Projekt Verne, nekada poznat kao Project 3 Mobility, predstavlja ambiciozan pothvat Mate Rimca i njegovog tima u razvoju potpuno autonomnog robotaksija za urbanu mobilnost. Nazvan po Julesu Verneu, "čovjeku koji je izumio budućnost", Verne robotaksi dizajniran je kao dvostruko električno vozilo bez volana, pedala ili vjetrobranskog brisača, s fokusom na maksimalnu udobnost i prostor za putnike.

Unutrašnjost Verne robotaksija ističe se iznimnom prostranošću dok prema riječima Mate Rimca, nudi više prostora nego velike limuzine poput Mercedesa ili Rolls-Roycea. Putnici ulaze kroz ogromna klizna vrata, a kabina je opremljena velikim ekranima za zabavu (YouTube, Netflix, Spotify), podesivim sjedalima koja se mogu spustiti za odmor, personaliziranim osvjetljenjem, temperaturom pa čak i mirisima. Vozilo je namijenjeno za opuštenu vožnju, rad ili odmor, uz potpunu sigurnost autonomnog sustava.

Vanjski dizajn je sportski i futuristički, s glatkim linijama, integriranim senzorima i karakterističnim "Halo" krovom za bolju vidljivost. Vozilo koristi platformu za autonomnu vožnju (u suradnji s partnerima poput Mobileyea), a testiranja su već provedena na zagrebačkim ulicama, pokrivajući preko 11.700 kilometara u različitim uvjetima.

Najnoviji napredak dolazi krajem 2025. godine: Mate Rimac objavio je video u kojem otkriva da je proizvedeno preko 60 prototipova robotaksija, više od planiranog broja. Ovi prototipovi služe za razna testiranja – crash testove, provjere sigurnosti, aerodinamike, vibracija, dugovječnosti i potrošnje. Rimac naglašava da autonomna vožnja postaje sigurnija od ljudske, ali da su crash testovi ključni za zaštitu putnika u rijetkim nesrećama.

Proizvodnja se odvija u privremenom pogonu u Svetoj Nedelji, dok je gradnja stalne tvornice u Lučkom u tijeku (počela 2025.), s planom za stotine radnih mjesta. Financijski, projekt je podržan s 89,7 milijuna eura iz EU fondova, uz 104 milijuna eura privatnih investicija, dok je ukupno u Rimac Grupu uloženo milijardu eura privatnog kapitala.

Verne planira lansiranje usluge 2026. godine, prvo u Zagrebu, zatim u drugim europskim gradovima te na Bliskom istoku. Rimac vidi ovo kao globalni projekt iz Hrvatske, sličan uspjesima Nevere i Bugattija, te poziva na optimizam: "U Hrvatskoj se može razviti nešto ovakvo i poslati u cijeli svijet."

Ovaj projekt predstavlja korak prema budućnosti urbane mobilnosti bez emisija, s naglaskom na sigurnost, udobnost i inovaciju iz hrvatskog centra visoke tehnologije.

ANALIZA POTENCIJALA ROBOTAXI VOZILA

Robotaxi vozila predstavljaju autonomna, samovozeća taksi vozila koja koriste umjetnu inteligenciju, senzore, lidare i napredne mape za navigaciju bez ljudskog vozača. Ova tehnologija, koju razvijaju kompanije poput Tesle, Waymoa, Cruisea i Rimac Grupe (s projektom Verne), ima ogroman potencijal za transformaciju urbane mobilnosti. Prema procjenama, globalno tržište robotaxija moglo bi dosegnuti trilijune dolara do 2030-ih, jer bi smanjilo potrebu za osobnim vozilima, optimiziralo promet i smanjilo emisije. U 2025. godini, testiranja su već u punom jeku u gradovima poput San Francisca, Detroita i Zagreba, s planovima za komercijalno lansiranje 2026. Potencijal leži u prelasku s osobnog vlasništva automobila na usluge na zahtjev, što bi moglo osloboditi urbane prostore, smanjiti prometne gužve i poboljšati pristupačnost prijevoza.

Međutim, realizacija ovog potencijala ovisi o rješavanju tehničkih, regulatornih i društvenih izazova. U nastavku ću analizirati prednosti i mane, te dati ocjenu je li ovo dobro ili loše rješenje.

