Hrvatska Vlada, predvođena premijerom Andrejem Plenkovićem, najavila je novi, deveti paket mjera pomoći namijenjen zaštiti standarda građana i konkurentnosti gospodarstva, uz fazno popuštanje postojećih mjera. Ovaj paket predstavljen je socijalnim partnerima, uključujući poslodavce i sindikate, s ciljem omogućavanja postepene prilagodbe na tržišne cijene energije, dok se osigurava nesmetano funkcioniranje javnih usluga na razini županija, gradova i općina. Plenković je naglasio važnost socijalnog dijaloga u podizanju životnog standarda i podršci najugroženijim građanima, a mjere su usmjerene na kućanstva, poduzetnike, javne ustanove i institucije.

Ključni aspekt paketa je nastavak plaćanja energenata po nižim cijenama, ali s postepenim smanjenjem subvencija. Ministar Ante Šušnjar otkrio je da će subvencije za plin i struju biti smanjene za približno pola, s varijacijama po segmentima – uključujući električnu energiju, plin i termalnu energiju. Za termalnu energiju očekuje se znatno manje povećanje cijena zbog specifičnosti distribucijskih područja. Procjenjuje se da će ovo rezultirati dodatnim troškovima od oko 90 do 100 eura godišnje na računima za struju i plin, ali točni detalji bit će poznati nakon sjednice Vlade. Energetski dodatak od 70 eura za najranjivije skupine ostaje na snazi, osiguravajući da njihovi troškovi energije budu u potpunosti pokriveni bez negativnih utjecaja.

Potpredsjednik Vlade Branko Bačić potvrdio je da će podrška građanima nastaviti, posebno u obliku subvencija za struju i plin, kako bi se ublažio prijelaz na tržišne uvjete. Ove mjere dio su šireg pristupa faznog otpuštanja ograničenja, što je Plenković najavio kao korak prema normalizaciji, uz fokus na zaštitu ranjivih skupina. Ukupno, paket ima za cilj uravnotežiti ekonomsku stabilnost i socijalnu zaštitu u kontekstu globalnih energetskih izazova.

UKUPNI TROŠAK SUBVENCIJA

Od početka ruske agresije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, koja je izazvala globalnu energetsku krizu i nagli rast cijena energenata, hrvatska Vlada je donijela niz paketa mjera pomoći usmjerenih na subvencije za električnu energiju, plin i toplinsku energiju. Ove mjere su imale za cilj zaštitu kućanstava, gospodarstva i ranjivih skupina od inflacijskih pritisaka. Prema dostupnim podacima iz vladinih izvješća i analiza, ukupni trošak ovih subvencija od 2022. do kraja 2025. godine procjenjuje se na više od 5 milijardi eura, s naglaskom na to da su paketi mjera bili sukcesivno doneseni (od prvog do devetog paketa), a njihova vrijednost varirala je ovisno o intenzitetu krize.

Ključni paketi i njihovi troškovi uključuju:

Prvi paket (veljača 2022.): Vrijedan 4,8 milijardi kuna (oko 640 milijuna eura), uključivao je sniženje PDV-a na plin sa 25% na 5% i subvencije za kućanstva.

Četvrti paket (2023.): Vrijedan 1,7 milijardi eura, bio je fokusiran na ublažavanje rasta cijena i produženje sniženih trošarina na naftne derivate.

Sedmi paket (rujan 2024.): Gotovo 250 milijuna eura, za zadržavanje niskih cijena energije i zaštitu najranjivijih, uključujući subvencije za struju, plin i toplinsku energiju.

Osmi paket (ožujak 2025.): 296 milijuna eura, s produženjem subvencija do rujna 2025., uključujući 140 milijuna eura samo za energente.

Dodatne mjere, poput naknada za ugrožene kupce energenata (70 eura mjesečno po kućanstvu do ožujka 2025.), doprinose ukupnom trošku, s procjenom od oko 918 milijuna eura samo za 2024. godinu.

Ovi troškovi predstavljaju značajan dio državnog proračuna odnosno približno 10% ukupnih rashoda u 2022. godini i financirani su iz prodaje emisija stakleničkih plinova, proračunskih rezervi i dokapitalizacije državnih poduzeća poput HEP-a. Točni ukupni iznos do rujna 2025. nije službeno agregiran u jednom dokumentu, ali analiza Povjerenstva za fiskalnu politiku pokazuje da su paketi od 2022. do 2025. kumulativno premašili 5 milijardi eura, s fokusom na postupno popuštanje subvencija od 2024. nadalje.

UČINAK NA GRAĐANE I GOSPODARSTVO

Subvencije su imale uglavnom pozitivan učinak, ublažavajući šokove od rasta cijena energenata (plina, struje i nafte) koji su dosegli rekorde 2022.-2023. godine zbog poremećaja u opskrbi iz Rusije i globalne nestabilnosti. Bez ovih mjera, cijene bi bile značajno više, što bi dovelo do veće inflacije i pada životnog standarda. Ključni učinci uključuju:

Zaštita kućanstava i ranjivih skupina:
Prosječno kućanstvo uštedjelo je oko 418 eura godišnje na računima za energente u 2024., a najugroženiji (oko 88.500 osoba) dobili su vaučere od 70 eura mjesečno, pokrivajući 100% troškova. Ovo je spriječilo porast energetskog siromaštva, posebno u kontekstu inflacije koja je u Hrvatskoj dosegla 10% u 2022. Bez subvencija, računi za struju bi bili do 3 puta viši (npr. 136 eura umjesto 40 eura mjesečno).

Podrška gospodarstvu i konkurentnosti:
Subvencije su omogućile mikro, malim i srednjim poduzećima da zadrže niske troškove energije, sprječavajući valove stečajeva i otpuštanja tijekom krize. Hrvatsko gospodarstvo zabilježilo je rast BDP-a iznad 10% u 2022., djelomično zahvaljujući ovim mjerama koje su ublažile porast troškova inputa (npr. gnojiva, transporta) za 30% u nekim sektorima. Poljoprivreda i ribarstvo dobili su dodatnih 20 milijuna eura u 2025. za ublažavanje krize.

Ublaživanje inflacije i socijalne stabilnosti:
Mjere su spriječile "razbuktavanje" inflacije dok procjene pokazuju da bi ukidanje subvencija povećalo inflaciju za nekoliko postotnih bodova. Hrvatska je zadržala jedne od najnižih cijena plina i struje u EU (npr. glavni gradovi), što je omogućilo normalno funkcioniranje javnog sektora i institucija. Međutim, dugoročno, subvencije opterećuju proračun i mogu usporiti zelenu tranziciju, jer potiču veću potrošnju energije umjesto ušteda.

Negativni aspekti:
Ovisnost o subvencijama može odgoditi prilagodbu na tržišne cijene, a fiskalni trošak (preko 5 milijardi eura) doprinosi proračunskom deficitu (procjena 5% BDP-a u 2024.). U 2025., Vlada planira fazno popuštanje (smanjenje subvencija na pola), što bi moglo povećati račune za 90-100 eura godišnje po kućanstvu, ali uz očuvanje podrške za ranjive.

ZAKLJUČNO

Sveukupno, subvencije su bile ključne za očuvanje socijalne kohezije i gospodarskog oporavka tijekom krize, ali njihovo postupno ukidanje od 2025. naglašava potrebu za diversifikacijom opskrbe energijom i ulaganjima u obnovljive izvore.