Republika Hrvatska koristi svoj geografski položaj da se pozicionira sa svojim državnim tvrtkama JANAF i PLINACRO na tržištu kao strateško energetsko čvorište za transport zemnog plina i nafte prema okolnim zemljama koje još uvijek koriste ove energente, a i koristit će ih u značajnim količinama idućih desetljeća.

Što će odluka Europske unije značiti za cijene i opskrbu naftom i plinom? O tome je u središnjem Dnevniku HTV-a govorio energetski stručnjak Igor Dekanić.

U najavi je potpuni odmak od ruskih energenata do 2027. godine. Koliko će biti izazovno to učiniti i hoće li sve države to biti u stanju učiniti?

U osnovi hoće. Veliki dio odmaka je već sada učinjen. Dvije godine nije toliko veliko razdoblje. Infrastruktura postoji. Uvozni pravci postoje, pitanje je samo cijene, naglasio je Dekanić.

Što će biti s plinom koji će dolaziti iz Amerike, Norveške, Sjeverne Afrike i koliko će on biti skuplji?

Zbog tehnološkog dijela, on je 10 do 12 posto skuplji od normalnog, odnosno prirodnog plina, naglasio je Dekanić.

Dodao je kako postoje pravci i transportni sustavi, samo je pitanje cijene.

Na pitanje koliko Hrvatska može eksploatirati činjenicu da ćemo uskoro imati dvostruko veći terminal na Omišlju i koliko možemo postati čvorište i zarađivati na transportu plina, odgovara:

Jako dobro jer sadašnji kapacitet uvoza je otprilike ekvivalentan 3 milijarde kubičnih metara plina godišnje. Ako se on udvostruči, a to je plan, Hrvatska ukupno troši dvije i pol milijarde. Dakle, ima više nego dva i pol puta veći kapacitet za prihvat i transport prirodnog plina. Kapaciteta ima i to je konačno prilika da Hrvatska postane svojevrsno čvorište za uvoz plina i nafte, kaže Dekanić.

Možemo očekivati relativno niske cijene nafte, jer one su danas oko 70 dolara i niže. Sjedinjene Američke Države su u posljednjih deset godina udvostručile proizvodnju nafte, povećale proizvodnju plina za otprilike 60%, i Sjedinjene Američke Države su ponovno postale sposobne za izvoz i nafte i plina, kao što su bile u vrijeme Drugog svjetskog rata i neposredno poslije toga, pojašnjava.

Na kraju dodaje da ćemo, nakon što odustanemo od uvoza nafte iz Rusije, imati opskrbu koja će dolaziti preko mora, s Bliskog Istoka, iz Sjeverne Afrike, pa i preko Atlantskog oceana i Sjedinjene Američke Države i možda iz Južne Amerike, i to onog trenutka kad se urede sankcije prema Venezueli, zaključio je.
www.vijesti.hrt.hr

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je tijekom rasprave o Zakonu o kritičnoj infrastrukturi kako nije pitanje hoće li se u tom sustavu dogoditi kriza nego kada te poručio da stoga moramo izgraditi otpornost i sposobnost njegova brzog oporavka.

"Krize u području kritične infrastrukture nažalost nisu pitanja hoće li se dogoditi nego kada. Stoga, umjesto da pokušamo spriječiti svaku prijetnju moramo izgraditi otpornost i sposobnost brzog oporavka sustava", rekao je Božinović u Hrvatskom saboru.

Upozorio je da je to inspirirano i nizom stvarnih događaja u svijetu u posljednja dva-tri desetljeća, od terorističkog napada na Svjetski trgovački centar u New Yorku do koordiniranih eksplozija u sustavu javne željeznice u Madridu, samoubilačkih napada u podzemnim željeznicama u Londonu i slično.

Dodao je i da prošlogodišnji nestanak struje koji je zahvatio Albaniju, Crnu Goru, BiH i Hrvatsku jasno pokazuje da incidenti ne poznaju granice.

Objasnio je da kritičnu infrastrukturu predstavljaju objekti, mreže, sustavi i njihovi dijelovi čiji bi prekid djelovanja ili prekid isporuke robe i usluga mogao imati ozbiljnije posljedice po društvo, gospodarstvo te nacionalnu sigurnost.

