Prema nekim predviđanjima u budućnosti bi se solarne elektrane trebale nalaziti na svakom koraku te biti raširene kao što su to danas računala ili mobilni telefoni. Ono što je posebno zanimljivo je to da će takve elektrane stvarati električnu energiju na zahtjev te će se razviti sustav akumulacije energije. No, vratimo se u sadašnjost koja je također puna optimističnih priča vezanih uz solarnu energiju. Jedna od njih je da je nedavno s radom započela solarna elektrana koja generira električnu energiju tijekom cijelog dana (i noći).Smještena u španjolskoj pokrajini Andaluziji, Torresol Energy-eva Gemasolar je prva svjetska komercijalna solarna elektrana s temeljnim opterećenjem (baseload). Torresol Energy, kompanija koja je izgradila elektranu Gemasolar je joint venture španjolske kompanije Sener i Masdara, energetske tvrtke iz Abu Dhabija. Solarne slane baterije - Gemasolar, službeno stavljena u rad u svibnju 2011., je 19,9 MW elektrana sa 15 satnom "baterijom". Očekivana proizvodnja elektrane kreće se oko 110.000 MWh godišnje što je dovoljno za pokrivanje potroeba oko 25.000 kućanstava. Budući da može pohranjivati energiju, ova 19,9 MW elektrana generira ekvivalent 50 MW solarne elektrane bez skladišnih kapaciteta, izjavljuje Santiago Arias, jedan od suosnivača Torresola. Baterije u elektrani su u biti dva spremnika rastaljene soli u kojima se pohranjuje toplinska energija, a koji zauzvrat postrojenju omogućuju generiranje električne energije prema potrebi, bilo to tijekom večeri, za vrijeme oblačnog ili kišnog vremena, čak i nekoliko dana ili tjedana nakon što je energija pohranjena u "baterije". Pohrana energije u rastaljenoj soli (MSES) ili baterije od "solarne soli" toplinske su baterije, za razliku od kemijskih litij-ionskih baterija koje napajaju električna vozila. MSES koristi kombinaciju 60% kalijeva nitrata i 40% natrijevog nitrata koji zadržavaju 99% topline do 24 sata, što znači da baterija gubi oko 1% toplinske energije dnevno. Kalij-nitrat je kao materijal ekološki prihvatljiviji i jeftiniji od većine kemijskih alternativa. U srednjem vijeku se ovaj sastojak koristio za očuvanje hrane, a danas se još uvijek koristi pri proizvodnji usoljene govedine. Kalij nitrat se osim toga koristi u pastama za zube (za osjetljive zube) te vrtnim gnojivima. Kapitalni troškovi MSES-a su relativno niski te se kreću oko 50 do 100 američkih dolara po kWh, što je oko 10 puta jeftinije od litij-ionskih baterija koje pokreću osobna računala ili električne automobile. Gemasolar nije prva svjetska elektrana koja koristi MSES baterije. Nekih 300 kilometara južnije, nalazi se elektrana Andasola-1, 50 MW koncentrirana solarna elektrana koja radi sa 7,5 satnom baterijom od srpnja 2009. Kapaciteti baterije u Gemasolaru su udvostručeni, što znači da ova elektrana radi sa 15 satnom baterijom. Santiago Arias se nada da će Gemasolar godišnje raditi 6,400 sati, što je 75% radno vrijeme. Usporedbe radi, Hooverova brana u SAD-u ima kapacitet rada od samo 23%, dok kineska hidroelektrana Tri klanca radi sa 50% kapacitetom. Prema studiji iz 2003. koju je proveo prof. Michael Maloney sa Sveučilišta Clemson, kapaciteti nuklearnih reaktora u Japanu, Francuskoj i SAD-u kretali su se od 65-72%, dok je svjetski prosjek iznosio 69,4%. Solarni toranj - Kad većina ljudi zamisli solarnu elektranu, u mislima imaju fotonaponske panele na krovovima kuća ili zgrada. Fotonaponski paneli rade na principu izravnog pretvaranja fotona u električnu energiju. Elektrana Gemasolar ulazi u kategoriju koncentriranih solarnih elektrana (CSP) koje koriste Sunčevu energiju za zagrijavanje tekućine (voda, sintetičko ulje ili rastaljena sol) koja stvara paru te na taj način pokreće turbine za proizvodnju električne energije. Svatko tko je povećalom ili konkavnim zrcalom pokušao (i uspio) zapaliti komad papira zna o čemu se radi. Koristeći tisuće (i milijune) četvornih metara ogledala (a ne fotonaponskih panela) koji usredotočuju istu količinu Sunčeve svjetlosti na malu površinu, tekućina se može zagrijati i do nekoliko stotina stupnjeva Celzijusa te pokrenuti turbine industrijskih razmjera. Svaki heliostat (ogledalo sa rotorom) ima reflektirajuću površinu od oko 110 četvornih metara te slijedi Sunčevu putanju zahvaljujući dva motora sa ugrađenim logičkim usmjerivačima koji se mogu programirati tako da preračunavaju i podešavaju poziciju heliostata do 15 puta u minuti. Osnova površine svakog heliostata u biti je vrlo slična kućnom ogledalu, samo se radi o malo boljoj izvedbi istog. Pohrana energije mijenja pravila igra - Santiago Arias bavi se izgradnjom elektrana već 38 godina. Govoreći o tržištu električne energije, izjavljuje kako će solarne elektrane koje mogu raditi tokom cijelog dana promijeniti pravila igre. "Najveća potražnja za električnom energijom odvija se u večernjim satima najtoplijih dana u godinu", izjavljuje Arias. Tržište u navedenim vremenima plaća višu cijenu za električnu energiju budući da se o radi o vršnoj potrošnji i opterećenju sustava. Solarna elektrana generira najviše energije upravo za vrijeme vrućih ljetnih dana. Stoga logičkim zaključkom Aries dolazi do konstatacije da "Sposobnost za pohranu energije u vremenima vršne proizvodnje zbog jakog intenziteta Sunčevog zračenja, te sposobnost dostavljanja iste proizvedene energije u vremenima vršne potrošnje mijenja pravila igre tržišta energijom. Cijena goriva za ovu elektranu jednaka je nuli, a prirodni plin se tu jednostavno ne može natjecati ni cjenovno, ni u bilo kojem drugom aspektu".

www.croenergo.eu