U Hotelu Excelsior u Dubrovniku, održan je radni sastanak između hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i izaslanstva američkog Kongresa te dužnosnika Bijele kuće, predvođenog senatorom Lindseyjem Grahamom, predsjednikom Odbora za proračun Senata. Sastanak je dio nastojanja da se dodatno ojačaju bilateralni odnosi između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, s naglaskom na strateška područja suradnje.

S hrvatske strane, uz premijera Plenkovića, sudjelovali su potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, predsjednik Odbora za vanjsku politiku u Hrvatskom saboru Andro Krstulović Opara te gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković. Američku delegaciju, osim senatora Grahama, činili su članovi Kongresa i dužnosnici Bijele kuće, iako specifična imena ostalih sudionika nisu javno navedena u službenim objavama.

Tijekom razgovora, fokus je bio na jačanju partnerskih odnosa u više područja. Posebno je istaknuta suradnja u obrani, energetici s naglaskom na LNG terminal na Krku te strateškom značaju JANAF-ovog naftovoda kao dobavnog pravca za naftu neruskog podrijetla za Hrvatsku i susjedne zemlje. Plenković je naglasio važnost bržeg dovršetka procesa potvrde Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, nakon uvođenja bezviznog režima i pristupanja programu Global Entry. Razgovaralo se i o intenziviranju gospodarske razmjene i ulaganja između dvije zemlje, reformama koje Hrvatska poduzima u pristupanju OECD-u, uz očekivanu podršku SAD-a. Dodatno, teme su obuhvatile podršku Ukrajini i inicijative za mir, krizu na Bliskom istoku s naglaskom na humanitarnu pomoć u Pojasu Gaze, ulaganja u europsku obranu te suradnju u okviru NATO-a. U kontekstu globalnih neizvjesnosti, istaknuta je potreba za jačanjem transatlantskog partnerstva između EU-a i SAD-a.

Prema dostupnim izvorima, sastanak je završio bez objave konkretnih sporazuma ili dogovora, ali je potvrđena zajednička predanost daljnjem razvoju odnosa. Ovo je dio šireg konteksta hrvatsko-američke suradnje, koja je u posljednje vrijeme obuhvatila i druge susrete, poput onih na Dubrovnik Forumu ranije u godini, no ovaj sastanak predstavlja specifičan korak prema jačanju strateških veza u trenutnim geopolitičkim izazovima. Dodatnih detalja iz medija ili drugih izvora nije pronađeno odmah nakon sastanka, što je uobičajeno za takve diplomatske susrete koji se često detaljnije obrađuju naknadno.

Analiza dosadašnjih sastanaka Plenkovića s američkim dužnosnicima o energetici

Na temelju dostupnih informacija iz službenih izvora, vijesti i objava na društvenim mrežama, možemo potvrditi da su sastanci između hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i američkih dužnosnika u posljednjih nekoliko godina uglavnom usmjereni na energetsku suradnju, s naglaskom na diversifikaciju opskrbe energentima u Europi, smanjenje ovisnosti o ruskim izvorima i promociju američkog LNG-a (ukapljeni prirodni plin). Hrvatska se pozicionira kao regionalni energetski hub kroz infrastrukturu poput LNG terminala na Krku, PLINACRO-ovih plinovoda i JANAF-ovih naftovoda, što je ključno za opskrbu Srednje i Istočne Europe. Ovi sastanci često uključuju teme poput ulaganja, sankcija protiv Rusije i transatlantske energetske sigurnosti.

Posjet raznih dužnosnika US Department of Energy u Hrvatsku (2023.) :

U 2023. godini održana je radionica u suradnji s hrvatskim Ministarstvom okoliša i energije te US-om o LNG projektu na Krku, gdje su sudjelovali američki stručnjaci. Također, u sklopu P-TECC-a, američki dužnosnici su redovito posjećivali Hrvatsku za razgovore o PLINACRO i JANAF infrastrukturi.

Sastanak s US Secretary of Energy Jennifer Granholm (ožujak 2023., Zagreb):

Ovo je jedan od ključnih sastanaka. Plenković i Granholm razgovarali su o jačanju bilateralne suradnje u energetici, s fokusom na LNG terminal na Krku kao ključnim za opskrbu Europe američkim LNG-om. Istaknuta je uloga Hrvatske u diversifikaciji energije nakon ruske invazije na Ukrajinu. Granholm je posjetila Hrvatsku u sklopu šireg obilaska regije (uključujući Bugarsku, Poljsku i druge), gdje je naglašena potreba za ulaganjima u infrastrukturu poput PLINACRO-ovih plinovoda i JANAF-ovih naftovoda za transport neruske nafte i plina. Ovo je dio inicijative Partnership for Transatlantic Energy and Climate Cooperation (P-TECC), gdje su sudjelovali i drugi europski lideri.

