

Pritisci i napadi
Filantropi i donatori strahuju da bi Trump mogao krenuti na njihove zaklade. Gatesa je javno napadao Elon Musk, jedan od Trumpovih najbližih savjetnika.

Zaklada Billa i Melinde Gates nedavno je prošla kroz reorganizaciju svog odjela za raznolikost, jednakost i inkluzivnost, upravo onakvog rada koji Trump smatra znakom liberalnog pretjerivanja. Gates je prošlog mjeseca izjavio da su D.E.I. programi "ponekad otišli predaleko".

Interna previranja u Breakthrough Energyju
Već su ranije postojali znakovi previranja u Gatesovoj organizaciji. Prošlog mjeseca Heatmap News izvijestio je da je Breakthrough Energy smanjio svoj budžet za donacije.

U proteklim mjesecima bilo je i manjih otpuštanja, uključujući osobe koje su organizirale Breakthrough Energy Summit, luksuzni događaj održan prošle godine u Londonu. Organizacija sada traži novi izvor financiranja za Cipher News, portal za vijesti o čistoj energiji.

U eseju u kojem je opisao kako je postao zainteresiran za klimatske promjene i zašto je osnovao Breakthrough Energy Gates je napisao: "Klimatske promjene već utječu na živote većine ljudi i kad razmišljamo o učincima na naše obitelji i buduće generacije, to može djelovati zastrašujuće. Razmjeri i brzina transformacije potrebne za izgradnju budućnosti čiste energije su bez presedana."
www.index.hr

Hrvatski ministar gospodarstva Šušnjar: Nuklearna energija važna je za gospodarski razvoj, geopolitičku stabilnost i postizanje ugljične neutralnosti EU! U Ministarstvu gospodarstva osnovana je Radna skupina za nuklearnu energiju. Uz predstavnike Ministarstva, u radu sudjeluju stručnjaci iz područja nuklearne energetike iz akademske zajednice, državnih institucija i energetskog sektora.

Hrvatska je već više od četiri desetljeća suvlasnik Nuklearne elektrane Krško, koja osigurava oko 16% ukupne potrošnje električne energije u zemlji. Mnoge zemlje EU već provode intenzivne analize i razvoj novih nuklearnih projekata kao sastavni dio svojih energetskih strategija. „Za Hrvatsku je u tom pogledu nužno donijeti odluke koje će omogućiti analiziranje svih energetskih opcija i osigurati energetsku sigurnost i nacionalnu stabilnost. Današnjim sastankom napravljen je značajan iskorak u tom smjeru - uspostavljena je Radna skupina za nuklearnu energiju, koja će imati ključnu ulogu u oblikovanju buduće energetske politike“, rekao je na sastanku ministar Šušnjar.

Među glavnim zadacima Radne skupine biti će izrada zakonodavnog okvira za nuklearnu energiju kao jednog od niskougljičnih rješenja, stvaranje preduvjeta za osnivanja Zavoda ili Agencije za nuklearnu energiju kao neovisnog regulatornog tijela, sudjelovanje u izradi i analizi energetskih scenarija razvoja koji uključuju i nuklearnu opciju. Osim toga, sudionici Radne skupine radit će i na izradi studija i analiza potencijalnih lokacija za razvoj nuklearnih kapaciteta, bilo u obliku klasičnih nuklearnih elektrana ili malih modularnih reaktora (SMR).

Sudionici sastanka složili su se da mali modularni reaktori predstavljaju jedno od ključnih rješenja budućnosti u nuklearnoj energetici. Ova tehnologija omogućuje fleksibilniju, sigurniju i bržu implementaciju nuklearne energije u nacionalne energetske sustave, uz strože sigurnosne standarde i decentraliziran pristup opskrbi električnom energijom. Radna skupina će analizirati financijske i ekonomske aspekte SMR tehnologije u usporedbi s klasičnim velikim nuklearnim elektranama, kako bi se donijela najbolja odluka za Hrvatsku.

Osim toga, Ministarstvo gospodarstva potaknulo je inicijativu za uspostavu studijskih programa iz nuklearne energetike, u suradnji s fakultetima kao što su FER, FSB, PMF i Institut Ruđer Bošković. Potrebno je hitno poduzeti korake kako bi se obnovila stručnost i osigurao razvoj kadrova za očuvanje i razvoj nuklearnog znanja u Hrvatskoj.

