U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, na jutarnjoj svečanosti 9. listopada 2026., potpisan je ugovor koji otvara novu fazu iskorištavanja geotermalne energije u Hrvatskoj. Četiri grada Velika Gorica, Osijek, Vinkovci i Zaprešić trebala bi se već od 2030. grijati toplinom iz vlastitog podzemlja.

„Drugi možda imaju naftu, Hrvatska ima geotermalnu energiju“, rekao je premijer Andrej Plenković, ističući da država ovoj energiji pristupa strateški. „Riječ je o domaćoj, obnovljivoj i niskougljičnoj energiji koja je, za razliku od izvora koji ovise o suncu ili vjetru, dostupna neovisno o vremenskim prilikama.“ Ukupna ulaganja u dvije faze projekta iznose oko 86 milijuna eura. Prva faza, financirana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s više od 50 milijuna eura, već je potvrdila geotermalna ležišta na sve četiri lokacije. Druga faza, za koju je ovim ugovorom osigurano 30 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, predviđa izradu dodatnih (utisnih) bušotina kako bi se stvorili tehnički preduvjeti za održivo korištenje i priključenje na gradske toplinske sustave.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar bio je jasan: „Naš geotermalni potencijal nije budućnost, on je stvarnost koju tek trebamo i moramo u potpunosti iskoristiti. U hrvatskom dijelu panonskog bazena geotermalni gradijent je čak 60 posto viši od europskog prosjeka.“ Naglasio je da Hrvatska ima privilegiju posjedovati jedan od najvrjednijih izvora energije i da se ovim korakom povećava energetska neovisnost te otvaraju mogućnosti za gospodarstvo i nova radna mjesta.

Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan podsjetio je na stopostotni uspjeh istraživanja jer na sve četiri lokacije pronađena je topla voda dovoljno visoke temperature, što je znatno iznad svjetskog prosjeka. „Uvjereni smo da u Panonskom bazenu, između Sutle i Dunava, između Drave i Save postoji ogromna količina energije i samo je pitanje kako je možemo iskoristiti. To je energija koja je domaća, pouzdana, dostupna 24 sata dnevno“, rekao je, dodajući da bi geotermalna energija mogla postati nova hrvatska industrija 21. stoljeća. Prema njegovim riječima, ako sve bude teklo prema planu, radovi na novim bušotinama trebali bi početi 2028., a sustavi biti u funkciji 2030. godine. Princip je jednostavan: kroz jednu bušotinu se crpi topla voda, iskorištava njezina toplina, a kroz drugu se ohlađena vraća u ležište.

Plenković je građanima poručio da će se geotermalna energija koristiti za grijanje domova, škola, vrtića i javnih ustanova, uz istodobno smanjenje emisija i jačanje energetske suverenosti. „Što više koristimo ove potencijale, to ćemo manje uvoziti druge energente, a više će novaca ostajati hrvatskom gospodarstvu i hrvatskim građanima.“ Hrvatska doslovno leži na blagu dok je sada pitanje koliko brzo i učinkovito će ga pretvoriti u stvarnu, dostupnu toplinu za svoje građane.

GRAD VELIKA GORICA

Ispod Velike Gorice, na dubini od oko tri kilometra, leži geotermalno blago čija je temperatura viša od 100 °C. Jedna istražna bušotina već je pokazala da može pokriti gotovo 60 posto potreba gradskog toplinskog sustava, a potpisivanjem ugovora u listopadu 2026. osigurana su sredstva za drugu, utisnu bušotinu koja će omogućiti održivo korištenje te topline.

„Ovo je početak kraja jednog od najvećih problema s kojima se grad bori već desetljećima, a to je skupoća grijanja u zgradama preko HEP Toplinarstva“, rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar još na početku istraživanja. Godinama su građani Velike Gorice navodili visoku cijenu grijanja među pet najvećih problema, a sam je Ačkar više puta istaknuo da je grijanje putem postojećeg sustava bilo „bez pretjerivanja, jedno od najskupljih u Republici Hrvatskoj“.

