Centar za gospodarenje otpadom (CGO) je sklop međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada. Lokacija centra za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije planirana je otprilike 1 km sjeverozapadno od naselja Kladnjice u općini Lećevica, sjeverno od trase autoceste Zagreb-Split, a u neposrednoj blizini lokalne ceste Lećevica – Unešić. Planirani zahvat je udaljen više od 500 m od naseljenog područja gdje ljudi stalno borave, a obuhvaća površinu od 25 ha. U centru će se prikupljati, obrađivati otpad koji nastaje na području Splitsko-dalmatinske županije (55 gradova i općina). Dio otpada nastao u blizini dopremat će se u CGO izravno, dok će se otpad iz udaljenijih dijelova županije pretovarivati u pretovarnim stanicama (PS).

Centar za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji sa svojim osnovnim dijelovima:
– postrojenjem za mehaničku obradu ostatka nerazvrstanog, miješanog komunalnog otpada
– pogonom za obradu mehanički izdvojenog biorazgradivog otpada iz miješanog komunalnog otpada
– pogonom za dozrijevanje kompostu sličnog proizvoda
– pogonom za biološku obradu prethodno izdvojenog biorazgradivog otpada
– pogonom za dozrijevanje komposta iz prethodno odvojenog biootpada
– reciklažnim dvorištem
– postrojenjem za obradu građevnog otpada
– odlagalištima za obrađeni i neopasni otpad
– sustavom za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda,

Treba zadovoljiti potrebe obrade i odlaganja otpada Splitsko-dalmatinske županije na eološki prihvatljiv i ekonomski održiv način u razdoblju od 2020.-2044. godine. Uspostavljeni CGO SDŽ će zadovoljavati potrebe oko 10,6% populacije Republike Hrvatske. Uspostavljanjem ovog CGO za potrebe cijele županije i uključivanjem svih jedinica lokalne samouprave u predviđeni sustav, stvorit će se uvjeti za sanaciju i zatvaranje svih postojećih neusklađenih odlagališta na tom području. Izgradnja infrastrukture radi uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom tj. centra za gospodarenje otpadom s pretovarnim stanicama uvrštena je na indikativnu listu projekata koji se predviđaju sufinancirati sredstvima Europske unije i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Konkurentnost i kohezija, 2014.- 2020.). Pristup navedenim sredstvima ostvaruje se ispunjavanjem uvjeta pripreme projektne dokumentacije sukladno pravilima Europske unije. Unutar novog programskog razdoblja 2014.-2020. uspostavljeni su novi nacionalni strateški dokumenti kojima se opisuje način na koji će Republika Hrvatska pristupiti ispunjavanju zajedničkih ciljeva strategije Europa 2020 uz pomoć sredstava iz proračuna EU te način na koji će osigurati kvalitetno upravljanje i kontrolu korištenja strukturnih EU instrumenata. Krovni plansko-programski dokument je Sporazum o partnerstvu kojim Republika Hrvatska, prvi put kao ravnopravna država članica Europske unije, planira ulaganja iz europskih fondova za razdoblje 2014.-2020. te utvrđuje mehanizme kojima se osigurava usklađenost sa strategijom Unije za pametan, održiv i uključivi rast. Europska komisija (EK) odobrila je 12. prosinca 2014. Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ Kroz taj program Hrvatskoj je na raspolaganju 6,881 milijardi eura EU sredstava za ulaganje u rast i razvoj i to 4,321 milijarda eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, te 2,559 milijardi eura iz Kohezijskog fonda. Najveći iznos ulaganja, više od 3,5 milijardi eura, Hrvatska će uložiti u zaštitu okoliša (vodno-komunalna infrastruktura i zbrinjavanje otpada), prometnu infrastrukturu i prilagodbu klimatskim promjenama (obrana od poplava i drugih prirodnih katastrofa).

OPRAVDANOST I ODRŽIVOST
Razmatranje različitih varijanti projektnih rješenja baziranih na prikupljenim ulaznim podacima o količini, tokovima i sastavu otpada, uočenim trendovima te izrađenim projekcijama za pretpostavljeno razdoblje rada CGO od 2020-2044 godine u okviru Studije izvedivosti za uspostavu cjelovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji (Brodarski institut d.o.o., Procurator Vastitatis d.o.o., Enviroplan S.A., 2018.), pokazalo je opravdanost i ekonomsku održivost cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Na temelju definiranih optimalnih rješenja CGO i PS izrađena su Idejna rješenja i Idejni projekti.

