Energy Observer predstavlja revolucionaran pristup pomorskom prijevozu, koristeći kombinaciju solarnih panela, vjetropogona i pogona na vodik, što ga čini pionirskim u području održivih tehnologija. Ovaj brod, posebno njegov originalni model EO1, pokrenut 2017. godine, postao je simbol energetskog prijelaza, dok se planiraju novi modeli poput EO2 i EO3 za proširenje na teretni i istraživački prijevoz. Istraživanja pokazuju da je sposoban za plovidbu bez emisija, što čini vjerojatnim da će utjecati na budućnost zelenog pomorskog transporta, posebno u kontekstu sve strožih ekoloških propisa EU-a.

Povijest i misija
Energy Observer je započeo svoju odiseju 2017. godine iz Saint-Maloa, Bretagne, s ciljem sedmogodišnje svjetske turneje kako bi testirao tehnologije prijelaza na obnovljive izvore energije. Do 2024. godine završio je put oko svijeta, dok je od 2025. započeo novu ekspediciju (2025.–2033.) fokusiranu na neutralnost ugljičnog dioksida. Trenutačno (stanje na 11. lipnja 2025.) EO1 je u misiji "Zahvatanje ugljičnog dioksida" (2025.–2026.), koja uključuje posjete preko 30 luka u Europi, nastojeći podići svijest o održivim rješenjima.

Nedavno, u travnju 2024., brod je posjetio New York City povodom Dana Zemlje, dok je u studenom 2024. bio na zaustavci u Fortalezi, Brazil, kao dio svoje svjetske odiseje. Ove aktivnosti naglašavaju njegovu ulogu u globalnom podizanju svijesti o ekološkom prijelazu.
Tehničke specifikacije i tehnologije

Energy Observer koristi mješavinu obnovljivih izvora energije, uključujući sunce, vjetar i hidroenergiju, s dvostrukim sustavom skladištenja: litij-ionske baterije za kratkoročno i vodik za dugoročno skladištenje.

Detaljne specifikacije za svaki model:
Tip: Katamaran
Širina: 12,6 m
Visina iznad vode: 15 m
Gaz: 2,2 m
Pomak: 35 tona
Prosječna brzina: 4,5 čvorova
Posada: 5 osoba
Kapacitet putnika: 4
Pogon: Električni – 2 × 40 kW
Baterije: 100 kWh
Proizvodnja vodika: Elektroliza morske vode
Spremnik za vodik: 2 MWh ekvivalent
Gorivne ćelije: PEM – 70 kW – 60 °C
Solarni paneli: 202 m² – 35 kWc
Vjetropogon: 2 Oceanwings
Domet: Neograničen (povoljni uvjeti)
Planirani početak rada: 2017. (pokrenut)

EO1 je posebno opremljen 202 m² solarnih panela s kapacitetom od 35 kWc, koji opskrbljuju baterije i gorivne ćelije. Proizvodi vodik elektrolizom morske vode, čime ostvaruje potpunu energetsku samodostatnost, dok koristi vjetropogon (Oceanwings) za dodatnu potporu. EO2, planiran za kraj 2029., fokusira se na teretni prijevoz s kapacitetom od 1.100 TEU, koristeći tekući vodik za pogon, dok EO3, planiran za 2027., testirat će sintetička goriva poput amonijaka, s naglaskom na istraživanje.

Nedavni razvoj i budućnost
U studenom 2024., Europska unija je uložila 40 milijuna eura u razvoj EO2, naglašavajući njegovu važnost za dekarbonizaciju pomorskog prijevoza. EO3 je u fazi pripreme, s gradnjom koja bi trebala započeti u drugoj polovici 2025., s ciljem da bude spušten na vodu do 2026. Ekspedicija 2025.–2033. uključuje sedam misija, uključujući "Održivu mobilnost", "AI i energetski prijelaz", te "Arktičku svjetsku turneju" za prilagodbu klimi, što pokazuje ambiciozne planove za budućnost.

Nedavne aktivnosti uključuju posjete New York Cityju (travanj 2024.) i Fortalezi, Brazil (studen 2024.), što naglašava globalni doseg projekta. Ove misije ne samo da testiraju tehnologije, već i podižu svijest o potrebama za ekološkim prijelazom, posebno u kontekstu COP30 u Brazilu 2025. i budućih konferencija Ujedinjenih naroda o oceanima.

Značaj i utjecaj
Energy Observer nije samo brod, već i simbol mogućnosti za održivi pomorski prijevoz. Dok bunker gorivo i dalje dominira industrijom, brodovi poput Energy Observera pokazuju da je moguće ploviti čistim, obnovljivim tehnologijama, posebno u regijama poput Europe gdje su ekološki propisi sve stroži. Istraživanja sugeriraju da bi takvi brodovi mogli smanjiti emisije za do 98% (npr. EO2), što je ključno za postizanje globalnih ciljeva smanjenja emisija do 2030.

Međutim, izazovi ostaju, uključujući visoke troškove izgradnje i potrebu za infrastrukturom za punjenje vodikom. Unatoč tome, projekat pokazuje potencijal za replikaciju na kopnenim i pomorskim aplikacijama, posebno u kontekstu urbanog planiranja i održivih energetskih sustava.

Energy Observer, s fokusom na solarni pogon i vodik, predstavlja ključan korak prema budućnosti bez emisija u pomorskom prijevozu. Dok EO1 nastavlja svoju misiju u Europi, EO2 i EO3 obećavaju proširenje na teretni i istraživački sektor, čineći vjerojatnim da će ovaj projekt oblikovati budućnost održivog pomorskog transporta.