Božinović je kazao i da se ovim zakonom u naše zakonodavstvo prenosi Direktiva EU o otpornosti kritičnih subjekata koja je usmjerena na podizanje razine otpornosti procesa upravljanja kritičnom infrastrukturom te učinkovitog odgovora na rizike koji bi mogli dovesti do poremećaja u pružanju ključnih usluga.

Istaknuo je da je novim zakonom određeno 15 sektora - energetika, promet, bankarstvo, zdravstvo, voda za ljudsku potrošnju, otpadne vode, regulacijske i zaštitne vodne građevine za obranu od poplava, digitalna infrastruktura, proizvodnja i prerada hrane i drugi.

Također, Vlada će najmanje svake četiri godine donijeti ili ažurirati strategiju otpornosti kritične infrastrukture.

Božinović je rekao i da su, s obzirom na visoku izloženost kibernetičkim prijetnjama, svi kritični subjekti dužni primjenjivati postupke i mjere sukladno Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti.
Izvor: Hina/Vlada

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se s Yinom Hejunom, ministrom znanosti i tehnologije Narodne Republike Kine koji je u službenom posjetu Hrvatskoj. Uz predsjednika Vlade bio je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.

Tijekom boravka ministra Yin Hejuna u Hrvatskoj potpisan je Memorandum o suglasnosti dviju zemalja o suradnji u očuvanju bioraznolikosti i zelenom razvoju, a koji je u ime Vlade Republike Hrvatske potpisalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Ovaj Memorandum ima za cilj nastavak znanstvene i tehnološke suradnje dviju zemalja u očuvanju bioraznolikosti i zelenog razvoja, kao i stvaranje uvjeta za učinkovitu suradnju u promicanju održivoga ekonomskog i društvenog razvoja.

Na sastanku su potvrđeni kvalitetni bilateralni odnosi, posebno u kontekstu daljnjeg razvoja znanstveno-tehnološke i gospodarske suradnje.

Uz nastavak sudjelovanja kineskih tvrtki na infrastrukturnim i investicijskim projektima u Hrvatskoj, u nadolazećem razdoblju cilj Vlade je povećati hrvatski izvoz u Kinu. Hrvatska će se nastaviti zalagati za nastavak dobrih odnosa EU-a i Kine održavanjem otvorenog i konstruktivnog dijaloga.
www.vlada.gov.hr

Hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je, u HTV-ovom središnjem Dnevniku, govoreći o nuklearnoj energiji, da naglasak stavljaju na izgradnju malih modularnih reaktora kako bi Hrvatska postala nuklearna sila i riješila probleme u proizvodnji električne energije. Upitan o Radnoj skupini za nuklearnu energiju, koja je osnovana u veljači, rekao je da je danas Radna skupina imala sastanak sa zainteresiranim stranama, to jest s onima koji nam nude tehnologije.

Prvenstveno je njihov zadatak izrada zakonodavnog okvira koji očekujemo do ljeta da bi mogao biti donesen u Saboru, nakon toga osnivanje agencije i onda ćemo evaluirati dalje potencijalno ulaganje u proširenje Nuklearne elektrane Krško, ali naglasak stavljamo na izgradnju malih modularnih reaktora u Republici Hrvatskoj kako bi Hrvatska postala nuklearna sila, nuklearna zemlja, te time riješila sve probleme u proizvodnji električne energije, rekao je Šušnjar.

Dodao je da u cijelom svijetu, a pogotovo u Zapadnoj Europi dolazi do zaokreta prema nuklearnoj energiji.

"Zapad i sve zemlje okreću se novim tehnologijama koje su bitno jeftinije i koje su bitno, bitno sigurnije nego je to nekada bilo", rekao je te dodao da to ocjenjuju i kreditne agencije, podsjetivši na kreditni rejting koji su nam dale nam tri najveće svjetske agencije.

"To znači da smo na jako dobrom putu, da radimo dobre stvari", ocijenio je.

U energetsku učinkovitost preko Modernizacijskog fonda uloženo više od 400 milijuna eura

Šušnjar je rekao da su preko Modernizacijskog fonda u energetsku učinkovitost uložili više od 400 milijuna eura te da imaju još puno prostora za napredak, recimo, u obnovi višestambenih i javnih zgrada.

"Isto tako ulažemo dosta u energetski sektor i poticat ćemo i dalje ulaganja", dodao je.

