Znanstvenici su kreirali kartu potencijala energije valova za južnu obalu Australije od Geraldtona u Zapadnoj Australiji do Kraljevog otoka u Tasmaniji i označili najbolja mjesta za proizvodnju električne energije iz energije valova.
Doktor Mark Hemer sa Centra za Australska vremenska i klimatska istraživanja (Centre for Australian Weather and Climate Researches) veli: „Ako pogledamo održive izvore energije duž južne obale – a gledamo između Geraldtona u Zapadnoj Australiji i južnih dijelova Tasmanije – onda vidimo održivi izvor energije u obliku energije valova koji je pet puta veći od trenutne potrošnje električne energije u Australiji".
Energija valova je još uvijek u vrlo ranim fazama razvoja – trenutno je na svijetu u produkcijskim okruženjima instalirano tek oko četiri megavata snage. Kad usporedimo tih četiri megavata s 200.000 MW instaliranih kapaciteta za iskorištavanje energije vjetra vidimo da je energija valova još uvijek daleko od ekonomske isplativosti. Masovnom proizvodnjom cijene bi znatno pale i samim time bi energija valova postala izuzetno zanimljiva ulagačima.
Pokazna elektrana na energiju valova u Port Kembala-i. Kliknite na sliku za punu veličinu. Ranije ove godine kompanija OceanLinx instalirala je 2,5 MW pokaznu elektranu na energiju valova u blizini Port Kembala-e u istočnoj Australiji. Elektrana je instalirana oko 100 metara od glavne luke i jedna je od prvih elektrana na valove koja je spojena na električnu mrežu. Iako je dizajnirana kao kratkoročni pokazni projekt, ova instalacija je potvrdila da energija valova može biti iskorištena za proizvodnju električne energije s kvalitetom koju podrazumijeva veza na električnu mrežu.
Energija valova je po definiciji korištenje površinskih valova u svrhu odrađivanja korisnog posla – na primjer generiranje električne energije, desalinizacija vode ili pumpanje vode u rezervoare. Energija valova se razlikuje od dnevnih strujanja plimnih valova i stalnih oceanskih struja. Energija valova trenutno nije široko rasprostranjena iako se s tom tehnologijom radi već od 1890 godine.
Prva komercijalna farma na energiju valova otvorena je 2008 kod Aguçadora Wave Parka blizu Póvoa de Varzim u Portugalu. Koristila je tri Pelamis P-750 stroja i imala ukupno instalirani kapacitet 2,25 MW. U studenom iste godine generatori su izvađeni iz mora, a u ožujku 2009 godine projekt je zaustavljen na neodređeno vrijeme. Druga faza projekta u kojoj je trebalo biti instalirano dodatnih 25 Pelamis P-750 strojeva i koja je trebala povećati kapacitet na 21 MW je u pitanju zbog povlačenja nekih partnera s projekta.
www.izvorienergije.com
Ova tehnika je više od deset godina testirana prije svega u Škotskoj i sve više usavršavana. Prema navodima proizvođača turbina Voitha učinkovitost je posljednjih godina povećana za više od 50 posto.
Investitori su ponosni na komercijalno korištenje i planiraju ekspanziju. Vlasnik postrojenja, baskijski EVE (Ente Vasco de la Energia), namjerava atlantsku obalu koristiti za takva postrojenja. On je dao procijeniti potencijal valova na tom području i došao do zaključka da bi se deset posto potreba za električnom strujom na tom području moglo pokrivati iz morskih valova.
Princip dobivanja energije je jednostavan. U lukobranu se nalaze šupljine koje su otvorene prema moru. Valovi zapljuskuju šupljine i izazivaju strujanje zraka koje pokreće specijalne turbine. Koristi se naravno i strujanje prilikom povlačenja valova.
Dugoročne prognoze govore da energija morskih valova može zauzeti velik udio u proizvodnji električne struje, ali razna tehnička rješenja su uglavnom još na početku. U svijetu postoji oko 60 projekata korištenja energije morskih valova. Po mišljenju istraživača valova Franka Neumanna iz Wave Energy Centra u Lisabonu takozvana OWC-postrojenja, kao u španjolskom Mutrikuu, trenutno imaju najbolje izglede za etabliranje na tržištu. Prednost je prije svega u tomu što se postrojenja instaliraju na obali i mogu se lako održavati.
Ali, stručnjaci smatraju da smisla imaju i postrojenja na otvorenom moru. Ona mogu koristiti jače valove i tako proizvoditi više struje. No, tehnički izazovi su vrlo veliki. Samo rijetki takvi projekti već proizvode električnu struju. Frank Neumann osobito perspektivnom smatra tehniku takozvanih bova. One koriste energiju valova na otvorenom moru, poput pumpe, i struja se proizvodi na licu mjesta. Trenutno u svijetu ima desetak projekata s bovama koji eksperimentiraju s različitim tehnikama, kaže Neumann.
Troškovi razvitka postrojenja za korištenje energije valova su vrlo visoki. Tko nade polaže u tu tehniku mora imati strpljenja, novca i potporu. Elektrana Pelamis ispred portugalske obale je primjerice propala. Tri metalne "zmije" duge oko 150 metara trebale su proizvoditi struju za oko 5.000 osoba. Ali, bilo je tehničkih problema, tvrtka je ostala bez novca, postrojenje je u međuvremenu napušteno. Ipak, najveći svjetski privatni energetski koncern E.ON i dalje nade polaže u postrojenje Pelamis i već je razvio usavršeni model. U ljeto 2010. instalirano je na otocima Orkney ispred škotske obale gdje se testira.
www.croenergo.eu
www.croenergo.eu