Finska brodarska tvrtka Viking Line planira izgradnju najvećeg svjetskog potpuno električnog putničkog trajekta nazvanog Helios, koji će prometovati na ruti između Helsinkija (Finska) i Tallinna (Estonija), podržavajući stvaranje zelenog koridora preko Finskog zaljeva bez emisija CO2. Projekt je dio inicijative gradova Helsinki i Tallinn za uspostavu ekološki prihvatljive rute, a temelji se na istraživačkoj suradnji s tvrtkom Rauma Marine Constructions i drugim partnerima.

Tehničke specifikacije trajekta Helios
Naziv: Helios
Ruta: Helsinki–Tallinn (80 km)
Duljin: 195 metara
Širina: 30 metara
Brzina: Približno 23 čvora
Kapacitet putnika: Do 2000
Kapacitet automobila: Približno 650
Baterijski sustav: 85–100 MWh
Potrebna snaga punjenja: Više od 30 MWh
Vrijeme plovidbe: Približno 2 sata

Trajekt će biti potpuno električan, bez dimnjaka, što ga čini emisijski neutralnim. Očekuje se da će započeti s radom u početku 2030-ih, uz potrebnu infrastrukturu za punjenje u lukama.

Ekološki i strateški značaj
Helios je dio napora Viking Linea za smanjenje emisija, slijedeći njihove ranije projekte poput Viking Grace (2013., prvi putnički brod na ukapljeni prirodni plin i bioplin, s testiranjem rotorskog jedra 2021. na ovoj stranici) i Viking Glory (2022., s opcijom biogoriva za 90% manje emisija, detalji na ovoj stranici). Od siječnja 2025., Viking Line koristi biogoriva na rutama iz Helsinkija, što dodatno smanjuje stakleničke plinove.

Projekt podržava ciljeve Međunarodne pomorske organizacije za smanjenje emisija CO2 za nove brodove za 30% od 2025. i ukupnih emisija flote za 40% do 2030. EU regulative, uključujući strože propise i naknade za emisije, potiču prijelaz na tehnologije bez emisija, što čini električne trajekte financijski isplativima, posebno s uštedama troškova do 80% (primjerice, u Norveškoj).

Planovi za flotu i kapacitet
Viking Line planira naručiti dva električna trajekta kako bi udvostručili kapacitet na ruti Helsinki–Tallinn. Trenutno, putnički promet na ovoj ruti iznosi 5,5 milijuna putnika godišnje (2024.), a očekuje se porast na 11,6 milijuna do 2040. godine. Domaća luka za nove električne brodove bit će Jätkäsaari u Portu Helsinki, s programom razvoja do 2032.

Financijska i regulatorna podloga
Viking Line je podnio zahtjev za financiranje EU-ovom Inovacijskom fondu, što ukazuje na potporu EU regulatorima za smanjenje emisija. Ova potpora ključna je za realizaciju projekta, posebno uz rastuće troškove izgradnje i potrebu za infrastrukturom za punjenje.

Kontekst i usporedbe
Helios nadmašuje trenutni najveći električni trajekt, izgrađen od tvrtke Incat Tasmania (148 metara, kapacitet 2100 putnika), koji se koristi na ruti između Argentine i Urugvaja. Viking Line naglašava da Helios predstavlja "novu eru u pomorskom prometu", slično revolucionarnim promjenama koje su donijeli jedrenjaci i parni brodovi. Viking Line je poznat po modernoj floti i uslugama na Baltičkom moru, uključujući rute poput Turku–Stockholm i Helsinki–Mariehamn. Električni trajekti postaju sve češći zbog ekoloških i financijskih prednosti, posebno u regijama poput Skandinavije.

Hrvatski ministri u Mađarskoj izjavljuju: "Hrvatska je pouzdan partner za energetsku sigurnost i gospodarska ulaganja."

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar sudjelovao je zajedno s ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom na bilateralnom sastanku s ministrom vanjskih poslova i trgovine Mađarske Péterom Szijjártóom u Velikoj Kaniži.

Razgovaralo se o jačanju bilateralnih odnosa, s naglaskom na energetsku sigurnost Mađarske, ulaganja, prometnu infrastrukturu i gospodarsku suradnju.

„Hrvatska kontinuirano ulaže u razvoj energetske infrastrukture s ciljem jačanja regionalne sigurnosti opskrbe energentima naftom i zemnim plinom. Modernizirani naftovod, LNG terminal na Krku s kapacitetom od 6,1 milijardu kubika plina godišnje te plinovodi prema Sloveniji i Mađarskoj važni su temelji energetske otpornosti srednje Europe,“ kazao je ministar Šušnjar.

Naglasio je da su hrvatski energetski transportni kapaciteti višestruko veći od domaćih potreba, a JANAF, kao nositelj naftne transportne infrastrukture, pouzdan je partner svim zemljama u regiji za dobavu energenata. „Svi partneri imaju pristup jednakim i transparentnim komercijalnim uvjetima transportna nafte i zemnog plina, temeljenima na tržišnim načelima,“ dodao je Šušnjar, istaknuvši važnost postojećeg partnerstva s mađarskim tvrtkama koje koriste kapacitete LNG plinskog terminala od samog početka njegova rada.

Jačanje gospodarskih veza
Govorilo se i o jačanju gospodarskih veza. Mađarska je šesti najveći strani investitor u Hrvatskoj s više od 3,4 milijarde eura ulaganja prvenstveno u energetiku, farmaceutiku, obrambenu industriju i IT.

„Pored rasta trgovinske razmjene, Hrvatska i Mađarska mogu dodatno unaprijediti suradnju kroz zajedničke projekte, s posebnim naglaskom na start-upove i mala i srednja poduzeća,“ rekao je ministar Šušnjar.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je kako je „razmjena mišljenja na ministarskoj razini važna za rješavanje otvorenih pitanja i jačanje međusobnog povjerenja u brojnim područjima suradnje“.

Mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó istaknuo je važnost snažnih bilateralnih odnosa i naglasio interes za jačanje prometne povezanosti, uključujući dovršetak autoceste M6 do granice, izgradnju novih cestovnih dionica i mosta kod Murakeresztura. U području energetike, istaknuo je da za Mađarsku diversifikacija znači pristup energentima iz više izvora te da je suradnja s Hrvatskom prirodan i strateški logičan izbor.

“Hrvatska i Mađarska nastavit će s redovitim političkim i gospodarskim dijalogom s ciljem jačanja stabilnosti i razvoja regije”, poručili su ministri iz Velike Kaniže.
Izvor: MINGO/Vlada

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković: "Nije ocean taj koji nas treba - mi smo ti kojima je on potreban. Njegov dah regulira našu klimu, hrani naša gospodarstva i nadahnjuje naše kulture. Ali danas taj dah jenjava. I ako ne djelujemo, mogao bi utihnuti. Hrvatska je spremna, bilateralno, unutar Europske unije i na globalnoj sceni, poduzeti odlučne mjere kako bi ocean ponovno mogao disati. Neka ocean diše kako bi život ponovno mogao napredovati, a čovječanstvo doći do daha", poručio je premijer Plenković na 3. Konferenciji Ujedinih naroda o oceanima.

Konferencija se održava u Nici, a predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na plenarnoj sjednici na temu "Neka ocean diše - kako bi čovječanstvo moglo napredovati". Uz predsjednika Vlade je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.

U svom govoru tom prigodom premijer Plenković istaknuo je da se radi o ključnom trenutku za budućnost naših oceana.

"U Lisabonu 2022. godine ponovno smo potvrdili našu zajedničku odgovornost i cilj: zaštititi morski okoliš u interesu i čovječanstva i planeta.

Danas se nismo okupili samo kako bismo procijenili naš napredak. Ovdje smo kako bismo pojačali našu predanost - djelovali sa svrhom i hitno.

Ovdje smo kako bismo otvorili pluća našeg planeta - pustili ocean da diše, kako bi život na Zemlji mogao nastaviti napredovati.

Oceani u krizi - Planet koji se bori za dah

Naši oceani su pod opsadom višestrukih, isprepletenih prijetnji: klimatskih promjena, onečišćenja, prekomjernog iskorištavanja i gubitka bioraznolikosti. Ostaju bez zraka.

Morski ekosustavi propadaju. Vode postaju sve kiselije. Riblji fond je u opadanju.

Posljedice su dalekosežne: poremećeni hranidbeni lanci, povećana ranjivost obale, ekonomska nestabilnost i slabljenje ključne uloge oceana u regulaciji klime.

Za Hrvatsku ovo nije daleka briga, to je životna stvarnost.

Smještena u srcu Jadrana, s više od 1200 otoka i jednom od najrazvedenijih obala na Mediteranu, hrvatski je identitet isprepleten s morem.

Ono je naša prirodna baština, naš gospodarski motor, naša kulturna duša.

Mi smo čuvari Jadrana, svjedoci ne samo njegove trajne ljepote, već i njegove rastuće krhkosti.

Tijekom protekla tri desetljeća, naši oceani apsorbirali su toplinu ekvivalentnu pet do šest bombi na Hirošimu - svake sekunde.

Ova ogromna akumulacija topline, iako uglavnom nevidljiva, remeti oceanske struje, desetkuje ekosustave i gura klimatski sustav prema nestabilnosti.

Ali more nije bezdan. Njegova ravnoteža je nestabilna. Njegova otpornost je konačna. I došlo je vrijeme da mu se ponovno dopusti disanje.

Zaštićena morska područja - stvaranje prostora za povratak života

Danas s ponosom objavljujem da je Hrvatska povećala svoja zaštićena morska područja s 12% na 32% svog pomorskog prostora.

No, samo označavanje nije dovoljno.

Prava zaštita mora biti dinamična, prilagodljiva i utemeljena na otpornosti.

U tu svrhu pripremamo nacionalni plan obnove prirode, usmjeren na rehabilitaciju degradiranih morskih ekosustava.

Razmotrimo kotlinu Jabuka/Pomo u središnjem Jadranu: u manje od desetljeća, odgovorno upravljanje omogućilo je oporavak ribljih stokova. To je živi dokaz da se, kada mu se da prostor i vrijeme, ocean može oporaviti.

Plavi rast - Gospodarstvo u skladu s ekologijom

Održivost je u središtu hrvatskog razvojnog modela.

Rangirana na osmom mjestu u svijetu među 193 zemlje u provedbi Ciljeva održivog razvoja, Hrvatska pokazuje da zeleni i plavi rast nisu samo kompatibilni — oni se međusobno osnažuju.

Naš BDP porastao je za 3,6% dok smo istovremeno smanjili naš ekološki otisak.

Usklađivanjem našeg gospodarskog pulsa s ritmom oceana gradimo budućnost u kojoj prosperitet i planetarno zdravlje napreduju zajedno.

Ribarstvo - Hranjenje bez iscrpljivanja

Ribarstvo je temelj hrvatskog gospodarstva, osobito za naše male obalne zajednice. Ali morski resursi nisu neograničeni.

Zalažemo se za robusno, znanstveno utemeljeno upravljanje, pravednu regulaciju i snažnu podršku malim ribarima - često najranjivijima, ali i najvažnijim akterima.