Rekao je da su Vlada, Domovinski pokret i koalicijski partneri odredili smjer da Hrvatska mora postati samodostatna u proizvodnji hrane te u proizvodnji energije.

Naveo je primjer geotermalne bušotine koja može odgovarati grijanju 35.000 kvadrata staklenika, što će značajno unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj, ne samo u vidu samodostatnosti, nego s pogledom prema sutra, da možda postanemo izvoznici određenih kultura, dodao je.

Osvrnuo se na kadrovske promjene u Ministarstvu gospodarstva, kazavši da su pomladili ekipu koja je jako stručna te ima i međunarodno iskustvo.

"Tako da ćemo biti ukopčani na sve europske politike, pogotovo višegodišnji financijski okvir koji slijedi, kako bi što bolje mogli poticati našu energetsku neovisnost i ulaganja u energetiku", rekao je Šušnjar.

Dodao je da su imenovani novi članovi Hrvatske energetske regulatorne agencije, koja sada postaje funkcionalno tijelo.
Izvor: Vlada / HTV

JANAF je pustio u pogon sunčanu elektranu Vođinci snage 9,99 MW koja je i priključena na elektroenergetsku mrežu Republike Hrvatske, čime je Janaf dostigao 86 posto pokrivenosti potreba za električnom energijom iz vlastitih obnovljivih izvora, izvijestili su iz te kompanije.

Sunčana elektrana Vođinci ima 25.740 fotonaponskih modula na površini od 175.901 metara kvadratnih te priključnu snagu 9.999 kilovata (kW).

Dobila je uporabnu dozvolu te je dovršena i puštena u pogon sukladno planu. Janaf je izvorno akvizirao započeti projekt te izgradio samu elektranu, navodi se u priopćenju.

Janaf je puštanjem Vođinaca u puni pogon u planiranom roku potvrdio svoju predanost ispunjenju ciljeva zelene energetske tranzicije.

U ovom trenutku društvo iz vlastitih obnovljivih izvora pokriva veliku većinu svojih značajnih potreba za električnom energijom, a u sljedećim koracima transformacije koja se provodi planiramo povećati kapacitete te iskoračiti na tržište električne energije, poručili su iz Uprave Janafa u izjavi koja se prenosi u priopćenju.

Nakon izgradnje sunčanih elektrana na vlastitim terminalima i akvizicije Solarne elektrane Bulinac, Janaf je ovime dovršio još jedan projekt na putu transformacije u zelenu energetsku kompaniju.

Ugljični otisak društva je smanjen, dok je istodobno osigurana stabilna opskrba energijom za sve ključne sustave Janafa, poručili su iz kompanije.
www.vijesti.hrt.hr

Ministar gospodarstva Šušnjar na Hrvatsko-talijanskom gospodarskom forumu: Podmorski kabel s Italijom je strateški energetski projekt. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar sudjelovao je na Hrvatsko-talijanskom gospodarskom forumu koji je održan u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u sklopu službenog posjeta potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova i međunarodne suradnje Talijanske Republike Antonija Tajanija Republici Hrvatskoj. Forum je okupio dvjestotinjak hrvatskih i talijanskih tvrtki, uz podršku nadležnih ministarstava i gospodarskih komora.

Ministar Šušnjar istaknuo je važnost strateških infrastrukturnih projekata u jačanju bilateralnih odnosa, s posebnim naglaskom na energetiku.
"Otvaramo novo poglavlje hrvatsko-talijanskih gospodarskih odnosa, posebno sada kada RH ima sjajan investicijski rejting. S hrvatske strane postoji spremnost za projekt podmorskog električnog kabela. RH želi da se ova inicijativa artikulira na europskoj razini i doprinese jačanju sigurnosti elektroenergetskog sustava u jadranskoj regiji", rekao je ministar Šušnjar. Dodao je kako Hrvatska u talijanskoj industriji vidi partnera s iskustvom, znanjem i izvoznom snagom, posebno u sektorima visoke dodane vrijednosti.

Tijekom panela o energetskoj tranziciji u jadransko-jonskoj regiji razgovaralo se o zajedničkom razvoju obnovljivih izvora energije i infrastrukturnim projektima prijenosa i distribucije energije.