„Hrvatska mora pravovremeno prepoznati globalne trendove i donijeti odluke koje će dugoročno osigurati energetsku stabilnost i održivost. Naša nuklearna agenda usmjerena je na smanjenje emisija CO₂ i osiguranje dugoročne energetske neovisnosti Republike Hrvatske. U tom kontekstu, radna skupina imat će važnu ulogu u procjeni tehnoloških i regulatornih aspekata te u izradi strateških preporuka za buduće odluke o energetskom razvoju zemlje“, zaključio je ministar Šušnjar.
www.mingo.gov.hr

Svečano je obilježen završetak radova na plinovodu Zlobin – Bosiljevo i početak radova na plinovodu Lučko – Zabok. Republika Hrvatska je dovršila prvu dionicu nove mreže transportnih plinovoda koji će povezati terminal za LNG na otoku Krku sa srednjom i istočnom Europom čime će se smanjiti ovisnost o ruskom plinu ovog dijela Europe. Terminal za LNG otvara mogućnost susjednim zemljama nabavku zemnog plina od bilo kojeg dobavljača na svjetskom tržištu.

Hrvatska državna tvrtka Plinacro razvija novu mrežu transportnih plinovoda koji će biti izgrađeni od čelika koji je otporan na vodik jer se planira koristiti ove plinovode za transport vodika u budućnosti. Predviđa se da će vodik postati značajan energent u budućnosti jer će zamijeniti zemni plin u svih segmentima primjene. Paralelno s povećanjem transportnih plinskih kapaciteta širi se mreža plinovoda i prema susjednim zemljama Sloveniji, Mađarskoj te Bosni i Hercegovini. Putem južne, zapadne i sjeverne interkonekcije Bosna i Hercegovina vezati će se na hrvatski plinski sustav dok će se preko LNG terminala povezati na svjetsko plinsko tržište.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković na prigodnoj svečanosti u Bosiljevu obilježio je završetak radova na plinovodu Zlobin - Bosiljevo i početak radova na plinovodu Lučko - Zabok koji se financiraju iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru projekta „Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG terminal”.

Svečanosti su uz predsjednika Vlade Andreja Plenkovića nazočili i ministar gospodarstva Ante Šušnjar, županica Karlovačke županije Martina Furdek-Hajdin, načelnik Općine Bosiljevo Josip Kasun, predstavnici HERE, HROTE-a, te predstavnici izvođača radova i poslovnih partnera.

Riječ je o izuzetno složenom projektu na plinskom transportnom sustavu u koji je uloženo oko 140 milijuna eura, čijom će se izgradnjom omogućiti povećanje transporta plina s postojećeg terminala za UPP na otoku Krku s 2,9 na 3,5 milijardi kubnih metara plina godišnje. Izgradnjom 58 km dugačkoga plinovoda Zlobin - Bosiljevo, čije je financiranje osigurala Vlada Republike Hrvatske iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru projekta „Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG terminal”, stvaraju se osnovni preduvjeti za povećanje sigurnosti opskrbe plinom potrošača u Republici Hrvatskoj te za daljnji razvoj plinovodnog sustava i povećanje transporta plina prema Mađarskoj i Republici Sloveniji.

Građevinski i strojarski radovi započeli su 20. studenog 2023. godine, a izvođač radova bio je domaći konzorcij, odnosno zajednica ponuditelja čiji je nositelj bila tvrtka Monter strojarske montaže iz Zagreba.
Kada se izgradi i magistralni plinovod Zabok - Lučko (dovršetak radova planiran za 15 mjeseci), omogućit će povećanje fleksibilnosti upravljanja postojećim transportnim kapacitetima te višestruko povećanje kapaciteta plinovoda prema Sloveniji.

Procijenjena ukupna vrijednost izgradnje plinovoda Zabok - Lučko iznosi 78 milijuna eura, što uključuje nabavu, nadzor i isporuku čeličnih plinovodnih cijevi, isporuku i puštanje u rad opreme, izgradnju samog plinovoda (koji dijelom prolazi ispod rijeka Save i Krapine, željezničke pruge i autoceste), pripadajućih objekata, stručni nadzor nad izgradnjom te rješavanje imovinskopravnih odnosa.

Trasa planiranog plinovoda duga je 36 km i predviđeno je da gotovo u cijelosti bude u koridoru postojećih magistralnih plinovoda Zabok - Zaprešić, Zaprešić - Podsused i Podsused - PČ Ivanja Reka.

Izgradnjom ovih dvaju plinovoda i izgradnjom preostalih dvaju magistralnih plinovoda Bosiljevo - Sisak i Sisak - Kozarac, koji se također financiraju iz spomenutih sredstava, dodatno će se povećati mogućnost korištenja kapaciteta terminala za UPP i kapaciteta transportnog sustava prema Mađarskoj (s 1,7 na 3,5 milijardi kubnih metara plina godišnje) te prema Sloveniji na ukupno 1,5 milijardi kubnih metara plina godišnje. To će pozitivno utjecati na smanjenje transportne tarife za kupce u Hrvatskoj.