Hrvatska je angažirana članica regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom i žestoki protivnik nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova - u skladu s prioritetima EU-a i nacionalnim prioritetima.

Također smo podržali Preporuku OECD-a za ukidanje štetnih subvencija koje doprinose nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu.

Pomorsko prostorno planiranje - Davanje prostora moru

Hrvatska modernizira svoje pomorsko prostorno planiranje putem pristupa temeljenog na ekosustavu, potkrijepljenog digitalnim tehnologijama i ažuriranim pravnim okvirom.

Zalažemo se za održivi obalni turizam, potičući posjetitelje i tvrtke da smanje svoj utjecaj na okoliš.

Također unapređujemo obnovljive izvore energije na moru i dekarbonizaciju pomorskog prometa, osiguravajući da ocean postane središnji dio klimatskog rješenja.

Pomorska sigurnost - Zaštita krhke arterije

Svake godine više od 70 milijuna tona opasnih materijala prođe kroz Jadransko more.

Jedan jedini incident mogao bi imati razorne ljudske i ekološke posljedice.

Zato Hrvatska, u partnerstvu sa susjedima, razvija transnacionalnu mrežu pomorske sigurnosti - uključujući novu rezoluciju IMO-a i obvezni sustav prijavljivanja plovila u jadransko-jonskoj regiji.

Pomorska sigurnost nije opcionalna. Ona je ključna.

Zagađenje plastikom - Odčepljenje arterija oceana

Plastični otpad guši krvožilni sustav oceana. Od mikroplastike do plutajućeg otpada, gušimo more.

Zato podržavamo usvajanje smjelog, pravno obvezujućeg globalnog ugovora na sljedećoj sjednici Međuvladinog pregovaračkog odbora - onog koji se bavi cijelim životnim ciklusom plastike, od proizvodnje do odlaganja.

Samo odčepljenjem arterija oceana možemo mu vratiti sposobnost disanja.

Zajednički odgovor za zajednički resurs

Suočeni s trostrukom planetarnom krizom - klimom, onečišćenjem i bioraznolikošću - nacionalni napori moraju biti popraćeni ambicioznom multilateralnom suradnjom.

Ugovor o otvorenom moru - Sporazum o bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije (BBNJ) . predstavlja povijesnu priliku za zaštitu otvorenog mora, pravih pluća našeg planeta.

Hrvatska je igrala aktivnu ulogu u pregovorima i snažno se zalaže za brzo stupanje ugovora na snagu.

Završili smo proces ratifikacije i danas ćemo predati instrument o ratifikaciji.

Čestitamo Europskoj komisiji i našim kolegama iz država članica EU-a na Europskom paktu o oceanima, koji Uniju pozicionira kao globalnog lidera u održivom upravljanju oceanima.

Ali ovo vodstvo mora potaknuti globalni pokret, jer ocean ne poznaje granice pa ne bi trebali ni naši napori.

Neka ocean diše

Dame i gospodo,

Mi ne posjedujemo ocean. Ovisimo o njemu.

Nije ocean taj koji nas treba - mi smo ti kojima je on potreban.

Njegov dah regulira našu klimu, hrani naša gospodarstva i nadahnjuje naše kulture. Ali danas taj dah jenjava.

I ako ne djelujemo, mogao bi utihnuti.

Hrvatska je spremna - bilateralno, unutar Europske unije i na globalnoj sceni - poduzeti odlučne mjere kako bi ocean ponovno mogao disati.

Neka ocean diše - kako bi život ponovno mogao napredovati, a čovječanstvo doći do daha."

Europski pakt o oceanima nova prilika za očuvanje oceana i mora

Nakon plenarne sjednice predsjednik Vlade sudjelovao je na predstavljanju Europskog pakta o oceanima.

U svojoj je intervenciji naglasio da taj Pakt predstavlja nužan korak u pružanju sveobuhvatnog okvira za koordiniranu akciju svih sektora i razina vlasti.

"Vjerujem da će taj strateški okvir pružiti novu priliku za očuvanje oceana i mora, osobito unutar Europske unije", kazao je.

Naveo je da je jedan od najvažnijih zadataka našeg vremena graditi održivu plavu ekonomiju te dodao da taj sektor u Hrvatskoj zapošljava više od 140 tisuća ljudi i prihodi više od 3 milijarde eura bruto dodane vrijednosti.

Izdvojio je prvo hrvatsko autonomno plovilo Faust V., nazvano prema hrvatskom izumitelju Faustu Vrančiću, pionira budućnosti pomorskih inovacija, koje kombinira umjetnu inteligenciju, ekološku održivost i naprednu digitalizaciju kako bi odgovorilo na ključne okolišne izazove.

Spremni smo nastaviti zajednički raditi s europskim i globalnim partnerima, znanstvenom zajednicom, privatnim sektorom i civilnim društvom na ovom transformativnom putu kako bismo osigurali inovativno financiranje i dijeljenje tehnologije.

Naveo je da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja s posebnim zakonodavnim okvirom posvećenom razvoju otoka.

Inicijativa triju mora i EU Med-9 važne za daljnja ulaganja u naša obalna područja

U izjavi za medije premijer Plenković kazao je kako su današnji paneli i glavna konferencija bili prigoda da podsjete na hrvatsku jadransku i mediteransku orijentaciju te naše napore u zaštiti mokrog okoliša, očuvanju bioraznolikosti, ulaganju u hrvatske luke i otoke.

Podsjetio je da Hrvatska ove godine predsjeda Inicijativom triju mora, a dogodine će preuzeti predsjedanje Inicijativom EU Med-9.