Kada su završena ispitivanja bušotine VGGT-1, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan bio je jasan: „U Velikoj Gorici smo otkrili izrazito bogato ležište geotermalne vode. Ispitivanjem smo dobili rezultate koji su bolji od naših očekivanja. Ostvarili smo temperaturu preko 100 stupnjeva Celzijusa u ležištu, a i protok je takav da je dovoljan da samo jedna ta bušotina grije 60 posto grada Velike Gorice.“

Ačkar je rezultate dočekao s optimizmom. „Rezultati istraživanja potvrđuju ono u što smo vjerovali, da naš grad ima prirodne resurse koji mogu igrati važnu ulogu u održivom razvoju i energetskoj tranziciji. Ležišna temperatura iznad 100 °C i kapacitet bušotine koji može pokriti gotovo 60 posto potreba toplinskog sustava Velike Gorice otvaraju nam konkretne mogućnosti za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. To je veliki korak bliže jeftinijem i održivijem grijanju za naše građane.“ Kasnije je dodao da „od najskupljeg grijanja, Velika Gorica bi kroz koju godinu trebala imati najjeftinije i energetski prihvatljivo grijanje“.

Nakon potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za drugu fazu projekta, Ačkar je pojasnio kako će sustav funkcionirati: „Prvom bušotinom potvrdili smo da se ispod našeg grada nalazi prirodni izvor topline, a sada slijedi izrada druge bušotine koja će omogućiti njezino dugoročno i održivo korištenje. Kroz prvu bušotinu crpi se topla voda iz dubine zemlje, njezina se toplina koristi za grijanje, a kroz drugu se ohlađena voda vraća natrag u zemlju. Tako dobivamo zatvoreni sustav koji omogućuje održivo korištenje geotermalne energije. Naš cilj je jasan: iskoristiti prirodnu toplinu koju imamo za čišće, sigurnije i održivije grijanje naših građana.“

Premijer Andrej Plenković, govoreći o projektu koji obuhvaća i Veliku Goricu, podsjetio je da je riječ o „domaćoj, obnovljivoj i niskougljičnoj energiji koja je, za razliku od izvora koji ovise o suncu ili vjetru, dostupna neovisno o vremenskim prilikama“. Ministar Ante Šušnjar naglasio je širi kontekst: „Naš geotermalni potencijal nije budućnost, on je stvarnost koju tek trebamo i moramo u potpunosti iskoristiti.“

Ako sve bude teklo prema planu, radovi na novoj bušotini trebali bi početi oko 2028., a sustav biti u funkciji 2030. godine. Za Veliku Goricu to znači konkretan odgovor na desetljećima stari problem skupog grijanja — toplinu koja dolazi izravno ispod njenih nogu.

GRAD OSIJEK

Na dubini od oko dva kilometra ispod Osijeka, istražna bušotina Osijek GT-1 potvrdila je geotermalni izvor s temperaturom višom od 100 °C i procijenjenom toplinskom snagom od gotovo 5 MW. Vrijedna više od osam milijuna eura i financirana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ta bušotina otvorila je put prema korištenju vlastite, lokalne topline za grijanje grada.

„Osijek je zeleni lider među najvećim hrvatskim gradovima, a ovim strateškim projektom potvrđen je i veliki geotermalni potencijal Osijeka“, rekao je gradonačelnik Ivan Radić nakon objave rezultata. „Geotermalna energija tako postaje lokalno dostupan i održiv izvor grijanja ne samo za naše sugrađane već i osječko gospodarstvo. Kroz ovaj važan projekt Osijek nastavlja svoj gospodarski, ali i zeleni rast.“

U listopadu 2026., potpisivanjem ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za drugu fazu projekta „Ulaganje u razvoj geotermalne energije“, osiguran je novac za izradu utisne bušotine koja će omogućiti održivo korištenje izvora. Radić je tom prigodom naglasio: „Današnjim potpisom ugovora pristupamo drugoj fazi, naime druga bušotina koja će se raditi u Osijeku, što me izuzetno raduje i veseli jer govorimo o jednom velikom strateškom i razvojnom projektu za grad Osijek, koji znači jako puno i za gospodarstvo i za poljoprivredu, a ono što je najbitnije, za energetsku neovisnost samoga grada.“