Obraćajući se uzvanicima, predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar istaknuo je kako je Plinacro, zahvaljujući suradnji i koordinaciji sa svojim partnerima, društvima LNG Hrvatska i Podzemno skladište plina Okoli, na vrijeme obavio sve potrebne pripreme i nužne radove zbog čega je Hrvatska već danas energetski stabilna i neovisna o plinu iz Rusije.

U tome je Plinacro imao veliku pomoć hrvatske Vlade i nadležnog Ministarstva gospodarstva, ne samo zbog odluke o povećanju kapaciteta LNG terminala na otoku Krku i izgradnji spomenutih plinovoda nego i zbog konkretne odluke o dodjeli 530 milijuna eura bespovratnih sredstava. „To povjerenje“, rekao je Arar, „nastojat ćemo, kao i dosad opravdati izgradnjom preostalih plinovoda i pretvaranjem Hrvatske u energetsko čvorište za srednju i jugoistočnu Europu.“

Arar je zahvalio i županici Karlovačke županije gospođi Martini Furdek-Hajdin koja je poduzela sve potrebno da se složeni imovinskopravni poslovi obave u najkraćim mogućim rokovima, ne samo za ovaj plinovod nego i plinovode čiju izgradnju uskoro pokrećemo. Zahvalio je i izvođačima radova, nadzoru, projektantima i svima koji su na bilo koji način doprinijeli uspješnoj izgradnji ovog plinovoda.

Iskoristio je ovu prigodu da se prisjetimo i još jednom zahvalimo našem prerano preminulom kolegi i direktoru Sektora održavanja i razvoja transportnog sustava, pokojnom Antunu Kranjčecu, koji je započeo ovaj veliki infrastrukturni projekt čiju realizaciju na žalost nije dočekao.

Na kraju svoga govora zahvalio je i djelatnicima Plinacra koji su, kako je naglasio, sate i dane provodili s izvođačima radova da bi se i ovaj veliki projekt dovršio u skladu s planiranim rokovima i bez dodatnih troškova te time omogućio nastavak izgradnje preostalih plinovoda.
www.plinacro.hr

SMR torijski nuklearni reaktori kao i tehnologija korištenja torijskog nuklearnog goriva je poznata desetljećima no nikada nije zaživjela u primjeni, a glavno pitanje je zašto? Torijska nuklearna energija je izrazito disruptivna jer bi narušila u potpunosti geopolitički odnos snaga zemalja koje proizvode i prodaju fosilna goriva u odnosu na zemlje koje ovise o tim fosilnim gorivima. Tehnološka disrupcija torija bi u potpunosti uništila tvrtke koje se bave generiranjem energije korištenjem fosilnih goriva, propale bi dionice tvrtki koje na vrijeme nisu prošle kroz proces tehnološke tranzicije na nove energetske sustave. Idući korak negativnog djelovanja torija je propast zemalja koje se desetljećima oslanjaju na prodaju zemnog plina i nafte kao što su Rusija i Saudijska Arabija. Koliko bi disruptivno torij djelovao na korištenje "petro dolara" koji je osnova američke dominacije u svijetu? Američki petro dolar se zapravo koristi kao glavna valuta u svjetskoj trgovini naftom te koje bi onda negativne posljedice bile na američku globalnu dominaciju u slučaju povećane primjene torijskih SMR reaktora? (Small Modular Reactors)

Da se torij kao nuklearni energent progura u energetski sustav potrebna je snažna politička podrška i to na najvišoj državnoj razini zemlje koja je voljna napraviti energetsku tranziciju na nove torijske nuklearne tehnologije. Političke strukture izvršne vlasti u tom tranzicijskom procesu moraju premostiti sve disruptivne posljedice koje će na lokalno ili na globalno gospodarstvo imati primjena torijskih reaktora u energetskim sustavima. Kina će možda biti prva svjetska sila koja ozbiljno razmatra masovniji razvoj SMR torijskih nuklearnih reaktora dok istovremeno Kina želi smanjiti korištenje ugljena zbog očitog značajnog zagađenja zraka u Kini bez obzira što kinezi imaju na raspolaganju velike rezerve ugljena i veliki broj izgrađenih elektrana na ugljen?

Kina je otkrila gotovo neiscrpan izvor torijske energije
Kina je objavila da su njezini geolozi u rudarskom kompleksu Bayan Obo, jednom od najvažnijih nalazišta rijetkih minerala na svijetu, identificirali golema nalazišta radioaktivnog elementa torija. Prema procjenama kineskih stručnjaka, te bi zalihe mogle zadovoljiti njihove energetske potrebe u idućih 60.000 godina.

Ovo otkriće dolazi u trenutku kada Kina ubrzano traži alternativne izvore energije kako bi smanjila ovisnost o ugljenu, stabilizirala opskrbu i smanjila emisije stakleničkih plinova.