Prednosti robotaxi vozila

Robotaxi tehnologija nudi brojne benefite koji bi mogli revolucionirati svakodnevni život:

* Povećana sigurnost: Autonomna vozila eliminiraju ljudske greške poput umora, distrakcije ili vožnje pod utjecajem alkohola, koje uzrokuju 94% nesreća u SAD-u. Podaci iz 2025. pokazuju da su robotaxi poput Waymoa i Cruisea sigurniji po milji od ljudskih vozača, s bržim poboljšanjima AI-ja. Ovo bi moglo spasiti živote i smanjiti ozljede, a u urbanim područjima poput San Francisca, robotaxi već voze bez incidenata u većini slučajeva.

* Pristupačnost i inkluzivnost: Robotaxi omogućuju prijevoz osobama koje ne mogu voziti – invalidima, starijima, siromašnima ili onima bez dozvole. U SAD-u, 10% odraslih rijetko vozi, a u Michiganu 7,1% kućanstava nema auto. Ovo poboljšava pristup poslovima, obrazovanju i socijalnim vezama, posebno u područjima sa slabim javnim prijevozom.

* Ekonomska efikasnost i niže cijene: Bez plaće vozača i s električnim pogonom, cijena po milji pada prema nuli. Tesla procjenjuje da će robotaxi biti jeftiniji od javnog prijevoza, s boljom iskorištenošću vozila (umjesto da stoje parkirani 95% vremena). Ovo bi moglo smanjiti potrebu za milijardama osobnih automobila, osloboditi parkirališta za zelene zone i poboljšati urbani dizajn.

* Ekološke koristi: Manje vozila na cestama znači manje emisija, gužvi i zagađenja. Robotaxi optimiziraju rute, komuniciraju međusobno za bolji protok prometa i favoriziraju električne modele, doprinoseći borbi protiv klimatskih promjena.

* Povećana produktivnost i udobnost: Putnici mogu raditi, spavati ili se opuštati tijekom vožnje, smanjujući umor. Vozila poput Rimac Verne nude personalizirane interijere s ekranima, klimom i mirisima, pretvarajući vožnju u ugodno iskustvo.

* Manje gužvi i bolja urbana mobilnost: S mrežama tunela (poput Boring Company) i prediktivnim AI-jem, robotaxi smanjuju zastoje, skraćuju vrijeme putovanja i potiču bolju urbanizaciju bez parkinga.

Mane robotaxi vozila

Unatoč prednostima, postoje značajni izazovi koji bi mogli usporiti ili ograničiti usvajanje:

* Sigurnosni rizici i incidenti: Iako sigurniji općenito, robotaxi su ranjivi na hakiranje, softverske greške ili neočekivane situacije (npr. loše vrijeme). U 2025. zabilježeni su incidenti poput Cruiseovih nesreća, što dovodi do sumnji u pouzdanost. Kritičari ističu da bi masovna upotreba mogla uzrokovati "brojne smrtne slučajeve" ako AI nije savršen.

* Gubitak poslova: Milijuni vozača taksija, Ubera i dostavljača mogli bi ostati bez posla, što zahtijeva prekvalifikaciju i socijalne programe.

* Regulatorni i etički problemi: Tko je odgovoran za nesreće? Kako AI odlučuje u etičkim dilemama (npr. koga spasiti)? Regulacije variraju po zemljama, a infrastruktura (pametne ceste) nije spremna svugdje.

* Manja fleksibilnost: Robotaxi nisu tako prilagodljivi kao osobni automobili – ne mogu prekršiti pravila za brzinu ili improvizirati, što može frustrirati korisnike. Čekanje na vozilo ili dijeljenje mogu biti manje praktični u ruralnim područjima.

* Privatnost i podaci: Vozila prikupljaju masu podataka o korisnicima, što otvara rizike za zloupotrebu ili cyber napade.

* Početni troškovi i skalabilnost: Razvoj je skup (milijarde uloženih), a masovna proizvodnja zahtijeva infrastrukturu. U 2025., kompanije poput Tesle i Waymoa bore se s ograničenim područjima pokrivenosti.

Je li ovo dobro ili loše tehnološko rješenje?