Dodao je konkretne planove: „Jer ćemo uz geotermalnu energiju u budućnosti moći grijati kućanstva, vrtiće, škole, novi KBC u Osijeku. Na ovu energiju presudni utjecaj nema nikakav vanjski faktor, ona je neovisna, dostupna stalno.“ I zaključio: „Vidimo tu jedan veliki, veliki razvojni potencijal za naš grad koji ćemo sigurno i iskoristiti.“

Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan pojasnio je tehnički princip: kroz jednu bušotinu crpi se geotermalna voda, iskorištava njezina toplina, a kroz drugu se ohlađena voda vraća u ležište, čime se osigurava dugoročno održivo korištenje. Premijer Andrej Plenković, govoreći o projektu koji uključuje i Osijek, istaknuo je da je riječ o „domaćoj, obnovljivoj i niskougljičnoj energiji koja je, za razliku od izvora koji ovise o suncu ili vjetru, dostupna neovisno o vremenskim prilikama“.

Osijek, koji već intenzivno radi na zelenoj tranziciji — od energetske obnove zgrada i solarnih panela do modernizacije javnog prijevoza — vidi u geotermiji logičan sljedeći korak. Ako sve bude prema planu, radovi na novoj bušotini trebali bi početi oko 2028., a sustav biti u funkciji 2030. godine. Toplina iz vlastitih dubina postaje stvarna prilika za stabilnije, jeftinije i neovisnije grijanje grada na Dravi.

GRAD VINKOVCI

Na dubini od 2700 metara, ispod područja općine Jarmina, bušotina Vinkovci GT-1 zabilježila je maksimalnu temperaturu od 131 °C i to najvišu među četiri istražene lokacije. Na izlazu se očekuje voda od oko 100 °C, dovoljna da otvori put prema grijanju više od 1700 kućanstava, škola, vrtića i drugih javnih ustanova u Vinkovcima.

„Sada i s ovog mjesta, zaista možemo reći ovo je povijesni dan za Vinkovce“, poručio je gradonačelnik Josip Romić nakon potvrde rezultata. „Istraživanja su potvrdila da naš grad i cijeli kraj imaju geotermalni potencijal kao energiju budućnosti koja nam donosi put prema energetskoj neovisnosti i održivosti. Odmah krećemo u izradu potrebnih studija i planova kako bismo osigurali povoljnije grijanje za naše građane.“

Romić je jasno opisao prednosti: „Energija koja je čista, sigurna i dostupna cijele godine, dvadeset četiri sata dnevno, koja nam omogućuje daljnji razvoj na moderan i pametan način, kojom ćemo osigurati da u budućnosti ne ovisimo o vanjskim čimbenicima i promjenama cijena energenata, a upravo je to pravi put prema energetskoj neovisnosti, gospodarskoj otpornosti i održivoj budućnosti našeg grada.“ Cilj je, rekao je, „izgraditi sustav kojim ćemo u početnoj fazi osigurati povoljnije grijanje za preko 1.700 vinkovačkih domaćinstava“.

Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan naglasio je širi značaj: „Geotermalna energija nije samo stabilan i čist izvor već i strateški resurs koji može pridonijeti sigurnosti opskrbe energijom u Hrvatskoj. Rezultati ujedno pokazuju da hrvatski stručnjaci mogu samostalno i učinkovito provoditi složene energetske projekte.“