Budući da su područja bogata torijem mapirana na ukupno 234 lokacije diljem Kine, Peking je odlučio uložiti posebne napore u razvoj tehnologija koje bi ga mogle učiniti temeljem za buduće nuklearne elektrane.

Torij je radioaktivni element koji se u prirodi nalazi u većim količinama od urana (dva do tri puta ako se uporedi Th-232 i U-238). Znanstvenici ga već desetljećima vide kao moguću zamjenu za uran u nuklearnim reaktorima, no tek u posljednjih nekoliko godina ozbiljno se ulaže u razvoj tehnologija koje bi ga mogle koristiti.

Torij ima prednosti, ali i nedostatke
Torij-232 zapravo nije sam po sebi fisibilan – on je oplodni materijal poput urana-238 (U-238). Iz njega se ozračivanjem neutronima može proizvesti fisibilan U-233 na sličan način kao što se iz U-238 može proizvesti plutonij-239 koji se može koristiti u nuklearkama.

Dobra strana torijskih reaktora je to što proizvode radioaktivni otpad koji ima kraće vrijeme poluraspada pa znatno smanjuje problem dugotrajnog skladištenja nuklearnog otpada.

Za razliku od urana, torij se nešto teže može upotrijebiti za izradu nuklearnog oružja. Konačno, Kinezi tvrde da je jeftiniji za vađenje, a nalazišta su ravnomjernije raspoređena po svijetu.

Prof. dr. sc. Davor Grgić s FER-a ističe da neki krivo navode da se torij ne može iskoristiti za izradu nuklearnog oružja.

„U SAD-u i Indiji detonirane su bombe koje se temelje na U-233 koji se može dobiti iz torija. Vlada SAD-a smatra da se za izradu nuklearnog oružja mogu koristiti oni materijali koji imaju obogaćenje više od 20% U-235 ili više od 12% U-233. Problem s U-233 je to što ga u proizvodnji prati izotop U-232 koji ima vrlo prodorne gama zrake što povećava rizik za one koji rade na održavanju takvog oružja. Osim toga, zbog te prodornosti lakše ga je otkriti. Međunarodna agencija za atomsku energiju smatra problematičnim količine HEU-235 iznad 32 kg, a U-233 već iznad 8 kg“, tumači naš stručnjak.

S uranom imamo puno više iskustva
Grgić ističe da također treba imati na umu da imamo ekstremno više iskustava s ponašanjem U-235 nego s U-233.

„O cijeloj stvari priča se više od 40 godina. Uran je uglavnom bio izabran jer su mu nalazišta bila poznata, a eksploatacija jeftinija“, kaže Grgić.

Torija ima i u Europi
Torija ima i u Europi, iako su nalazišta manja od onih u Aziji ili u Australiji. U Europi ga najviše ima u Norveškoj, a značajne količine otkrivene su i u Finskoj, Švedskoj, Francuskoj i Portugalu.

Iako Europa zasad nema velike projekte razvoja torijskih reaktora poput Kine, interes za torij raste jer on pruža veću mogućnost korištenja domaćih resursa, bez ovisnosti o uvozu urana ili fosilnih goriva.

Kako funkcioniraju torijski reaktori?
Kineski planovi za korištenje torija temelje se na tehnologiji rastaljenih soli (molten-salt reactors – MSR). U takvim reaktorima torij se miješa s litijevim fluoridom i zagrijava na oko 1400 °C. Ta otopina zatim se izlaže neutronima, što pokreće nuklearne reakcije koje stvaraju uran-233 – fisijski materijal koji je sposoban održavati stabilnu lančanu reakciju.

Ova tehnologija ima neke prednosti u odnosu na klasične reaktore. Prvo, radi pri atmosferskom, odnosno niskom tlaku, što smanjuje rizik od puknuća. Drugo, reaktori rastaljenih soli mogu više puta reciklirati gorivo, čime maksimalno iskorištavaju torij i smanjuju količinu otpada. Treće, dizajn ovih reaktora omogućuje da se sami zaustave u slučaju problema, što povećava njihovu sigurnost.

Grgić kaže da se MSR reaktori u SAD-u razmatraju već više od 50 godina.

„Mogu se realizirati s uranom, a ne samo s torijem. Ako se realiziraju s torijem morate imati neko inicijalno gorivo koje je U-235 ili Pu-239. Tako dobijete kritičan reaktor čije onda neutrone možete koristiti za konverziju Th-233 u U-233. Imate dvije vrste MSR reaktora. Prvi koristi rastaljenu sol kao rashladno sredstvo, a gorivo je čvrsto. Drugi tip ima otopinu urana ili torija pomiješanu s rastaljenom soli. Prava prednost U-233 je to što je proizvodnja oplodnog materijala s njime moguća i u termičkim reaktorima, sa sporim neutronima, dok se s Pu-239 to događa samo u brzim reaktorima, s brzim neutronima. Zgodno je imati rashladno sredstvo na niskom tlaku i visokoj temperaturi, no to je rashladno sredstvo gotovo kruto na sobnoj temperaturi, a treba ga početi cirkulirati“, ističe Grgić.