"Naši ciljevi su da osnažimo našu jadransku, pomorsku i ribarsku orijentaciju i mislim da će Europski pakt za oceane, koji je danas predstavljen, biti prilika da kroz takav strateški okvir više ulažemo u naša obalna područja", poručio je.

Takvi europski i međunarodni okviri itekako povoljni za stvaranje još boljeg ozračja za razvoj gospodarstva orijentiranog na more, koje daje ogroman doprinos hrvatskom BDP-u.

Vlada je u zadnja tri mandata uložila 3 milijarde eura u razvoj otoka, podsjetio je premijer Plenković i dodao da je otocima prilagođen Instrument Kohezijske politike tako da su izdvojena posebna sredstva za otoke i sedam obalnih županije, povrh drugih instrumenata.

Na taj ćemo način omogućiti i bolju povezanost i bolji ekonomski razvoj otoka, dodao je.
www.vlada.gov.hr

Ujedinjeno Kraljevstvo postavlja novi standard u borbi protiv klimatskih promjena i postizanju energetske neovisnosti donošenjem zakona koji od svibnja 2025. obvezuje ugradnju solarnih panela na sve nove domove do 2027. godine

Ova ambiciozna mjera, dio strategije Future Homes Standard, ima za cilj dekarbonizaciju električne mreže do 2030. i smanjenje godišnjih računa za energiju u kućanstvima za oko 450 eura. Oko 3,6 milijuna Britanaca troši značajan dio prihoda na energiju, a solarni paneli, koji mogu smanjiti račune za čak 24%, nude rješenje za financijski pritisak i ekološke izazove.

Vlasnici će uštedjeti više od 1.000 funti godišnje na računima
Iako će ugradnja panela povećati troškove izgradnje kuća za 3.000 do 4.000 funti, procjenjuje se da će vlasnici uštedjeti više od 1.000 funti godišnje na računima, čime će se investicija isplatiti unutar nekoliko godina.

Vlada premijera Keira Starmera odbila je kritike bivšeg premijera Tonyja Blaira, koji je neto-nulte politike nazvao „iracionalnima“, i ostaje predana cilju izgradnje 1,5 milijuna novih domova do kraja parlamentarnog mandata.

Podijeljene reakcije
Mjera je izazvala podijeljene reakcije: dok su građani i ekološke organizacije poput Greenpeace UK pohvalile inicijativu, nazivajući je „zdravorazumskom“, dio građevinske industrije izrazio je zabrinutost zbog povećanih troškova. Lily-Rose Ellis iz Greenpeace UK istaknula je da je „besplatna energija koja pada na krovove kuća predugo bila protraćena“.

Vlada dodatno podržava prijelaz nudeći zajmove i potpore za ugradnju panela na postojeće domove, a planira i povećanje solarnog kapaciteta na 45–47 gigavata do 2030., uz trenutačnih 18 GW. Očekuje se da će 80% novih domova imati panele koji pokrivaju 40% površine krova, uz iznimke za zgrade s ograničenjima poput zasjenjenja ili povijesnih ograničenja.

Ova politika ne samo da smanjuje emisije ugljika, već i povećava vrijednost nekretnina za oko 4%, dok poticaj za zapošljavanje u sektoru obnovljivih izvora energije jača ekonomiju. Ovaj pionirski korak Ujedinjenog Kraljevstva postavlja primjer za globalnu tranziciju prema čistoj energiji, dokazujući da su ekološki i ekonomski ciljevi kompatibilni.
www.pametni-gradovi.eu

Kada će se Hrvatska napajati iz Sunca i vjetra te hoćemo li ikada napustiti fosilna goriva, ali i kako spriječiti eko mafiju koja otpadom zagađuje prirodu, bile su neke o teme s kojima je RTL Danas razgovarao s resoronom ministricom zaštite okoliša Marijom Vučković.

Europska unija se obvezala na klimatsku neutralnost do 2050. godine. Veliku ulogu u tome imaju obnovljivi izvori energije. Kako Hrvatska stoji po tom pitanju i kako do cilja od 42,5 posto do 2030.?

Ja bih se koncentrirala na električnu energiju jer obično o njoj govorimo - proizvodnja iz hidroelektrana uobičajeno se kreće 30-40 posto u odnosu na ukupnu proizvodnju električne energije, a da su preostali obnovljivi izvori otprilike 25 posto.

S tim da su te elektrane manje prihvatljiv način dobivanja energije s obzirom da su mahom građene u Jugoslaviji?

Dio njih je izgrađen davno, dio se rekonstruira. Novi eventualni zahvati prolaze stroge procjene utjecaja na okoliš i prirodu. I taj će se proces nastaviti i dalje.

Kako da cijeli cilj od 42,5 posto do 2030. ako smo sada na 25-30 posto?

Svakako značajnim ulaganjima. Ulaganja nikad nisu sve. Radi se i na zakonodavnom okviru, radi se na edukaciji, potiču se inovacije, istraživanje. Sama financijska podrška je nužna, ali nikad nije dovoljna. Ministarstvo je zaduženo isto tako za dodjelu sredstava koji se formiraju na drugi način iz sustava trgovanja ekvivalentima CO2. Takva omotnica u ovom trenutku, prema opreznim procjenama, u narednih 5-6 godina za Hrvatsku će biti vrijedna više od četiri milijarde eura.

Fosilna goriva i dalje imaju veliku ulogu u Hrvatskoj. LNG terminal na Krku se proširuje, istražuju se nova potencijalna ležišta nafte. Je li u planu napuštanje fosilnih goriva kako bi se postigla klimatska neutralnost?

