Što su to e-goriva (Electrofuel, e-fuel) i zbog čega je Njemačka minirala zakon koji je trebao upokojiti benzince i dizelaše? Njemačka je u posljednji tren minirala zakon Europske unije o zabrani prodaje automobila s emisijama ugljičnog dioksida (CO2) od 2035. godine. Službeni Berlin traži da se nakon tog datuma dopusti prodaja novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem ako rade na e-gorivo. Što je uopće e-gorivo, na koje tipuje dio svjetske automobilske industrije?

E-goriva, poput e-kerozina, e-metana ili e-metanola, potpuno su sintetička goriva koja ne sadrže naftne derivate, već nastaju industrijski - korištenjem ugljičnog dioksida ili ugljičnog monoksida iz okoliša i njihovim kombiniranjem s vodikom. Posebnim procesima od ugljika i vodika dobiva se gorivo. Automobil na e-gorivo u atmosferu ispušta CO2, ali je kvaka u tome da su emisije jednake količini izdvojenoj iz atmosfere da bi se proizvelo to e-gorivo - što ga u konačnici čini CO2 neutralnim.

Njemačka i Italija sad traže čvrsta jamstva EU-a da se prodaja novih automobila s motorom na unutarnje izgaranje može nastaviti i nakon 2035. godine ako ih pokreću CO2 neutralna e-goriva. Većina velikih proizvođača automobila kladi se na baterijska električna vozila - tehnologiju koja je već široko dostupna - kao glavni adut za smanjenje emisija CO2. No naftna industrija podupire e-goriva, kao i brojne automobilske kompanije koje ne žele da njihova vozila opterećuju teške baterije. E-goriva se još ne proizvode u velikim količinama. Prva svjetska komercijalna tvornica otvorena je u Čileu 2021. godine, uz potporu Porschea, s ciljem proizvodnje 550 milijuna litara godišnje. Druge planirane tvornice uključuju norveški Norsk e-Fuel, koji bi trebao početi proizvoditi 2024., a fokusirat će se na e-gorivo za zrakoplove.

Današnji automobili mogu koristiti e-gorivo, a ono se može i transportirati putem postojećih logističkih mreža za benzin i dizel. Pristalice naglašavaju da e-goriva nude put za smanjenje emisija CO2 postojećeg svjetskog voznog parka, ali da se pritom ne mora svako vozilo zamijeniti onim na električni pogon. Kritičari, s druge strane, upozoravaju da je proizvodnja e-goriva vrlo skupa i energetski izrazito intenzivna. Korištenje e-goriva u automobilu zahtijeva oko PET PUTA više obnovljive električne energije od pokretanja električnog vozila na baterije. Pojedini stručnjaci ukazuju na to da bi e-goriva trebala biti rezervirana za sektore koje je teško dekarbonizirati, kao što su pomorstvo i zrakoplovstvo – jer, za razliku od osobnih automobila, ne mogu ih tako lako pokretati električne baterije.

Kako se čini, Europska komisija popustila je zahtjevima Njemačke i Italije, kojima su se pridružile Češka i Poljska. Iz dokumenta, koji je Reuters dobio na uvid, vidljivo je da će Bruxelles predložiti da se dozvoli prodaja novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem i nakon 2035. ako koriste klimatski neutralna e-goriva. Neprofitna istraživačka organizacija Međunarodno vijeće za čisti transport (ICCT) u međuvremenu je izjavila kako nije sigurno to da se postojećom tehnologijom može ustanoviti koristi li vozilo e-gorivo ili mješavinu fosilnih klasičnih goriva jer imaju vrlo slična svojstva.

U taboru koji podupire e-gorivo nalaze se veliki dobavljači automobilskih komponenti u Njemačkoj, poput Boscha, ZF-a i Mahlea, kao i velike naftne i plinske tvrtke od ExxonMobila do Repsola. Proizvođači automobila kao što su Piech, Porsche i Mazda uglavnom podržavaju ovu tehnologiju. Porsche ima udio u proizvođaču e-goriva HIF Global, a BMW je uložio 12,5 milijuna dolara u startup za e-gorivo Prometheus Fuels te je također investirao milijarde u baterijsko-električnu tehnologiju. Drugi proizvođači automobila, uključujući Volkswagen i Mercedes-Benz, klade se na dekarbonizaciju električnih vozila na baterije. Volvo i Ford ovaj tjedan pozvali su zemlje EU-a da ne odustaju od postupnog ukidanja novih benzinskih i dizelskih automobila do 2035. godine.
www.tportal.hr