Nakon potpisivanja ugovora u listopadu 2026., kojim su osigurana sredstva za drugu, utisnu bušotinu, Romić je podsjetio na skepticizam koji je pratio projekt: „Mnogi su bili skeptični. Mnogi nisu vjerovali da se geotermalna energija može pretvoriti u stvarnu razvojnu priliku za Vinkovce, ali i za našu susjednu Jarminu. Mi smo vjerovali, radili i nismo odustajali. Pred nama je još puno posla. Nova bušotina, daljnji razvoj toplinske infrastrukture i povezivanje sustava zahtijevaju vrijeme, znanje i ozbiljna ulaganja. Danas smo napravili još jedan iznimno važan korak prema ostvarenju tog cilja.“

Uz grijanje, otvaraju se mogućnosti i za poljoprivredu, stakleničku i plasteničku proizvodnju na području Jarmine. Premijer Andrej Plenković, govoreći o projektu koji uključuje i Vinkovce, istaknuo je da je riječ o domaćoj, obnovljivoj i niskougljičnoj energiji dostupnoj neovisno o vremenskim prilikama. Ako sve bude prema planu, sustav bi mogao biti u funkciji 2030. godine.

U Vinkovcima, gradu s bogatom poviješću, toplina iz vlastitih dubina postaje konkretna prilika za jeftinije, čišće i neovisnije grijanje — rezultat vjere, rada i odluke da se ne odustaje.

GRAD ZAPREŠIĆ

Gotovo u centru Zaprešića, istražna bušotina Zaprešić GT-1 otkrila je geotermalno ležište na dubini većoj od 1600 metara. Temperatura na dnu iznosi 95 °C, a protok doseže 37 litara u sekundi što je rezultat koji je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan opisao kao izvanredan. „Bušotina je dala izvrsne rezultate, propusnost ležišta je ogromna... i što se samih karakteristika bušotine tiče možemo govoriti samo o uspjehu. Samo ta bušotina dovoljna je da zadovolji sve toplinske potrebe grada Zaprešića.“

Ležište se nalazi u dolomitima, stijenama koje su često raspucane, što omogućuje izvrsnu propusnost i izdašnost. „Rezultati koje sada imamo više su nego dobri, oni su izvanredni“, rekao je Krpan, podsjetivši da su četiri pozitivne bušotine od četiri istražene lokacije dokaz stručnosti hrvatskih timova. Komercijalna uporaba, prema njegovim procjenama, mogla bi započeti već 2028. godine, nakon izrade utisne bušotine koja će omogućiti održivo crpljenje i vraćanje vode u ležište.

Gradonačelnik Željko Turk bio je zadovoljan rezultatima. „Zaprešić ima geotermalni potencijal, što je važan preduvjet za održiva, dugoročna i povoljnija rješenja u sustavu grijanja za kućanstva te industrijsku i komercijalnu namjenu.“ Istaknuo je konkretne koristi: „Omogućit će se i grijanje naših sportskih dvorana, a gradimo novu školu i dvoranu, isto tako i komunalnog poduzeća, vrtića, nove poslovne zone koja se nalazi u neposrednoj blizini u izgradnji, a isto i bazena.“ Bušotina se nalazi gotovo u centru grada, u blizini planiranog gradskog bazena i poslovne zone Falečnjak gdje se širi Končar.

Još na početku istraživanja Turk je rekao: „Ovo je važan trenutak za Zaprešić. Počinje projekt koji nam otvara mogućnost korištenja vlastitog izvora čiste energije i stvaranja modernog, sigurnog sustava grijanja. Vjerujemo u pozitivan ishod i radujemo se rezultatima koji će pokazati može li naš grad napraviti iskorak prema održivom i dugoročno isplativom rješenju za građane i gospodarstvo.“ Spomenuo je i moguće pojeftinjenje grijanja kućanstvima za barem 20 posto.

U listopadu 2026. potpisan je ugovor koji osigurava sredstva za drugu fazu i izradu utisne bušotine. Premijer Andrej Plenković podsjetio je da je geotermalna energija „domaća, obnovljiva i niskougljična... dostupna neovisno o vremenskim prilikama“. Ako sve bude prema planu, Zaprešić bi se već od 2030. mogao grijati toplinom iz vlastitih dubina i to energijom koja je blizu, pouzdana i dovoljna za cijeli grad.