Kako izgleda proces fisije torija?
Raspad torija u nuklearnom reaktoru složen je proces koji uključuje niz nuklearnih reakcija. Torij-232 (Th-232), koji je najzastupljeniji izotop torija u prirodi, nije fisijski materijal, ali se u njega može pretvoriti kroz niz reakcija. Evo kako pojednostavljeno teče taj proces:

1. Torij-232 apsorbira neutron i pretvara se u torij-233 (Th-233).

2. Torij-233 je nestabilan i podvrgava se beta raspadu te se pretvara u protaktinij-233 (Pa-233).

3. Protaktinij-233 također je nestabilan i podvrgava se drugom beta raspadu u kojem se pretvara se u uran-233 (U-233).

4. Uran-233 je fisijski materijal i može ući u nuklearnu fisiju kada apsorbira neutron. Tijekom fisije, oslobađa se velika količina energije i dodatni neutroni, koji potom mogu podržati lančanu reakciju.

Koliko torija je Kina pronašla?

Prema podacima kineskih vlasti, na nalazištu Bayan Obo otkriveno je oko milijun tona torija. To je jedno od najvećih otkrića te vrste dosad, a s obzirom na to da ga ima na još 233 dodatne lokacije, jasno je da Peking planira ovaj resurs učiniti temeljem budućeg energetskog sustava.

Prvi reaktor mogao bi krenuti već 2029?
Kina već gradi svoj prvi eksperimentalni torijski reaktor na rastaljene soli u pustinji Gobi. Planirano je da taj reaktor, snage 10 megavata, počne s radom do 2029. godine. Ako sve prođe prema planu, ovo postrojenje bit će prvo takve vrste u svijetu.

Ako pokusni reaktor uspije, to bi moglo ubrzati izgradnju većih elektrana koje bi mogle stabilno napajati gradove i industrije.

Kineski stratezi jasno su dali do znanja da torij smatraju ključnim elementom svoje energetske budućnosti, zajedno s vjetroelektranama, solarnim elektranama i klasičnim nuklearkama.

Koje prepreke još postoje?

Iako torij nosi ogroman potencijal, njegovo korištenje još je u fazi razvoja. Potrebna su velika ulaganja u istraživanja, usavršavanje tehnologije i sigurnosne protokole. Tu su i određeni izazovi u vađenju i obradi torija, koji zahtijevaju vrhunsku tehnologiju i značajne troškove.

Osim toga, trebat će uskladiti zakonske regulative i uvjeriti javnost u sigurnost novih reaktora, što u svijetu često ide sporo zbog povijesnog nepovjerenja prema nuklearnoj energiji.
www.index.hr

Skeptici kažu samo još deset godina, već zadnjih 50 godina, i imat ćemo potpuno funkcionalan fuzijski reaktor jer samo što nije gotov. Fuzijska energija već desetljećima slovi kao sveti gral čiste energije koja se može dobiti iz vodika, koji je jeftin i dostupan u praktički neiscrpnim količinama. Konkretni koraci prema komercijalnoj primjeni fuzijske tehnologije dosad su nailazili na brojne prepreke zbog potencijalne opasnosti od značajne disrupcije fuzijskih reaktora na postojeći energetski sustav baziran na korištenju fosilnih goriva.

Nedavno je na tom putu veliki pomak objavila njemačka kompanija Proxima Fusion, startup koji je nastao kao izdvojeni projekt Instituta Max Planck. Predstavnici tvrtke tvrde da su riješili ključne tehnološke probleme te da bi njihov fuzijski reaktor tipa stelarator uskoro mogao postati prvi komercijalni uređaj takve vrste na svijetu.

Što je stelarator?
Stelarator je vrsta fuzijskog reaktora koji za kontrolu plazme (superzagrijanog plina u kojem dolazi do fuzije atomskih jezgri) koristi kompleksno oblikovana magnetska polja. Riječ je o tehnologiji za postizanje kontrolirane nuklearne fuzije na Zemlji koja se razvija paralelno s poznatijom tehnologijom reaktora koji se zovu tokamak.

Što je fuzija?
Fuzija je proces u kojem se lagane atomske jezgre, najčešće izotopi vodika poput deuterija i tricija, spajaju u jednu težu jezgru helija, pri čemu se oslobađa ogromna količina energije. Taj višak energije dolazi od razlike u masi između početnih jezgara vodika i nastale jezgre helija - dio mase pretvara se u energiju prema Einsteinovoj formuli E = mc². Primijetite da čak i mala masa stvara golemu energiju jer se množi s velikom brzinom svjetlosti, i to na kvadrat.