Talijanski ministar Antonio Tajani naglasio je važnost jačanja suradnje unutar EU i prema trećim tržištima. „Jačanje suradnje europskih zemalja posebno je bitno u kontekstu izlazaka prema trećim tržištima. Veliku priliku za Hrvatsku i Italiju predstavlja jačanje luka Trst i Rijeka upravo zbog važnosti koridora prema trećim zemljama, poglavito Afrike“, istaknuo je Tajani. Dodao je i da su hrvatski poduzetnici uvijek dobrodošli u Italiji, te Hrvatsku nazvao tradicionalno prijateljskom zemljom.

Forum je ocijenjen kao važna platforma za povezivanje tvrtki, razmjenu znanja i pokretanje investicija.

U 2024. godini Italija je bila drugi vanjskotrgovinski partner Hrvatske, s robnom razmjenom vrijednom 8,4 milijarde eura te jedan od ključnih ulagača s ukupno 3,8 milijardi eura investicija od 1993. godine. Ističe se i značajan suficit Hrvatske u razmjeni usluga s Italijom.

Ministar Šušnjar sudjelovao je i na sastanku talijanskog ministra Antonija Tajanija s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, gdje su, uz potvrdu partnerskih i dobrosusjedskih odnosa dviju zemalja, razgovarali i o transatlantskim odnosima, situaciji na jugoistoku Europe, posebno u Bosni i Hercegovini te važnosti nastavka potpore europskoj integraciji regije.
www.mingo.gov.hr

Ministar gospodarstva RH Šušnjar u Washingtonu: Jačanje energetskog partnerstva i otvoreni dijalog sa SAD-om ključni su za sigurnost opskrbe i stabilne trgovinske odnose. Tijekom službenog posjeta Sjedinjenim Američkim Državama, ministar Šušnjar imao je istaknutu ulogu na više strateških događanja, potvrdivši ključnu poziciju Hrvatske u europskoj energetskoj i investicijskoj strukturi.

Ministar Šušnjar govorio je na panelu u sklopu konferencije „LNG Allies - Trade and Security: The U.S.-European LNG Partnership“, gdje je izložio hrvatske prioritete u energetskoj tranziciji. Istaknuo je kako Krčki LNG terminal, čiji se kapacitet povećava na 6,1 milijardu kubičnih metara, ima veliku stratešku važnost: „LNG terminal predstavlja projekt koji gradi sigurnu energetsku budućnost i potiče regionalni razvoj. Suradnja sa SAD-om, iz kojeg dolazi više od 70% ukapljenog plina na Krk, ima strateški značaj i pokazuje kako infrastrukturni projekti služe kao osnova geopolitičke stabilnosti i sigurnosti.“

Ministar je naglasio da Hrvatska ne staje na postignutom, već ulaže u plinovode kompatibilne s vodikom, jača obnovljive izvore energije i promišlja buduću ulogu nuklearne energije, uključujući interes za suradnju u području malih modularnih reaktora (SMR) sa SAD-om.

U sklopu poslovnog okruglog stola Atlantic Councila, ministar je istaknuo važnost energetske sigurnosti kao temelja za gospodarski rast i stabilno investicijsko okruženje. Poseban naglasak stavio je na novi hrvatski Zakon o stranim ulaganjima, koji će dodatno urediti strateške sektore poput infrastrukture, tehnologije i medija. „Hrvatska postaje atraktivno ulagačko odredište, stabilna, ambiciozna i usmjerena prema budućnosti. Naš cilj je stvoriti pravno i politički predvidivo okruženje koje potiče investicije, inovacije i rast.“

U kontekstu mogućeg uvođenja američkih carina na europske proizvode, ministar je istaknuo potrebu za intenzivnim dijalogom između EU i SAD-a kako bi se zaštitili hrvatski izvoznici i očuvala predvidivost tržišta. Posebno je skrenuo pažnju na hrvatske izvoznike u farmaceutskom, obrambenom i IT sektoru.