CENTRALNI TOPLINSKI SUSTAVI

U četiri hrvatska grada Velikoj Gorici, Osijeku, Vinkovcima i Zaprešiću geotermalna energija neće ostati samo ispod zemlje. Cilj je da se priključi na postojeće centralne toplinske sustave i zamijeni dio fosilnih goriva kojima se danas griju tisuće kućanstava, škola, vrtića i javnih ustanova.

Projekt „Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja“, financiran iz NPOO-a s više od 50 milijuna eura, već je potvrdio ležišta na sve četiri lokacije. Sada, nakon potpisivanja ugovora o drugoj fazi vrijednog oko 35 milijuna eura, slijedi izrada utisnih bušotina. Princip je jasan: kroz jednu se crpi topla voda, toplina se predaje toplinskom sustavu, a ohlađena voda vraća se u ležište. Time se osigurava održivo korištenje izvora i stabilna opskrba cijele sezone, neovisno o vremenu ili cijeni plina.

„Mislim da se važnost geotermalne energije često promatra isključivo kroz proizvodnju električne energije, a zapravo je njezin najveći potencijal u Hrvatskoj upravo u toplinarstvu“, rekao je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan. Rezultati istraživanja, istaknuo je, „služe kao osnova za primjenu geotermalne energije u sustavima toplinarstva“. Kasnije će se projekti finalizirati u suradnji s lokalnim vlastima i operaterima centralnih toplinskih sustava.

HEP-Toplinarstvo, koje trenutačno opskrbljuje te gradove energijom iz plina i mazuta, već je izrazilo interes. Direktor Strategije i razvoja HEP-a Dražen Lovrić potvrdio je da se radi na pripremi prostorno-planskih dokumenata. Gradonačelnici su spremni na suradnju. Josip Romić iz Vinkovaca istaknuo je da bi grijanje na geotermalne izvore, prema europskim iskustvima, „moglo biti jeftinije 50 do 70 posto od sadašnjih cijena“. U Vinkovcima se planira da centralni toplinski sustav u početnoj fazi zadovolji potrebe više od 1700 kućanstava plus škola i javnih ustanova. U Velikoj Gorici jedna bušotina može pokriti gotovo 60 posto potreba postojećeg sustava, a u Zaprešiću izvor ima kapacitet da pokrije sve toplinske potrebe grada.

Premijer Andrej Plenković naglasio je strateški pristup: „Riječ je o domaćoj, obnovljivoj i niskougljičnoj energiji koja je, za razliku od izvora koji ovise o suncu ili vjetru, dostupna neovisno o vremenskim prilikama.“ Ministar Ante Šušnjar dodao je da geotermalni potencijal „nije budućnost, on je stvarnost koju tek trebamo i moramo u potpunosti iskoristiti“.

U Osijeku se već razmišlja o povezivanju s gradskim toplinskim sustavom u suradnji s HEP-Toplinarstvom, a gradonačelnik Ivan Radić vidi u tome korak prema energetskoj neovisnosti. Ako sve bude prema planu, radovi na novim bušotinama trebali bi početi oko 2028., a sustavi biti u funkciji 2030. godine.

Centralni toplinski sustavi, koji su desetljećima ovisili o uvoznim energentima, sada dobivaju priliku da dio svoje energije crpe izravno ispod grada. To nije samo tehnička nadogradnja već je to put prema stabilnijem, jeftinijem i čišćem grijanju za tisuće hrvatskih domova.

OGRANIČENJA GEOTERMALNOG GRIJANJA

U dubinama Panonskog bazena, gdje se geotermalni gradijent kreće i do 60 posto iznad europskog prosjeka, topla voda ne teče beskonačno. Geotermalni sustavi za centralno grijanje nisu vječni izvor koji se nikada ne iscrpljuje; njihova održivost ovisi o pažljivom upravljanju ležištem, kvaliteti bušotina i održavanju. To je ključna tehnička stvarnost koja stoji iza projekata u Velikoj Gorici, Osijeku, Vinkovcima i Zaprešiću.