Općenito, robotaxi je dobro tehnološko rješenje s ogromnim pozitivnim utjecajem na sigurnost, okoliš i ekonomiju, ali nije bez mana. Prednosti nadmašuju mane ako se izazovi riješe – npr. kroz stroge regulacije i etičke AI smjernice. U 2025., tehnologija je na pragu masovnog usvajanja, ali loši aspekti poput gubitka poslova i sigurnosnih rizika mogu usporiti napredak ako se ne adresiraju. Distribucija izvora pokazuje optimizam (npr. Tesla entuzijasti ističu transformaciju prometa), ali i skeptičnost (npr. Reddit rasprave o neuspjehu ako AI nije savršen). To nije "loše" rješenje, već jedno koje zahtijeva uravnotežen pristup da bi maksimiziralo benefite.

Vidimo robotaxi kao korak prema budućnosti gdje je mobilnost jeftina, sigurna i održiva što je slično revolucionarnim tehnologijama poput pametnih telefona. Međutim, ključno je fokusirati se na inkluzivnost: ne smijemo zaboraviti one koji će izgubiti poslove ili se suočiti s tehnološkim jazom. Ako kompanije poput Rimca i Tesle uspiju skalirati globalno, ovo bi mogao biti jedan od najboljih izuma 21. stoljeća, ali samo ako društvo prihvati promjene. Što ti misliš da li si spreman za vožnju bez vozača?

TEHNOLOŠKE PROMJENE ZADNJIH 200 GODINA

Tehnološke promjene su uvijek donosile disruptivne efekte, ali društvo se prilagođavalo, stvarajući nove prilike i poboljšavajući kvalitetu života na duge staze. Svijet nije propao; umjesto toga, promjene su dovele do ekonomskog rasta, dužeg životnog vijeka i bolje povezanosti. U nastavku ćemo napraviti pregled ključnih tehnoloških promjena od približno 1825. do 2025. godine, fokusirajući se na zamjene starih tehnologija novima, te usporedbu pozitivnih i negativnih utjecaja. Podaci su bazirani na povijesnim analizama, gdje su problemi često bili značajni u kratkoročnom periodu (gubitak poslova, društveni nemiri, okolišni rizici), ali su se rješavali kroz regulacije, inovacije i prekvalifikaciju.

Industrijska revolucija (1820-1870):
* Tehnološka promjena: Parna mašina, tekstilni strojevi, željeznice
* Zamjena starih tehnologija: Ručni rad i vodeni mlinovi zamijenjeni mehaničkim tvornicama, konji i pješačenje zamijenjeni vlakovima.
* Prednosti (pozitivni utjecaji): Povećana produktivnost (do 10x u tekstilu), ekonomski rast, urbanizacija, bolja hrana i medicina kroz masovnu proizvodnju.
* Mane (značajni problemi): Gubitak milijuna poslova u poljoprivredi i zanatima (ljudi su uništavali strojeve 1811-1816); loši radni uvjeti, dječji rad, zagađenje gradova, socijalni nemiri i siromaštvo u prijelaznom periodu.
* Prilagodba i dugoročni ishod: Zakoni o radu (npr. Factory Act 1833. u UK), sindikati, novi poslovi u tvornicama i uslugama; svijet se prilagodio s rastom BDP-a i dužim životnim vijekom.

Električna energija i rasvjeta (1870-1920):
* Tehnološka promjena: Žarulja, električni motori (Edison, Tesla)
* Zamjena starih tehnologija: Plinska i uljna rasvjeta zamijenjena električnom; ručni alati zamijenjeni električnim strojevima.
* Prednosti (pozitivni utjecaji): Produženo radno vrijeme (noćne smjene), sigurniji domovi, rast industrije (npr. tvornice rade 24/7), poboljšana komunikacija.
* Mane (značajni problemi): Gubitak poslova u plinskoj industriji; rizici od strujnih udara i požara u ranim fazama; povećano zagađenje od elektrana na ugljen.
* Prilagodba i dugoročni ishod: Standardizacija mreža (npr. AC vs. DC ratovi riješeni 1890-ih), novi poslovi u elektroindustriji (milijuni zaposlenih); doveo do moderne ekonomije s višim standardima života.