Ministar Šušnjar je u više navrata istaknuo da je članstvo Hrvatske u OECD-u jedan od važnih vanjskopolitičkih prioriteta, kojim bi se dodatno potvrdila reputacija Hrvatske kao zemlje s visokim standardima transparentnosti, investicijske sigurnosti i održivog razvoja. „Uvjeren sam da će Sjedinjene Američke Države dati snažnu podršku našem ulasku u OECD. To je korak koji zatvara krug našeg međunarodnog pozicioniranja i otvara vrata novoj razini partnerstva.“

Ministar je bio u pratnji predsjednika Vlade Andreja Plenkovića tijekom niza važnih bilateralnih i multilateralnih događanja. U Zakladi The Heritage Foundation, jednoj od najutjecajnijih američkih konzervativnih institucija usmjerenih na oblikovanje javnih politika, razmijenio je mišljenja s američkim stručnjacima o energetskim i investicijskim politikama, s posebnim naglaskom na jačanje hrvatsko-američkih gospodarskih veza. U Hudson institutu, renomiranom institutu za strateške studije, prisustvovao je raspravi na temu transatlantske sigurnosti i energetske otpornosti, gdje su istaknute zajedničke inicijative za podršku Ukrajini, stabilnost jugoistoka Europe i smanjenje ovisnosti o ruskim energentima. Uz to, prisustvovao je prijemu s hrvatsko-američkom zajednicom u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Washingtonu, gdje su istaknuti doprinosi hrvatskih iseljenika jačanju bilateralnih odnosa te potencijali za njihovo daljnje uključivanje u gospodarsku i znanstvenu suradnju između Hrvatske i SAD-a.

Važan dio posjeta hrvatske delegacije SAD-u bila je i svečanost dodjele nagrada „2025 Atlantic Council Distinguished Leadership Awards“, na kojoj je predsjednik Vlade Plenković primio prestižno priznanje za međunarodno vodstvo. Nagrada, koju su prethodno primili brojni svjetski državnici i lideri, potvrda je postignuća Hrvatske u proteklom desetljeću, uključujući ulazak u Schengen, eurozonu, ukidanje viza sa SAD-om, jačanje obrambenih kapaciteta te pozicioniranje zemlje kao regionalnog energetskog čvorišta. Ujedno je i priznanje predanosti Hrvatske jačanju transatlantskih odnosa, stabilnosti Europe i zajedničkih vrijednosti savezništva.
www.mingo.gov.hr

Strateška odluka Vlade Republike Hrvatske o izgradnji LNG terminala na otoku Krku dugoročno je korisna za Hrvatsku kao i za energetsku sigurnost ovog dijela Europe. U Washingtonu, SAD je boravio predsjednik Vlade Andrej Plenković u prigodi dodjele nagrada ''2025 Atlantic Council Distinguished Leadership Awards''. Pritom je sudjelovao na Konferenciji u organizaciji LNG Allies na temu "Trgovina i sigurnost: Američko-europsko LNG partnerstvo", sastao se s trgovinskim predstavnikom SAD-a Jamiesonom Greerom, kao i s predstavnicima Zaklade Heritage, Instituta Hudson i održao predavanje studentima na Sveučilištu George Washington.

''Živimo u vremenu kada je energetska sigurnost prioritet za Europu i naše transatlantske partnere. Tijekom posljednje tri godine svjedočili smo ogromnom previranju na globalnom energetskom tržištu, potaknutom brutalnom i još uvijek trajnom ruskom agresijom na Ukrajinu. To je značajno poremetilo opskrbu energijom, što je dovelo do nestabilnih cijena energije diljem Europe'', kazao je.

Podsjetio je da zemlje Europske unije provode dosad nezamislive intervencionističke politike kako bi održale svoja gospodarstva i socijalnu koheziju.

Suradnja sa SAD-om ključna u izgradnji otporne energetske arhitekture
Ova kriza ukazala je na potrebu za diverzifikacijom energije i hitnu potrebu za sigurnim i pouzdanim izvorima energije. Europski kontinent suočava se s izazovima u osiguravanju sigurnih, pouzdanih i konkurentnih izvora energije, kao alternativi za ovisnost o relativno jeftinom ruskom plinu. Jedno od potencijalnih rješenja bilo je stvaranje terminala za ukapljeni prirodni plin i njegov potencijal da nam pomogne u funkcioniranju gospodarstva i u energetskoj sigurnosti. U tom kontekstu, Sjedinjene Američke Države pokazale su vodstvo svojom ulogom u izvozu ukapljenog prirodnog plina, odlučno doprinoseći diverzifikaciji europskih napora i pomažući u smanjenju ranjivosti povezanih s ovisnošću o jednom izvoru za zemlje u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi, uključujući Hrvatsku, istaknuo je Plenković.

Širenjem kapaciteta LNG terminala na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje Hrvatska će postati, ustvrdio je premijer, regionalni energetski hub, koji će moći opskrbljivati plinom i druge zemlje u susjedstvu.

