Solarni paneli su postavljeni na fasadi i krovu. No budući da to nije dovoljno za napajanje konvencionalne uredske zgrade, dizajneri ove građevine u centru Seattle-a odlučili su se primijeniti niz inovativnih i inteligentnih sustava u zgradu. Uz vrhunsku izolaciju, grijanje i hlađenje omogućavati će geotermalni sustavi toplinskih pumpi. Potrebe za vodom zgrada će pokrivati prikupljenih oborinskih voda koje će se pohranjivati i filtrirati na licu mjesta.
Svaki ured u zgradi dobiti će limit energetske potrošnje, kojim će moći trgovati s drugim uredima u zgradi. Princip će raditi na sličnoj osovi kao postojeće trgovanje emisijama CO2, samo što će se u ovom slučaju trgovati potrošnjom energije. Ovim sustavom nastojati će se potaknuti najmoprimce na uštedu energije kroz ulaganje u energetski učinkovite uređaje, računala i rasvjetu.
Centar Cascadija dio je puno većeg projekta koji se zove Living Building design challenge, i koji postojeće regulative o energetskoj učinkovitosti građevina premašuje za nekoliko svjetlosnih godina. Da bi zgrada bila certificirana kao Living Building, mora biti energetski i vodno samodostatna barem 12 mjeseci bez prekida te zadovoljiti niz rigoroznih standarda za zelene materijale i kvalitetu života.
Neki od uvjeta koje građevina mora zadovoljiti su: Lokacija - mora biti prilagođena pješacima, biciklistima i javnom prijevozu; voda - kišnica se prikuplja na krovu, pohranjuje u podzemne tankove i koristi u cijeloj zgradi; energija - solarni paneli moraju generirati dovoljno energije koliko zgrada troši; zdravlje - zgrada mora promovirati zdravlje za svoje korisnike, bilo kroz korištenje stubišta, prozore koji se mogu otvoriti za ulazak svježeg zraka i dnevnog svjetla te niz drugih mogućnosti koje promiču hodanje i dijeljenje resursa; materijali - zgrada ne smije sadržavati opasne materijale, uključujući PVC, kadmij, olovo, živu i druge opasne materijale koji se obično nalaze u nekom od sastavnih dijelova građevine; ljepota - inovativna arhitektura i fotonaponski sustavi, zeleni krovovi i drugi oblici zelenila, velika strukturalna debla te revitalizacija obližnjih parkova koji pridonose uljepšavanju okoliša.
Iako je plan ambiciozan, mala je vjerojatnost da će izgradnja po Living Buidling standardima biti moguća u svim klimatskim uvjetima. Budući da će samoodrživost i smanjenje korištenja resursa biti sve značajnije odrednice nečijeg bogatstva u budućnosti, postavlja se pitanje da li postoje određene klimatske zone u kojima jednostavno nije isplativo graditi po navedenim standardima, te kako u njima osigurati dovoljno visoku kvalitetu života uz što manje korištenje prirodnih resursa?
www.croenergo.eu