Automobil i masovna mobilnost (1900-1950):
* Tehnološka promjena: Fordov Model T, benzinski motori
* Zamjena starih tehnologija: Konjski prijevoz i bicikli zamijenjeni automobilima, ručni transport zamijenjen motornim.
* Prednosti (pozitivni utjecaji): Veća mobilnost, suburbanizacija, turizam, brži transport robe; smanjene cijene (Model T od 850$ na 300$).
* Mane (značajni problemi): Gubitak poslova u konjskim industrijama (kovnice, stajari); prometne nesreće (milijuni smrtnih slučajeva do 1950-ih), zagađenje zraka i ovisnost o nafti.
* Prilagodba i dugoročni ishod: Sigurnosni zakoni (npr. pojasevi 1950-ih), izgradnja autocesta; novi poslovi u autoindustriji i turizmu; svijet se prilagodio s globalnom mobilnošću.

Računala i automatizacija (1940-1990):
* Tehnološka promjena: Od ENIAC-a do osobnih računala (IBM, Apple)
* Zamjena starih tehnologija: Ručni račun i pisaći strojevi zamijenjeni digitalnim; mehanička proizvodnja zamijenjena računalnom kontrolom.
* Prednosti (pozitivni utjecaji): Povećana efikasnost (npr. bankarstvo, znanost), pristup informacijama, medicinska dijagnostika.
* Mane (značajni problemi): Gubitak administrativnih poslova (npr. knjigovođe); strah od "tehnološkog nezaposlenosti" 1960-ih; digitalni jaz između bogatih i siromašnih.
* Prilagodba i dugoročni ishod: Obrazovni programi, novi poslovi u softveru i IT-u (milijarde zaposlenih danas); doveo do informacijskog doba bez masovne nezaposlenosti.

Internet i digitalna povezanost (1990-2010):
* Tehnološka promjena: WWW, pametni telefoni
* Zamjena starih tehnologija: Pošta i knjižnice zamijenjene online; fiksni telefoni zamijenjeni mobilnima.
* Prednosti (pozitivni utjecaji): Globalna komunikacija, e-trgovina (npr. Amazon), pristup znanju; smanjene cijene usluga.
* Mane (značajni problemi): Gubitak poslova u maloprodaji i tiskarstvu; problemi privatnosti, cyber napadi, ovisnost i dezinformacije.
* Prilagodba i dugoročni ishod: Regulacije (npr. GDPR 2018.), novi poslovi u digitalnom marketingu i app razvoju; svijet se prilagodio s povećanom produktivnošću.

AI i robotika (2010-2025):
* Tehnološka promjena: Autonomna vozila, AI alati (npr. ChatGPT)
* Zamjena starih tehnologija: Ručni rad u tvornicama i uslugama zamijenjen robotima, tradicionalni poslovi zamijenjeni AI-om.
* Prednosti (pozitivni utjecaji): Bolja efikasnost, medicinska otkrića, sigurnost (npr. autonomna vozila smanjuju nesreće); personalizirane usluge.
* Mane (značajni problemi): Gubitak poslova u vožnji, administraciji; etički problemi (pristranost AI-a), hakiranje; povećana nejednakost.
* Prilagodba i dugoročni ishod: Prekvalifikacija (npr. AI edukacija), novi poslovi u AI etici i održavanju; još u tijeku, ali povijest sugerira neto rast poslova.

Zaključak i usporedba
U zadnjih 200 godina, tehnološke promjene su ubrzale od stoljeća za industrijsku revoluciju do samo desetljeća za AI. Značajni problemi su bili uobičajeni: gubitak poslova (do 50% u nekim sektorima), društveni nemiri, okolišna šteta i etički izazovi. Međutim, oni su bili privremeni jer svijet se prilagodio kroz zakone, obrazovanje i nove industrije, što je dovelo do neto pozitivnih efekata poput rasta BDP-a (globalni BDP porastao 100x od 1820.), dužeg životnog vijeka i bolje kvalitete života. Usporedba pokazuje da su mane uvijek bile veće u prijelaznoj fazi, ali prednosti nadmašuju na duge staze. Danas, s bržim promjenama, potrebna je proaktivna politika za prekvalifikaciju da bi se izbjegli veći poremećaji.