LNG terminal na Krku potvrda je partnerstva Hrvatske, Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, uzimajući u obzir da 65 posto ukapljenog plina na terminal dolazi upravo iz SAD-a, a projekt je važan i u kontekstu Inicijative triju mora.

Energija budućnosti
Hrvatska također gleda unaprijed, prema energiji budućnosti i potrebnoj infrastrukturi te investira 559 milijuna eura u 216 kilometara novih plinovoda koji se mogu koristiti za vodik. Isto tako, Hrvatska u suradnji sa Slovenijom i Italijom stvara vodikovu dolinu sjevernog Jadrana za buduću energetsku suradnju.

Europska unija svjesna je svoje ovisnosti o uvozu energenata i stoga je proširenje suradnje sa zemljama koje nam mogu osigurati energiju, posebno plin u ovom kontekstu, od ogromne važnosti.

''Željeli bismo da se naša suradnja u pogledu opskrbe energijom i sigurnosti nastavi, jer smo od početka ruske agresije na Ukrajinu svi naučili koliko je važna energetska politika u vremenima krize i kako je povezana sa stvaranjem društvenih napetosti, ekonomskih kriza, financijskog pritiska, a također i s opterećenjem u smislu održavanja društvene kohezije. No, kada vlade preuzmu dobro vodstvo u ovom procesu, zajedno možemo prevladati izazove s kojima se suočavamo'', zaključio je premijer Plenković svoje obraćanje sudionicima konferencije, među kojima je bila i Nicole McGraw, buduća američka veleposlanica u Hrvatskoj.

Daljnje intenziviranje gospodarske razmjene Hrvatske i SAD-a
Po završetku konferencije, predsjednik Vlade sastao se s trgovinskim predstavnikom SAD-a Jamiesonom Greerom s kojim je razgovarao o daljnjem intenziviranju gospodarske razmjene Hrvatske i SAD-a, koja trenutno iznosi oko 1,6 milijardi eura, kao i najavi mogućeg uvođenja američkih carina. U tom pogledu, zaključili su, važno je nastaviti dijalog između Europske unije i SAD-a kako bi se postiglo kompromisno i obostrano prihvatljivo rješenje koje će zaštititi konkurentnost gospodarstva s obje strane Atlantika.

Tom je prigodom premijer Plenković istaknuo i planove za pristupanje OECD-u, kojim bi Hrvatska zaokružila svoje ambicije međunarodnog pozicioniranja, a u tom procesu očekuje podršku SAD-a i svih drugih partnera.

Govoreći o susretu s američkim predstavnikom za trgovinu Jamiesonom Greerom, Plenković je u izjavi medijima poručio da se od ukupne trgovinske razmjene Hrvatske 2 posto odnosi na suradnju sa SAD-om, što je iznos od milijardu i 600 milijuna eura.

''Taj segment je važan u odnosu na to kako će se dalje razvijati postizanje kompromisa i dogovora, osobito za hrvatske izvoznike na američko tržište. Oformili smo posebnu radnu skupinu koja je u stalnom kontaktu s našim izvoznicima i vodimo računa o interesu hrvatskih kompanija kada je riječ o trgovinskoj razmjeni sa SAD-om'', naglasio je.

Zaklada Heritage, Hudson institut i Sveučilište George Washington
Potom se sastao s vodstvom republikanske zaklade The Heritage Foundation koja okuplja stručnjake koji rade na programu nove američke administracije. ''I taj sastanak je bio dobar u pogledu njihovog upoznavanja s Hrvatskom i jačanja naših bilateralnih odnosa'', poručio je Plenković u izjavi za medije nakon tog sastanka.

Predsjednik Vlade održao je potom predavanje na Sveučilištu George Washington na temu ''Nova globalna dinamika: Pogled iz Europe'', dok je na Institutu Hudson održao izlaganje na temu ''Novi transatlantski trenutak: Rastuća uloga Europe''.

To je bila prigoda za razmjenu mišljenja o transatlantskoj suradnji, podršci Ukrajini i važnosti postizanja pravednog mira, stanju u BiH i jugoistoku Europe, jačanju europske obrane i smanjenju ovisnosti od ruskih energenata, uz projekte poput LNG terminala na Krku.