Proizvodne i utisne bušotine u sustavima daljinskog grijanja, uz pravilno projektiranje, izvedbu i održavanje, mogu pouzdano raditi 30 godina i više. Primjeri iz Europe to potvrđuju: u Pariškom bazenu neki sustavi rade više od 35 godina, a u danskom Thistedu od 1984. godine. Islandski sustavi također pokazuju desetljeća stabilnog rada. Ipak, vijek nije beskonačan. Ovisi o geologiji, kemiji vode, toplinskim ciklusima i održavanju. Dubinske pumpe često treba mijenjati svakih 3 do 5 godina, a povremeni radovi (čišćenje, relajnering) produžuju život bušotine. Bez takve brige, korozija, skaliranje ili gubitak injektivnosti mogu skratiti radni vijek.

Ključ održivosti leži u zatvorenom proizvodno-utisnom paru. Kroz jednu bušotinu crpi se topla voda, toplina se predaje sustavu grijanja, a ohlađena voda vraća se u ležište kroz utisnu bušotinu. Time se održava tlak i usporava hlađenje resursa. Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike, opisao je to jednostavno: ležište funkcionira poput „protočnog bojlera“ u kojem se voda proizvodi, koristi njezina toplina, a ohlađena vraća i ponovno zagrijava. Bez utisne bušotine resurs bi se brže iscrpljivao; s njom se omogućuje dugoročno korištenje uz kontrolirano upravljanje.

Ipak, toplina se ne obnavlja trenutačno. Prekomjerno crpljenje može dovesti do postupnog hlađenja ležišta (tzv. thermal breakthrough), kada ohlađena voda stigne do proizvodne bušotine. Održiva stopa proizvodnje — prilagođena veličini ležišta i prirodnoj obnovi — omogućuje rad desetljećima, a u nekim modelima i dulje. Agresivna kemija vode (kloridi, CO₂, H₂S) izaziva koroziju i taloženje minerala, što zahtijeva kvalitetne materijale i redovito praćenje. Visoki početni troškovi bušenja (jedna bušotina često premašuje 10 milijuna eura) i potreba za parom bušotina dodatno ograničavaju brzu ekspanziju.

Ekonomski, geotermalna energija ima visoke početne investicije, ali niske operativne troškove i stabilne cijene. U Njemačkoj su mreže daljinskog grijanja na duboku geotermu u prosjeku oko 16 posto jeftinije od prosječnih cijena grijanja, a cijene ostaju stabilnije od plina, biomase ili loživog ulja. U Hrvatskoj se očekuje sličan učinak. Josip Romić, gradonačelnik Vinkovaca, istaknuo je da bi, prema europskim iskustvima, grijanje na geotermalne izvore moglo biti jeftinije 50 do 70 posto od sadašnjih cijena temeljenih na plinu i mazutu. Krpan je dodao da će, jednom kada sustav bude u pogonu, „troškovi te proizvodnje trebali biti manji“ jer proizvodnja iz ležišta traje dulje vrijeme.

Premijer Andrej Plenković podsjetio je da je riječ o „domaćoj, obnovljivoj i niskougljičnoj energiji“ dostupnoj neovisno o vremenskim prilikama za razliku od sunca i vjetra. No tehnička ograničenja ostaju: bušotine nisu vječne, ležišta zahtijevaju upravljanje, a nova bušotina može biti potrebna nakon nekoliko desetljeća ili zbog oštećenja. U planiranim hrvatskim projektima, s proizvodno-utisnim parovima i fokusom na postojeće centralne toplinske sustave, cilj je upravo dugoročna održivost te stabilno grijanje koje ne ovisi o globalnim cijenama plina, ali koje zahtijeva stručnost, održavanje i realna očekivanja.