Zašto je fuziju teško ostvariti na Zemlji?
Fuzija se u prirodi najčešće zbiva u zvijezdama. Na Zemlji ju je teško postići jer zahtijeva visoke tlakove i ekstremne temperature kako bi se jezgre atoma dovoljno približile da prevladaju međusobno odbijanje.

Dva pozitivno nabijena protona iz jezgara vodika međusobno se odbijaju zbog tzv. Coulombove sile. Ako su temperature i pritisci dovoljno visoki (poput onih u Suncu ili fuzijskom reaktoru), jezgre dobiju toliku kinetičku energiju da probiju tu odbojnost i dođu ekstremno blizu - unutar otprilike 10^-15 metara.

Kada su tako blizu, na scenu stupa jaka nuklearna sila koja je nevjerojatno snažna, ali kratkog dometa. Unutar tog malog razmaka, ona je jača od elektrostatskog odbijanja protona pa veže jezgre zajedno. Rezultat je da se jezgre vodika spajaju u jezgru helija.

Na Zemlji je dodatni problem stabilno zadržavanje super-vruće plazme, koja stalno "bježi" iz magnetskih polja i prijeti da ošteti stijenke reaktora.

Koja je razlika između tokamaka i stelaratora?
Ključna razlika između stelaratora i tokamaka je u načinu stabilizacije plazme. Tokamaci drže plazmu pod kontrolom pomoću magnetskih polja samog tokamaka te magnetskih polja koja nastaju unutar same plazme. Ovo potonje zahtijeva neprekidno kruženje plazme, što se postiže induciranjem snažnog strujanja plazme neprekidnim povećavanjem struje u središnjoj zavojnici usred tokamaka. Za funkcioniranje tokamaka nužno je i vrlo precizno upravljanje plazmom koja rotira u tokamaku radi suzbijanja njezinih izboja.

Dr. sc. Tonči Tadić, nuklearni fizičar s Instituta Ruđer Bošković, kaže da današnji tokamaci mogu održavati fuziju dulje od deset minuta, no da je stabilnost plazme i dalje ograničena.

"Također, magnetska polja iziskuju veliki broj glavnih i korektivnih zavojnica, dok induciranje struje u plazmi povećavanjem struje u centralnoj zavojnici ipak ne može ići u beskonačnost. Tokamak, dakle, nužno djeluje pulsno, odnosno čarolija plazme traje dok traje induciranje struje u plazmi i kruženje plazme", tumači.

Prednosti stelaratora
Stelaratori, poput njemačkog Wendelsteina 7-X, sagrađenog 2015. u Greifswaldu u istočnoj Njemačkoj, riješili su taj problem složenijom geometrijom reaktora i precizno oblikovanim zavojnicama koje stvaraju stabilno magnetsko polje bez potrebe za induciranim strujama u plazmi i bez kruženja plazme. Zahvaljujući tome, stelaratori mogu raditi u neprekidnom režimu i potencijalno održavati fuziju satima.

Zbog tih prednosti, stelaratori bi uskoro mogli postati učinkovitije i stabilnije rješenje od tokamaka, možda čak i prije nego što ITER krene u puni rad.

Tko u Europi razvija stelaratore?
S obzirom na kompleksnost magnetskih polja u stelaratoru nije čudno što nema puno zemalja koje se upuštaju u njihov razvoj.

Tadić kaže da je zanimljivo da je najveći stelarator u svijetu, sve do puštanja u pogon njemačkog Wendelsteina 7-X, bio ukrajinski Uragan 3M, sagrađen u Harkivu još 1982.

"Osim navedenih, u Madridu je 1998. sagrađen nešto manji stelarator TJ-II. U Euratomu zato razvoj stelaratora predvode Njemačka, Ukrajina i Španjolska", pojašnjava Tadić.

Što je donijelo preokret?
Kompanija Proxima Fusion nastala je upravo iz napretka postignutih na eksperimentalnom stelaratoru Wendelstein 7-X u Njemačkoj. Riječ je o najvećem i najnaprednijem stelaratoru na svijetu, čiji su prvi eksperimenti pokazali da mogu postići stabilnu plazmu i zadržavati je dovoljno dugo za ozbiljna istraživanja.

No, problem do sada nije bio samo u održavanju plazme, nego i u preciznosti gradnje. Zavojnice koje oblikuju magnetska polja u stelaratorima moraju biti izrađene s gotovo savršenom točnošću, uz odsutnost svake simetrije.

Tadić kaže da uz pomoć računalno modeliranih zavojnica plazma u stelaratoru poprima oblik rotirajućeg svrdla koje putuje u krug.