“Hrvatska želi kvalitetno surađivati s administracijom predsjednika Trumpa, osnažiti gospodarske veze te zajednički nastaviti pridonositi globalnoj sigurnosti i stabilnosti”, poručio je Plenković.

Predsjednik Vlade sastao se i s Jimom Rischom, predsjedavajućim Odbora za vanjske poslove Senata i s Brianom Mastom, predsjedavajućim Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma.

Nagrada Atlantic Councila je prije svega priznanje Hrvatskoj
Novinari su upitali premijera Plenkovića za komentar o nagradi za istaknuto vodstvo koju mu dodjeljuje ugledni Atlantic Council kao priznanje za vođenje Hrvatske, predanost europskom jedinstvu i jačanju transatlantskih odnosa.

''Ovo je nagrada za vodstvo na međunarodnoj razini. Dolazi prije svega kao priznanje postignućima Hrvatske u proteklih devet godina, u tri naša mandata, tijekom kojih smo realizirali strateške vanjskopolitičke ciljeve, a to su i članstvo u Schengenu, eurozoni i Europskom stabilizacijskom mehanizmu, ukidanje viza sa Sjedinjenim Američkim Državama, dogodine članstvo u OECD-u, jačanje naših obrambenih sposobnosti, pozicioniranje Hrvatske kao energetskog središta, jednako tako i doprinos u okviru Europske unije i NATO-a, ali iznad svega boljeg ekonomskog i socijalnog standarda Hrvata. Danas imamo milijun i 750 tisuća zaposlenih i manje od 80 tisuća nezaposlenih. Takve brojke Hrvatska dosad, kad je riječ o tržištu rada, nije imala. Zahvaljujem Atlantskom vijeću, ali to je prije svega priznanje Hrvatskoj'', poručio je.

Uvjeren sam u snažnu američku podršku hrvatskom članstvu u OECD-u
''Očekujem punu podršku Sjedinjenih Američkih Država u ostvarenju tog cilja našega članstva u OECD-u. Ono što se trenutno reflektira na taj proces su i razgovori o carinama između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, ali gospodin Greer je i sam potvrdio da nema nikakvog bilateralnog problema između dvije zemlje, nego, dapače, oni podržavaju Hrvatsku. Znaju da je naša trgovina uravnotežena, Hrvatska čak ima određeni suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa SAD-om'', rekao je Plenković izrazivši pritom uvjerenje da će SAD dati snažnu potporu hrvatskom članstvu u OECD-u.

Premijer Plenković prisustvovao je i prijemu s hrvatsko-američkom zajednicom u Veleposlanstvu Republike Hrvatske, a dan zaključuje na svečanosti dodjele nagrada ''2025 Atlantic Council Distinguished Leadership Awards''.
www.vlada.gov.hr

Prvi elektrobaterijski vlak proizveden u Hrvatskoj obavio je svoju prvu vožnju. "Ovo je povijesni dan za hrvatsku željeznicu i gospodarstvo. Prvi put smo vidjeli novi elektrobaterijski vlak koji je izradio Končar s europskim sredstvima", izjavio je u Bjelovaru potpredsjednik Vlade RH i ministar prometa Oleg Butković.

Prvi elektrobaterijski vlak proizveden u Hrvatskoj, koji je izradio Končar europskim i novcem iz državnog proračuna, uspješno je obavio svoju prvu vožnju od Zagreba do Bjelovara, stigavši točno prema predviđenom voznom redu.

Vlak je izrađen u sklopu projekta "Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu" ukupne vrijednosti 17,1 milijun eura. Od toga je 13,3 milijuna eura osigurano iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a ostatak iz državnog proračuna.

U modernizaciju i rekonstrukciju željezničke infrastrukture ulažemo gotovo 1,5 mlrd eura

"Trenutno u modernizaciju i rekonstrukciju željezničke infrastrukture u cijeloj Hrvatskoj ulažemo gotovo 1,5 milijardi eura, uz pomoć europskih fondova i kredita Europske investicijske banke," dodao je Butković.

Naglasio je da na hrvatskim prugama trenutno prometuje 63 nova niskopodna vlaka, a do kraja godine očekuje se još šest. Najavio je također da će nakon ovog elektrobaterijskog, za nekoliko mjeseci u promet biti pušten još jedan, potpuno baterijski vlak.