Plan smanjivanja ovisnosti, pa i potpunog napuštanja fosilnih goriva, postoji. No naravno da ne možemo očekivati da to može biti preko noći ili u nekoliko godina postići. Što se tiče LNG terminala, to je bila i jest strateška investicija Republike Hrvatske koja nas je smjestila na važno mjesto u energetskoj infrastrukturi. Dobro je što idemo u proširenje, a svakako - infrastruktura, mreža na kojoj se radi i radit će se i dalje, radi se tako da se sutra medij koji je prirodni plin može zamijeniti. Taj medij može biti vodik.

Nedavni slučajevi s ilegalnim odlaganjem otpada u Gospiću, Benkovcu, Varaždinu i Poznanovicima su pokazali rupe u sustavu nadzora. Kako riješiti taj problem?

Može li sustav kontrole i nadzora funkcionirati bolje? Uvijek sve može biti bolje. Mi smo sada pripremili izmjene Zakona o gospodarenju otpadom u kojima ciljamo izmijeniti određene odredbe koje se odnose na prekogranični promet, regulirati strože mogućnosti uopće, bez obzira tko izdaje dozvole, za one koji su ne samo kazneno, nego i koji su imali prijestupe poput prekršaja.

Globalna temperatura ove je godine probila taj ključni prag od jednog i pol stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava. Posebno je ranjivo područje Mediterana na kojem se i mi nalazimo. Kako zaštiti more?

Naše aktivnosti i sredstva su značajno usmjerena na očuvanje vodnog gospodarstva, na pročišćavanje, na smanjivanje emisija, na smanjivanje zagađenja, na odgovoran pristup. Međutim, kada govorimo o podizanju temperature mora, riječ je o nečemu što zahtijeva globalnu aktivnost. To je usko povezano i s prioritetima dekarbonizacije.
www.net.hr

Ravnatelj Krevzelj na GREEN ENERGY EXPO: Hrvatska nastavlja ulaganja u čistu energiju i sigurnost opskrbe. Ravnatelj Uprave za energetiku Željko Krevzelj, ujedno i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, sudjelovao je na otvorenju GREEN ENERGY EXPO 2025, istaknuvši čvrstu političku volju Vlade za provedbu energetske tranzicije temeljene na sigurnosti, održivosti i tehnološkoj inovaciji.

„Energetska suverenost i tranzicija prema zelenim izvorima energije nisu politička moda. To je strateška odluka i obveza ove generacije“, poručio je Krevzelj, naglasivši da Hrvatska nije pasivni promatrač promjena koje oblikuju budućnost Europe, već aktivan sudionik i pokretač.

U govoru je istaknuo ključne nacionalne projekte poput Strategije za vodik do 2050., ulaganja kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti te prekogranične suradnje sa Slovenijom i Italijom unutar inicijative Dolina vodika Sjeverni Jadran. „U vodiku vidimo priliku za novu industrijsku revoluciju i ne smijemo je propustiti“, rekao je.

Posebno se osvrnuo na rastući značaj geotermalne energije u Panonskoj Hrvatskoj, kao i na ambiciozne planove za povećanje kapaciteta iz energije sunca i vjetra: „Gradimo sustav sposoban integrirati 2.500 MW novih izvora, jer znamo da zelena energija znači i sigurnija, otpornija Hrvatska.“

Govoreći o dugoročnim rješenjima, Krevzelj je istaknuo i strateški pristup uključivanju nuklearne energije: „Vrijeme je da otvoreno i odgovorno razgovaramo o malim modularnim reaktorima kao dijelu niskougljične budućnosti.“

Na kraju je naglasio da se ažurirani Nacionalni energetski i klimatski plan temelji na više od stotinu konkretnih mjera i jasno definiranom smjeru: „Ovo nije samo energetska tranzicija - ovo je društveni i gospodarski iskorak koji traži partnerstvo svih aktera.“

U okviru Green Energy Expo-a održan je panel na temu “Stanje i perspektive zelene energije u svjetlu novih globalnih promjena” na kojem je sudjelovao Vjekoslav Jukić, načelnik Sektora za energetsku politiku i planiranje Ministarstva gospodarstva.

Konferencija GREEN ENERGY EXPO 2025 okupila je brojne međunarodne i domaće stručnjake, političke lidere te predstavnike industrije i civilnog društva u cilju poticanja investicija i ubrzanja energetske tranzicije.
www.mingo.gov.hr

Hrvatski ministar gospodarstva Šušnjar na Astana International Forumu ističe da se Hrvatska pozicionira kao energetsko čvorište. Hrvatska je ujedno i pouzdan partner u globalnim izazovima od energetske sigurnosti do tehnološke energetske tranzicije. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar sudjelovao je na Astana International Forumu, međunarodnoj platformi koja okuplja globalne političke i poslovne lidere u cilju zajedničkog odgovora na najveće izazove današnjice - od energetske sigurnosti i geopolitičke stabilnosti do klimatskih promjena i tehnološke transformacije.

U sklopu Foruma održan je i radni ručak kojem je domaćin bio predsjednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev, na kojem su sudionici razmijenili stavove o potrebi jačanja multilateralne suradnje u kontekstu aktualnih globalnih poremećaja.

„Razgovarali smo o unapređenju naših gospodarskih odnosa. Oni su izrazili interes da Hrvatska kroz naše luke u Rijeci, Pločama, Zadru i Splitu bude prozor u Europsku uniju i ostatak Europe za njihove robe koje dolaze u Europu“, poručio je Šušnjar.

Hrvatska je osigurala vlastitu energetsku stabilnost i preuzela je ulogu regionalnog energetskog čvorišta
Nakon plenarne sjednice Foruma ministar je, s novinarom i voditeljem CNN-a, razgovarao o energetskoj sigurnosti u Europi i hrvatskoj ulozi u svijetlu globalnih izazova.