"Drugim riječima, čestice u plazmi imaju iste putanje kao u tokamaku, ali bez potrebe za induciranjem struje u plazmi. Štoviše, poželjno je da nema kruženja plazme kao u tokamaku, jer bi ono poremetilo brižljivo dizajnirana magnetska polja u stelaratoru", kaže Tadić.

Kompanija Proxima objavila je da je sada, zahvaljujući napretku u računalnom modeliranju i AI-u, preciznoj proizvodnji i naprednim materijalima uspjela riješiti ključne prepreke.

Osim toga, kompanija koristi najnovije metode optimizacije magnetskih polja, koje su omogućile manju potrošnju energije i učinkovitije hlađenje sustava.

Kada bismo mogli vidjeti prvu struju iz stelaratora?
Prema informacijama koje je objavila Proxima, njihov cilj je do 2031. godine pustiti u rad prvi prototip komercijalnog stelaratora. Ako sve bude teklo prema planu, on bi mogao postati temelj za izgradnju elektrana koje će proizvoditi energiju iz fuzije u gotovo neograničenim količinama, bez emisija stakleničkih plinova i s minimalnim radioaktivnim otpadom.

Može li stelarator doista pokrenuti energetsku revoluciju?
Ipak, Tadić upozorava da još uvijek ima problema koje treba riješiti.

"U prvom redu komora stelaratora nije kružno simetrična poput one u tokamaku, već ima neravne i valovite stijenke, pa je svaki remont izuzetno složen. Osim toga, plazma u njima ne ostavlja nakupljenu prašinu dolje na dnu u divertoru kao kod tokamaka, nego bočno, gore i dolje, na tzv. 'otočnim' divertorima", tumači Tadić.

No smatra da je ključna zapreka stelaratorima na putu do komercijalnog korištenja njihov volumen.

"Naime da bi se ostvario tzv. Lawsonov kriterij koji je u fuziji isto što i tzv. kritična masa u fisiji, drugim riječima uvjet za samostalnu samo-održivu fuzijsku reakciju, nužan je veliki volumen plazme, odnosno veliki broj čestica plazme.

Povećanje volumena stelaratora vodi pak do narušavanja brižljivo dizajniranih magnetskih polja te do još složenijih zavojnica i još neobičnije vakuumske komore povećanog stelaratora itd. No vjerujemo da će razvoj umjetne inteligencije savladati i taj problem", poručio je naš stručnjak za fuziju.
www.index.hr

Omogućili smo strateško pozicioniranje Hrvatske, bolju apsorpciju europskih sredstava i energetske projekte koji čine iskorak u budućnost. Nacionalni program oporavka i otpornosti, Nacionalni program reformi i Program konvergencije međusobno su povezani akti i dokumenti, a dio su Programa Vlade Republike Hrvatske, koji usmjeravaju rad koji je dio šireg napora da budemo konkurentni i otporni na eventualne buduće šokove.

Proteklih pet godina živimo stalno pod utjecajem vanjskih šokova, od pandemije Covida-19 i dva potresa do posljedica ruske agresije na Ukrajinu. Sve je to dovelo do mjera koje su morale na konzistentan način očuvati socijalni koheziju, ostvariti strateške interese države i uspjeti napraviti iskorake u svim segmentima koji su ljudima najbitniji - a to su plaće, mirovine i priuštivo stanovanje. Na te će se elemente, uz ulaganje u obrazovanje, Vlada fokusirati i u iduće tri i pol godine mandata kako bi koristi od osnaženog međunarodnog položaja Hrvatske stavila u funkciju hrvatskih građana i hrvatskog gospodarstva.

Hrvatska je ispunila 183 od 183 reforme i indikatora u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koje si je sama zadala. Priznanje je to za dinamiku provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te poticaj za još učinkovitiju apsorpciju sredstava iz aktualne financijske perspektive i brže lovljenje koraka s onima koji su u Uniju ušli prije nas.

Hrvatska je trenutno najučinkovitija članica EU u provedbi NPOO-a
Uz Italiju, trenutno je Hrvatska najučinkovitija i najbrža u provedbi tog programa. Ove godine imat će angažirano 81 posto ukupnih sredstava od 10,5 milijardi eura koji su joj na raspolaganju kroz Instrument EU iduće generacije. Taj je instrument bio zajednički i snažan odgovor Europske unije na veliki ekonomski šok nastao uslijed krize uzrokovane pandemijom Covida-19. Prvi element bila je apsorpcija sredstava iz prvog Višegodišnjeg financijskog okvira 2014. - 2020.