Novi elektrobaterijski vlak može postići brzinu do 120 km/h na baterijski pogon na neelektrificiranim prugama, dok na elektrificiranim prugama može voziti do 160 km/h. Ima kapacitet za ukupno 315 putnika, od čega 157 sjedećih mjesta, te autonomiju vožnje preko 100 km na baterijski pogon. Vlak je opremljen svim modernim sadržajima uključujući besplatni WiFi, rampe za pristup osobama s invaliditetom, prostor za bicikle i sustav videonadzora.

Elektrobaterijski vlak značajno smanjuje emisije CO2 i pridonosi ostvarenju ciljeva zelene tranzicije

"Vlak značajno smanjuje emisije CO₂ i samim time je odgovor na naše ciljeve zelene tranzicije", naglasio je predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak.

Nakon današnjeg puštanja u promet, vlak će biti korišten za testiranje punionica u Virovitici, Osijeku i Varaždinu. Po završetku svih predviđenih ispitivanja, započet će s redovnim prometovanjem na relaciji Zagreb - Bjelovar.

Uz ministra Butkovića, na promotivnoj vožnji sudjelovali su ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić i predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak. U Bjelovaru su ih dočekali bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić i gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak.
www.vlada.gov.hr

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u Benkovcu je obišao radove na izgradnji sunčane elektrane Korlat koja će, po završetku, uz postojeću vjetroelektranu, električnom energijom opskrbljivati sto tisuća kućanstava. Ulaganje u sunčanu elektranu Korlat dodatno će ojačati elektroenergetski sustav i povećati energetsku neovisnost Hrvatske.

Provedba zelene tranzicije, jednog od četiri strateška cilja

Po obilasku radova na novoj sunčanoj elektrani Korlat kod Benkovca koja će, uz postojeću vjetroelektranu, eklektičnom energijom opskrbljivati 100 tisuća kućanstava, premijer je istaknuo da je taj projekt potvrda provedbe zelene tranzicije, jednog od četiri strateška cilja Vlade.

Uz domovinsku revitalizaciju, digitalnu transformaciju i obrazovanje zelena je tranzicija naš strateški cilj, naglasio je Plenković, ocijenivši da je upravo zbog toga, naša najveća elektroenergetska kompanija krenula u snažan zamah investicija u tom pogledu.

Izrazio je posebno zadovoljstvo što ovaj projekt prate Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka, te da radove izvodi kineska kompanija Norinco International - što je potvrda i jačanja odnosa Hrvatske i Kine.

Predsjednik Vlade naglasio je važnost razumijevanja da je u današnjem suvremenom društvu energija pokreće više od 90,5 posto svih aktivnosti koje oduzimamo.

Energetska sigurnost za hrvatske građane i sve one koji Hrvatsku posjećuju

"Zbog toga je izrazito bitno da Hrvatska jača svoju energetsku neovisnost, da imamo što više obnovljivih izvora energije i da na taj način participiramo u globalnim naporima koji se vode s temeljnim ciljem smanjivanja klimatskih promjena s negativnim predznakom", izjavio je Plenković.

Sunčana elektrana Korlat dio je ukupnih ulaganja vrijednih milijardu i 430 milijuna eura koja Hrvatska ulaže u energetski sektor i na taj način stvaramo pretpostavke za energetsku sigurnost u Hrvatskoj i svih onih koji Hrvatsku posjećuju.

Osvrnuo se na nedavni događaj u Španjolskoj i naglasio važnost da Hrvatske bude dobro povezana i da imamo dovoljno električne energije osobito za intenzivne mjesece turističke sezone kad je realna potrošnja puno veća.

Podsjetio je na značajna sredstva koja su izdvojena iz različitih izvora i uložena u stvaranje pretpostavki za kvalitetniju i bolju opskrbu Hrvatske svim energentima.

Zahvalio je svima na realizaciji projekta sunčane elektrane, posebno Upravi Hrvatske elektroprivrede, istaknuvši njenu ulogu da, kao Vladin partner, u kontekstu energetske krize koja je uzrokovana, prije svega, ruskom agresijom na Ukrajinu, pomogne u očuvanju socijalne kohezije u kriznim vremenima.

"Hrvatska elektroprivreda je, uz odluke Vlade, omogućila da naši građani, gospodarstvo, mikro, mali i srednji poduzetnici i institucije ne osjete teret rasta cijena energenata", zaključio je premijer.
www.vlada.gov.hr