Tijekom razgovora ministar je predstavio hrvatsku energetsku strategiju i ključne iskorake ostvarene nakon izbijanja rata u Ukrajini.

Naglasio je da je Hrvatska, zahvaljujući LNG terminalu na Krku osigurala vlastitu energetsku stabilnost i preuzela ulogu regionalnog energetskog čvorišta. Predstavljene su i investicije u domaću proizvodnju, infrastrukturu, vodik i skladišne kapacitete, uz snažan naglasak na regionalnu povezanost i solidarnost.

„Naš cilj je pozicionirati Hrvatsku kao pouzdanog partnera i energetski most između Mediterana, srednje Europe i jugoistoka Europe“, poručio je Šušnjar.

Nastavak angažmana kako bi se članstvo u OECD-u realiziralo do sredine 2026.
Sa zamjenicom glavnog tajnika OECD-a, Fabriziom Lapecorellom ministar je razgovarao o napretku Hrvatske u procesu pristupanja toj organizaciji te je istaknuto da je usvajanje ključnih zakonodavnih i institucionalnih reformi u završnoj fazi.

Razgovaralo se i o važnosti nastavka tehničkog i političkog angažmana kako bi se članstvo realiziralo u planiranom roku do sredine 2026. godine.

Lapecorella je pohvalila reformske napore Hrvatske i izrazila punu podršku završetku procesa pristupanja.

Ministar Šušnjar tijekom boravka u Astani održao je i niz bilateralnih sastanaka. U fokusu razgovora s ministrom gospodarstva Republike Armenije Gevorgom Papoyanom bila je razmjena iskustava u privlačenju investicija i digitalizaciji gospodarstva, kao i jačanje bilateralnih gospodarskih odnosa kroz trgovinu, industrijsku suradnju i povezivanje poslovnih zajednica.

Daljnja gospodarska suradnja s Kazahstanom
Jučer se susreo s potpredsjednikom Vlade i ministrom nacionalnog gospodarstva Republike Kazahstan Serikom Zhumangarinom s kojim je razgovarao o daljnjoj gospodarskoj suradnji, investicijskom okruženju, energetici i prometnoj povezanosti, pri čemu je kazahstanska strana iskazala snažan interes za hrvatske luke kao ulaznu točku na tržište Europske unije.

Ovogodišnje izdanje Astana International Foruma posebno je usmjereno na poticanje dijaloga i suradnje između različitih sektora i regija.

Sudjelovanjem na Forumu, ministar Šušnjar dodatno je pozicionirao Hrvatsku kao aktivnog sudionika u globalnim gospodarskim procesima te pouzdanog partnera u rješavanju izazova koji oblikuju budućnost međunarodne suradnje i održivog razvoja.
Izvor: Vlada/Mingo

Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu svečano je otvorio obnovljene zgrade čija je dvogodišnja obnova stajala oko 75 milijuna eura. Dekan fakulteta Zdenko Tonković kazao je da je obnova tri matične zgrade ukupne površine 39 000 četvornih metara bila složen zadatak, osobito zbog činjenice da je trebalo iseliti 54 laboratorija.

"S novom opremom i akumuliranim znanjem fakultet nije nikad bio jači i postaje jedna od vodećih institucija te vrste u regiji", kazao je dekan.

Plenković: Proces obnove trajat će još nekoliko godina
Premijer Andrej Plenković čestitao je Fakultetu i kazao da se dugo prije obnove nije previše ulagalo u njega, ali da oni koji sada na njemu studiraju imaju sjajne uvjete. Ovo je jedan od 122 projekta koje izravno vodi i upravlja Ministarstvo znanosti, a odnosi se na obrazovnu infrastrukturu.

Podsjetio je da je obnova nakon potresa u Zagrebu i Banovini dosegla ulaganja od 3,8 milijardi eura. "Kad je riječ o obrazovnoj infrastrukturi, obnavlja se ili je već obnovljeno 28 fakulteta, 37 osnovnih škola, 14 srednjih škola, 4 znanstvena instituta, 2 veleučilišta i dva otvorena učilišta", kazao je Plenković.

"Mi ćemo ovaj proces obnove voditi još nekoliko godina da se ta cijela nesreća koja nas je zadesila 2020. godine riješi", rekao je Plenković i dodao da je Vlada ispravno postupila kada je prihvatila prijedlog struke da se ide na konstrukcijsku obnovu s novim protupotresnim standardima.

Dekan: Studijske udruge i studenti imaju sve uvjete za svoj rad i studiranje
Dekan je poručio da je fakultet napravio modularnu zgradu površine 720 četvornih metara u kojoj su bili smješteni laboratoriji, a koja sada služi kao studentski inovacijski laboratorij. "Studijske udruge i studenti imaju sve uvjete za svoj rad i studiranje praktično danonoćno", kazao je Tonković.

Istaknuto je da je proveden projekt energetske obnove koji je uz energetsku izolaciju zgrade donio i dizalice topline, geotermalne izvore i solarne panele. Također je uvedeno cjelokupno upravljanje zgradom. Zaposlenica Tea Žakula kazala je da Fakultet u svojim laboratorijima provodi više kompleksnih projekata, među kojima je i onaj kojim nastoje povećati razinu inteligencije zgrade.

"Danas nove zgrade s najmodernijim sustavima upravljanja imaju inteligenciju oko 50 posto prema metodologiji Europske komisije. Na FSB-u su razvijali algoritme koji omogućuju da zgrada bude preko 85 posto inteligentna", navela je.