GEOTERMALNA ENERGETSKA NEOVISNOST

U podzemlju Panonskog bazena, između Drave i Save, leži energija koja ne ovisi o plinovodima, tankerima ni vremenskim prilikama. Za četiri hrvatska grada Veliku Goricu, Osijek, Vinkovce i Zaprešić geotermalna toplina postaje put prema većoj energetskoj neovisnosti.

Premijer Andrej Plenković to je jasno stavio na stol prilikom potpisivanja ugovora: „Drugi možda imaju naftu, Hrvatska ima geotermalnu energiju.“ Opisao ju je kao „domaću, obnovljivu i niskougljičnu energiju“ koja je, za razliku od sunca ili vjetra, „dostupna neovisno o vremenskim prilikama“. Cilj je, rekao je, sigurnija opskrba toplinom, smanjenje ovisnosti o uvozu energenata i dugoročno stabilniji troškovi grijanja. „Što više koristimo ove potencijale, to ćemo manje uvoziti druge energente, a više će novaca ostajati hrvatskom gospodarstvu i hrvatskim građanima.“

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar nadovezao se: geotermalni izvori „prilika su za povećanje energetske neovisnosti i otvaranje novih radnih mjesta i jačanje gospodarstva“. „Naš geotermalni potencijal nije budućnost, on je stvarnost koju tek trebamo i moramo u potpunosti iskoristiti“, poručio je, podsjetivši da je geotermalni gradijent u hrvatskom dijelu Panonskog bazena čak 60 posto viši od europskog prosjeka. „Za razliku od sunca i vjetra, geotermalni izvori dostupni su tijekom cijele godine, neovisno o vremenskim uvjetima. Zato imaju posebno značenje za toplinarstvo.“

Na lokalnoj razini, gradonačelnici vide isti smjer. Josip Romić iz Vinkovaca, nakon potvrde ležišta od 131 °C, rekao je: „Energija koja je čista, sigurna i dostupna cijele godine, dvadeset četiri sata dnevno, koja nam omogućuje daljnji razvoj na moderan i pametan način, kojom ćemo osigurati da u budućnosti ne ovisimo o vanjskim čimbenicima i promjenama cijena energenata, a upravo je to pravi put prema energetskoj neovisnosti, gospodarskoj otpornosti i održivoj budućnosti našeg grada.“ Kasnije je dodao: „Mnogi su bili skeptični... Mi smo vjerovali, radili i nismo odustajali.“

U Osijeku Ivan Radić projekt naziva strateškim upravo zbog neovisnosti: „Govorimo o jednom velikom strateškom i razvojnom projektu za grad Osijek, koji znači jako puno i za gospodarstvo i za poljoprivredu, a ono što je najbitnije, za energetsku neovisnost samoga grada.“ „Na ovu energiju presudni utjecaj nema nikakav vanjski faktor, ona je neovisna, dostupna stalno“, rekao je, najavivši grijanje kućanstava, vrtića, škola i bolnice.

Krešimir Ačkar iz Velike Gorice podsjetio je da je skupo grijanje stalno među najvećim problemima građana, a cilj je smanjiti ovisnost o plinu vlastitim izvorom. Željko Turk u Zaprešiću vidi priliku za jeftiniju energiju i zeleni iskorak u gradu čija je bušotina gotovo u centru.

Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike, sažeo je širu sliku: „Uvjereni smo da u Panonskom bazenu... postoji ogromna količina energije i samo je pitanje kako je možemo iskoristiti. To je energija koja je domaća, pouzdana, dostupna 24 sata dnevno i koja nam može pomoći da smanjimo ovisnost o uvozu i da povećamo vlastitu energetsku sigurnost.“

Od istražnih bušotina potvrđenih na sve četiri lokacije do utisnih bušotina koje će omogućiti zatvorene, održive sustave, projekt vrijedan ukupno oko 86 milijuna eura gradi temelje za grijanje koje ne ovisi o globalnim cijenama plina. Ako planovi budu ispunjeni, od 2030. godine dio topline za tisuće kućanstava, škola i javnih ustanova dolazit će izravno ispod grada i to iz geotermalnog izvora koji je domaći, stalan i neovisan.