Optimalan sustav predviđa odvojeno sakupljanje tri toka otpada nastalog u domaćinstvima:
* papira, stakla, plastike i metala na mjestu nastanka (zeleni otoci, reciklažna dvorišta)
* biorazgradivog otpada iz kuhinje, vrtova, parkova, s tržnica
* miješanog komunalnog otpada, uz izdvajanje posebnog otpada, tekstila, * izdvajanje i obradu glomaznog otpada, građevnog otpada, biootpada.

Uz navedene organizirane aktivnosti provodit će se i gospodarenje posebnim kategorijama otpada sukladno posebnim propisima. Odvajanjem navedenih vrsta otpada na mjestu nastanka stvorit će se značajne količine otpada pogodne za oporabu i razvoj “kružne ekonomije”, dok će se smanjiti količina otpada uz promjenu početnog sastava koja preostaje za otpremu na obradu u CGO i to za najmanje 50% u odnosu na proizvedenu količinu.

PRETOVARNE STANICE
Pretovarna stanica (transfer stanica) je građevina za skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog prijevozu prema mjestu njegove oporabe ili zbrinjavanja (Zakon o održivom gospodarenju otpadom, NN 94/13) . Otpad se u PS dovozi relativno malim vozilima kojima se obavlja i sakupljanje otpada, a onda pretovaruje u veće kontejnere ili na veća vozila i vozi se u CGO. Smisao pretovara je ostvarenje ušteda u troškovima prijevoza otpada i radnog vremena lokalnih sakupljača otpada.

TEHNOLOGIJA RADA

Pretovar komunalnog otpada vrši se u pretovarnu jamu odakle se trakastim transporterom pretovaruje u poluprikolicu. U poluprikolici s potisnom pločom otpad se zbija. Prijevoz poluprikolice obavlja tegljač. Poluprikolica se pod pretovarni lijevak dovozi tegljačem i istim odvozi iz PS u ŽCGO-a te vraća u PS. Ukupna manipulativna površina poluprikolice su njezine dvije dužine i širina, a pripremne i završne aktivnosti traju prosječno 15 min. Ukupno vrijeme potrebno za prihvat i pretovar 20 t otpada tako iznosi ukupno oko 60 minuta, pri čemu sam pretovar zauzima 50 min, a odvija se na površini od oko 150 m².

POSTUPAK PRETOVARA OTPADA

Poluprikolica s potisnom pločom smješta se prije početka pretovara ispod utovarne rampe. Nakon vaganja, komunalna vozila za sakupljanje otpada prilaze pretovarnoj rampi vožnjom unatrag, gdje otvaraju svoja stražnja vrata i istovaruju komunalni otpad na ravni dio trakastog transportera. Trakasti transporter istovareni otpad prenosi sve do utovarne rampe – pretovarnog lijevka, koja otpad usmjerava u gornji otvor poluprikolice. S vremena na vrijeme trakasti se transporter zaustavlja, a potisna ploča kontinuirano vrši sabijanje otpada duž cijele dužine poluprikolice, sve dok ne dođe u kontakt s prethodno zbijenim komunalnim otpadom. Kada se poluprikolica potpuno napuni, trakasti transporter se zaustavlja. Iscijeđena onečišćena voda iz otpada sakuplja se u posebnom spremniku (koji je sastavni dio trakastog transportera). Iz navedenog spremnika iscjedak se pomoću hidrauličke pumpe prenosi u poluprikolicu (vozilo za prijevoz otpada) preko tlačne cijevi i tako vraća u otpad iz kojega je potekla (važno zbog obračuna količine). Tegljač se spoji (prikopča) na poluprikolicu u cilju daljnjeg transporta otpada na odlagalište, a pod utovarnu rampu se postavlja druga prazna poluprikolica. Sve navedene radnje može izvršavati jedan operater uz korištenje daljinskih komandi i upravljačke ploče smještene na inspekcijskim stepenicama bočno uz trakasti transporter, odakle se može nadzirati utovarna rampa poluprikolice.