Na početku prvog mandata Vlade Hrvatska je bila na manje od 8 posto ugovorenosti. Potrošili smo sve otprilike oko 112 posto od onoga što je bilo alocirano. Uz to, Vlada je Hrvatskoj priskrbila milijardu eura iz Fonda solidarnosti za obnovu Zagreba i Banovine od potresa, a i tu su potrošena sva sredstva, i to i više nego što je bilo predviđeno. Paralelno s Nacionalnim programom reformi krenuo je i novi Višegodišnji financijski okvir 2021.- 2027., vrijedan 14 milijardi eura. Uz to, na vrijeme će se potrošiti i sva sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Europska sredstva omogućuju brže lovljenje koraka s razvijenijim državama članicama
Nije nimalo jednostavno potrošiti taj novac na vrijeme za kvalitetne projekte koji su dodana vrijednost konkurentnosti, zelenoj tranziciji, digitalnoj transformaciji, ravnomjernom regionalnom razvoju, infrastrukturi, obrazovanju, zdravstvu, pravosuđu i gospodarstvu općenito. Ta sredstvaomogućuju lovljenje koraka s razvijenijim državama članicama, koje nisu bile žrtva agresije poput Hrvatske i ušle su u EU prije nas, a u 90-ima su potrošile pretpristupnu pomoć koju Hrvatska nije imala.

Premijer Plenković je odbacio lažne teze koje se od nekih aktera plasiraju u javnosti o tome da nakon 2027. europskih sredstava neće biti. "Moramo razgrtati laži koje nisu slučajno plasirane", poručio je ustvrdivši kako se takve teze plasiraju kao alibi za slučaj da neka buduća eventualna vlada bude manje uspješna. U tom je kontekstu naveo nekoliko argumenata o uspješnosti Vlade, koji se takvim narativom pokušavaju osporiti.

Ostvarili smo cilj dublje integracije u EU, uz rekordno visoku zaposlenost i kontinuirani rast gospodarstva
Kao što je, primjerice, odnos zaposlenih i nezaposlenih, koji je je 2016. bio 6:1, a danas je 20:1. Hrvatska je 2016. godine bila na 62 posto prosječne razvijenosti Europske unije, a 2028. doći će na 82 posto. BDP per capita 2016. bio je 11.000 eura, a sada je 22.000 eura.

Međunarodni položaj kojeg Hrvatska danas uživa, istaknuo je, nije samo do učinkovitog povlačenja europskih sredstava, već i do odgovornog upravljanja javnim financijama, do niza poreznih reformi koje su rasterećivale i građane i gospodarstvo, do reformskih zahvata koji su doveli do povijesno visokog investicijskog kreditnog rejtinga na razini A.

Hrvatska je ušla i u Schengen i u europodručje i u Europski stabilizacijski mehanizam, a dogodine će postati članica OECD-a.

Svi su ti ciljevi, podsjetio je, zacrtani u prva tri mjeseca 2017., kada je Vlada počela provoditi reforme potrebne za njihovo ostvarivanje, a zbog zahtjevnih kriterija bilo je potrebno nekoliko godina. "Omogućili smo strateško pozicioniranje Hrvatske, bolju apsorpciju europskih sredstava i projekte koji čine iskorak u zelenoj tranziciji", poručio je.

Vrijeme je za energetsku tranziciju i prilagodbu ekonomije na nove uvjete globalnog funkcioniranja
Kako bi kontekstualizirali uspješnost Hrvatske, kazao je, potrebno je pogledati malo šire. Primjerice, danas Europska unija uvozi 98 posto nafte, 90 posto plina te 60 posto ugljena. Ta fosilna goriva u idućih 15 godina doseći će vrh svjetskih rezervi, što znači da će biti skuplja.

Zato je vrijeme za energetsku tranziciju i što veća ulaganja u obnovljive izvore energije te prilagodbu naše cijele ekonomije na te radikalno izmijenjene uvjete globalnog funkcioniranja. Nacionalni program oporavka i otpornosti, zajedno s ranijim Nacionalnim programom reformi i Programom konvergencije međusobno su povezani akti i dokumenti, a dio su Programa Vlade, koji usmjeravaju rad koji je dio šireg napora da budemo konkurentni i otporni na eventualne buduće šokove.

Proteklih pet godina, dodao je premijer, živimo stalno pod utjecajem vanjskih šokova, od Covida, dva potresa do posljedica ruske agresije na Ukrajinu.

Sve je to dovelo do mjera koje su morale na konzistentan način očuvati socijalni koheziju, ostvariti strateške interese države i uspjeti napraviti iskorake u svim segmentima koji su ljudima najbitniji - a to su plaće, mirovine i priuštivo stanovanje. Na te će se elemente, uz ulaganje u obrazovanje, Vlada fokusirati i u iduće tri i pol godine mandata kako bi koristi od osnaženog međunarodnog položaja Hrvatske stavila u funkciju hrvatskih građana i hrvatskog gospodarstva.
www.vlada.gov.hr