Što je elektrogorivo, e-gorivo?
Elektrogoriva, također poznata kao e-goriva , klasa sintetičkih goriva , vrsta su zamjenskog goriva koje se može nabaviti. Proizvode se korištenjem uhvaćenog ugljičnog dioksida ili ugljičnog monoksida, zajedno s vodikom dobivenim iz održivih izvora električne energije kao što su vjetar, solarna energija. Proces koristi ugljični dioksid u proizvodnji i ispušta otprilike istu količinu ugljičnog dioksida u zrak kada se gorivo sagorijeva, za ukupni niski ugljični otisak. Elektrogoriva su stoga opcija za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz prometa, posebno za teretni, pomorski i zračni promet na velikim udaljenostima. Primarni ciljevi su butanol i biodizel , ali uključuju i druge alkohole i plinove koji sadrže ugljik kao što su metan i butan.

Primarni izvor financiranja istraživanja tekućih elektrogoriva za prijevoz bio je Program elektrogoriva Agencije za napredna istraživanja za energiju ( ARPA-E ), na čelu s Ericom Tooneom. ARPA-E, stvoren 2009. pod predsjednikovim Obaminim ministrom energetike Stevenom Chuom , pokušaj je Ministarstva energetike (DOE) da duplicira učinkovitost Agencije za napredne obrambene istraživačke projekte, DARPA . Primjeri projekata financiranih u okviru ovog programa uključuju napore OPX Biotechnologies na biodizelu koje vodi Michael Lynch i rad Dereka Lovleya na mikrobnoj elektrosintezi na Sveučilištu Massachusetts Amherst, koji je navodno proizveo prvo tekuće elektrogorivo koristeći CO 2 kao sirovinu . Opisi svih istraživačkih projekata programa ARPA-E Electrofuels mogu se pronaći na web stranici programa ARPA-E Electrofuels Program.

Prva konferencija o električnim gorivima, koju je sponzorirao Američki institut kemijskih inženjera, održana je u Providenceu, RI, u studenom 2011. Na toj je konferenciji direktor Eric Toone izjavio da "Osamnaest mjeseci programa znamo da radi. Moramo znamo možemo li to učiniti važnim." Nekoliko grupa je izvan dokaza principijelnosti i rade na isplativom rastu.

Elektrogoriva mogu biti razorna ako su ugljično neutralna elektrogoriva jeftinija od naftnih goriva i ako su kemijske sirovine proizvedene elektrosintezom jeftinije od onih rafiniranih iz sirove nafte. Elektrogoriva također imaju značajan potencijal u mijenjanju pejzaža obnovljivih izvora energije, budući da elektrogoriva omogućuju prikladno skladištenje obnovljivih izvora iz svih izvora kao tekuće gorivo. Od 2014. godine , potaknut procvatom frackinga , fokus ARPA-E prešao je s električnih sirovina na sirovine temeljene na prirodnom plinu, a time i dalje od elektrogoriva.

Potkraj 2020. Porsche je najavio svoje ulaganje u elektrogoriva, uključujući projekt Haru Oni ​​u Čileu, koji stvara sintetski metanol iz energije vjetra. Godine 2021. Audi je objavio da radi na projektima e-dizela i e-benzina. Britanska tvrtka Zero , koju je 2020. godine osnovao bivši F1 inženjer Paddy Lowe , razvila je proces koji naziva 'petrosintezom' za stvaranje održivog goriva i postavila razvojnu tvornicu u poslovnom centru Bicester Heritage u blizini Oxforda.

Do 2021. Europska federacija za promet i okoliš savjetovala je da sektor zrakoplovstva treba primijeniti e-kerozin jer bi mogao značajno smanjiti utjecaj zrakoplovstva na klimu. Također je promatrano kako korištenje elektrogoriva u automobilima emitira dva značajna staklenička plina osim CO 2 zarobljenog za proizvodnju: metan (CH 4) i dušikov oksid (N 2 O); lokalno onečišćenje zraka i dalje je predstavljalo problem, a bilo je pet puta manje učinkovito od izravne elektrifikacije.

Prema eFuel Allianceu, perspektiva nedostatka učinkovitosti elektrogoriva dovodi u zabludu jer ono što je kritično za globalnu energetsku tranziciju nije stupanj učinkovitosti krajnje potrošnje električne energije, već koliko se učinkovito električna energija može proizvesti iz obnovljivih izvora energije, a zatim učinio upotrebljivim.
en.wikipedia.org