Sastanak s US Secretary of Energy Chris Wright (travanj 2025., Varšava):

Još jedan nedavni sastanak na marginama summita Inicijative Tri mora (Three Seas Initiative). Plenković i Wright razgovarali su o proširenju LNG terminala na Krku, ulaganjima u male modularne reaktore (SMR) i diversifikaciji energije u jugoistočnoj Europi. Hrvatska je istaknuta kao hub za opskrbu plinom i naftom prema susjednim zemljama, uključujući Mađarsku i Slovačku. Wright je naglasio američki interes za ulaganja u hrvatsku infrastrukturu kako bi se smanjila ovisnost o ruskim energentima. Ovo je povezano sa širim američkim planovima za izvoz LNG-a u Europu, posebno nakon sankcija na Rusiju.

Plenkovićev posjet SAD-u i forum o LNG-u (svibanj 2025., Washington):

Plenković je sudjelovao na forumu Hudson Institute u Washingtonu, gdje je govorio o ulozi Hrvatske kao energetskog huba, naglašavajući LNG terminal na Krku i JANAF-ov naftovod za opskrbu neruskom naftom. Teme su uključivale transatlantske veze, ulaganja u infrastrukturu i podršku Ukrajini kroz energetsku diversifikaciju. Ovo je dio šireg konteksta gdje Hrvatska promovira sebe kao alternativu ruskim rutama, s fokusom na američki LNG za Europu.

Ostali relevantni sastanci i inicijative:

U ožujku 2025., Plenković je na summitu Europske političke zajednice naglasio ulogu LNG terminala na Krku kao "ozbiljnog energetskog huba" za distribuciju plina i nafte. Također, u siječnju 2025., vlada je ubrzala projekt plinovoda za Krk vrijedan 534 milijuna eura, što je dio suradnje s SAD-om.

Svi ovi sastanci imaju zajednički nazivnik: dobava američkih energenata u Europu kako bi se nadomjestila ruska opskrba, posebno nakon 2022. i sankcija. Hrvatska je ključna zbog svoje infrastrukture, koja omogućuje transport LNG-a i nafte prema susjedima.

Analiza prisutnosti senatora Lindseyja Grahama u Dubrovniku (2025.)

Senator Graham je poznat po snažnoj podršci Ukrajini i zagovaranju sukoba s Rusijom, uključujući sankcije na rusku energiju i tarife na zemlje koje kupuju ruske energente. On je više puta posjećivao Ukrajinu, susretao se sa Zelenskim i predlagao mjere za "slamanje" ruske ekonomije, uključujući sekundarne sankcije na kupce ruske nafte i plina. Njegova prisutnost na sastanku u Dubrovniku (7. rujna 2025.) s Plenkovićem sugerira da se razgovori nisu ograničili samo na energetiku, već su uključivali i geopolitički kontekst rata u Ukrajini, podršku Kijevu i globalne izazove.

Grahamovi prijedlozi za sankcije na rusku energiju tako npr. 500% tarife na kupce ruske nafte imaju za cilj smanjenje ruskih prihoda od izvoza. Visoke carine bi mogle potaknuti zemlje poput Mađarske i Slovačke, koje su još uvijek djelomično ovisne o ruskoj nafti preko Ukrajine, da se okrenu alternativama poput hrvatskog JANAF-a i američkog LNG-a preko Krka. Ukrajinski napadi na rusku infrastrukturu, kao što su oni nedavno na rafinerije, već utječu na globalne cijene i opskrbu. Američki interes za diversifikaciju dobave preko Hrvatske može biti odgovor na to. Međutim, ovo je špekulativno te nema javnih dokaza da je to bila isključiva tema sastanka.

Zaključno

Američki interes za hrvatsku energetsku infrastrukturu je jasan i dosljedan te je usmjeren na zamjenu ruskih energenata američkim energentima, što koristi i Hrvatskoj kao energetskom hubu. Sve navedeno je dobra prilika za Republiku Hrvatsku da jača svoje gospodarstvo u smjeru transporta energenata prema susjednim zemljama kao pouzdan partner te da Hrvatska dobro iskoristi svoj geografski položaj te povezanost sa svjetskim morima.