Uveden novi studijski program
Također je FSB uveo novi studijski program u sklopu kojeg će se izvoditi projektna nastava. "Nekoliko se predmeta kombinira kroz projekte i omogućuje studentima da ono što rade u suradnji s industrijom implementiraju kroz nastavu", naglasila je.

FSB je do sada obrazovao više od 20 000 inženjera i oko 650 doktora znanosti. Zapošljava 467 djelatnika i trenutačno kroz četiri studijska programa obrazuje oko tri tisuće studenata.

Njegovi znanstvenici sudjeluju na 72 međunarodna projekta vrijedna 20 milijuna eura te na 30 projekata Hrvatske zaklade za znanost vrijedna 3,5 milijuna eura. Među projektima je 21 iz programa Horizon Europe, među kojima četiri projekta koordiniraju zaposlenici FSB-a.
www.index.hr

Američki Predsjednik Donald J. Trump potpisao je Izvršnu uredbu kojom se traži reforma Komisije za nuklearnu regulaciju (NRC) kako bi se smanjila ovisnost SAD-a o stranim tehnologijama, smanjile regulatorne prepreke i podržala domaća američka nuklearna industrija.

Ova Izvršna predsjednička uredba nalaže NRC-u da u roku od 18 mjeseci dovrši izradu propisa kako bi sveobuhvatno revidirao svoje propise i smjernice, s naglaskom na uravnoteženje sigurnosnih problema s koristima nuklearne energije za naše gospodarstvo i nacionalnu sigurnost. Revizije će uključivati:
* Utvrđivanje fiksnih rokova za ocjenjivanje i odobravanje licenci, uključujući rok od 18 mjeseci za izgradnju i rad novih reaktora i rok od 12 mjeseci za nastavak rada postojećeg reaktora.
* Usvajanje znanstveno utemeljenih ograničenja zračenja, umjesto oslanjanja na pogrešne modele izloženosti zračenju.
* Revizija propisa koji reguliraju usklađenost sa Zakonom o nacionalnoj politici zaštite okoliša.
* Uspostavljanje ubrzanog postupka za odobravanje projekata reaktora koje je sigurno testiralo Ministarstvo obrane ili Ministarstvo energetike.
* Uspostavljanje postupka za licenciranje velikih količina mikroreaktora i modularnih reaktora, uključujući omogućavanje standardiziranih primjena.
* Ponovno razmatranje propisa koji ograničavaju uvjete licenciranja, produljenje tih uvjeta prema potrebi.

ORGANIZACIJA KOMISIJE ZA NUKLEARNU REGULACIJU
Predsjednik Trump nalaže NRC-u da reformira svoju kulturu i preusmjeri svoju organizaciju kako bi odražavala direktivu Kongresa o brzom promicanju nuklearne energije uz istovremeno osiguranje sigurnosti reaktora.
* Prilikom licenciranja i reguliranja civilne nuklearne energije, NRC je dužan uzeti u obzir koristi nuklearne energije za našu ekonomsku i nacionalnu sigurnost, uz tradicionalne brige u vezi sa sigurnošću, zdravljem i okolišnim čimbenicima.
* Ova naredba nalaže reorganizaciju NRC-a radi promicanja brze obrade zahtjeva za licence i usvajanja inovativne tehnologije.
* NRC će osnovati poseban tim za izradu novih propisa koje nalaže Naredba.

REFORMA KOMISIJE ZA NUKLEARNU REGULACIJU
Predsjednik Trump posvećen je ponovnom uspostavljanju Sjedinjenih Država kao globalnog lidera u nuklearnoj energiji, što će stvoriti desetke tisuća dobro plaćenih radnih mjesta i generirati prosperitet i otpornost predvođene Amerikom.
* Od 1978. godine započela je izgradnja i puštena su u komercijalni rad samo dva nova nuklearna reaktora. U međuvremenu, u samo jednom danu, predsjednik Trump potpisuje dvostruko više izvršnih naredbi kako bi započeo nuklearnu renesansu u Sjedinjenim Državama.
* Zbog pretjerane kulture izbjegavanja rizika koja zahtijeva, na primjer, da nuklearna postrojenja emitiraju što manje zračenja, uključujući i ispod prirodnih razina, NRC nije uspio licencirati nove reaktore čak ni dok tehnološki napredak obećava da će nuklearnu energiju učiniti sigurnijom, jeftinijom, prilagodljivijom i obilnijom nego ikad.
* Naredba utvrđuje da će američka politika nastojati olakšati povećanu primjenu novih tehnologija nuklearnih reaktora i proširiti američke kapacitete nuklearne energije s oko 100 GW danas na 400 GW do 2050. godine.
* Energetska neovisnost, deregulacija i smanjenje prepreka izgradnji infrastrukture bili su obilježja drugog mandata predsjednika Trumpa, a reforma NRC-a predstavljat će značajnu prekretnicu u tim ključnim područjima politike.

OSLOBAĐANJE AMERIČKE ENERGIJE
Predsjednik Trump vjeruje u podržavanje svih oblika pouzdane i raspoložive energije, iskorištavanje nuklearne energije, fosilnih goriva i novih tehnologija kako bi se osigurala američka energetska neovisnost i potaknuo gospodarski rast.
* Prvog dana, predsjednik Trump proglasio je nacionalnu energetsku krizu kako bi uklonio birokratske prepreke, potaknuo inovacije i vratio Americi poziciju vodećeg svjetskog proizvođača energije.
* Oslobađanje američke energije stvorit će radna mjesta i gospodarski prosperitet, poboljšati trgovinsku bilancu Sjedinjenih Država, pomoći našoj zemlji da se natječe s neprijateljskim stranim silama, ojačati odnose sa saveznicima i partnerima te podržati međunarodni mir i sigurnost.
www.whitehouse.gov